Diberdayakan oleh Blogger.

Text Widget

Follow us on facebook

Sample Text

"ESTUDA APRESIA PROSESU HODI HALO MUDANSA"

BIOGRAFIA SAUDOSO GIL FERNANDES / HEISO

Se Mak GIL FERNANDES Saudoso Gil Fernandes, moris iha Chauluturo iha loron 27 fulan Abril tinan 1952, oan hussi aman Saudoso Fernando S...

Formulir Kontak

Nama

Email *

Pesan *

Contact Us

Popular Posts

Pages

Download

Blogroll

Unordered List

Wavy Tail

Weekly most viewed

Author
RSS
You can replace this text by going to "Layout" and then "Page Elements" section. Edit " About "

BIOGRAFIA SAUDOSO GIL FERNANDES / HEISO

Se Mak GIL FERNANDES

Saudoso Gil Fernandes, moris iha Chauluturo iha loron 27 fulan Abril tinan 1952, oan hussi aman Saudoso Fernando Sanches (Liurai Fuiloro) no inan   Angelina Dias Quintas(matebian). Gil Fernandes hahu nia escola iha Colégio D. Bosco Fuiloro no remata ensino primário iha tinan 1966. Hatutan nia escola iha Dili, Liceu Dr. Francisco Machado no consegue hasai treceiro ano Iha tinan l970. Saudozo Gil Fernandes ema ida nebe ho karakter  ladun koalia, timidu no korajoso.  

A. TEMPU SERVISU IHA FASE PORTUGUES

Saudozo Gil fernandes, antes  tama vida militar, hanorin iha Suco Mehara-Tutuala nudar professor. Tama militar obrigatorio nudar tropa português iha tinan  1973 no kolokado iha Companhia Engenaria ho posto 1º. Cabo Escriturário.  Iha tinan 1974 Saudoso Gil Fernandes konkore ba posto Sargento Milisiano no aprovado ba posto Segundo Furriel. No wain hira Situasaun politika iha rai laran hahu manas, tropa portugues barak fila, Saudoso Gil Fernandes hetan konfiansa ba cargo nudar Segundo Comamdante ba Companhia Engenaria 

B. TEMPU RESISTENCIA

Saudoso Gil Fernandes nia Kontribuisaun Ba Libertasaun da Patria. Gil Fernandes  ho maluk balun hanesan 1º.Sargentu Inacio, 2º.Furriel Joõo Branco,  2º. Furriel Adão Cristovão, 2º. Furriel Frederico,  Hamutuk ho  Aspirante Oficial Rogerio Lobato no selu-seluk hahu halao encontro klandestina hodi deskute oinsa atu apodera poder militar iha Timor, no kontra makas, kolonialismu, kapitalismu no feudalismu iha rai laran. Gil Fernandes iha dia 19 de Agosto de 1975, hanesan Comandante Compania Engenaria hamutuk ho comandante compania seluk hetan fiar hussi lideransa FRETILIN hodi lidera kontra golpe  iha 20 de Agosto 1975, no iha loron  hat nia laran cidade Dili hetan fila fali kontrola husi Forsa FALINTIL. i loron ne’e to’o ohin loron konsagra iha historia nudar loron ba FALINTIL. 

Depois de iha fronteira tropas Indonesia hahu halao provokasaun no infiltrasaun nudar pasu dahuluk atu halo invazaun mai Timor, hodi asegura seguransa iha fronteira Saudoso Gil Fernandes hetan fila fali mandato atu komanda tropa nebe forma husi Segundalinha no Primeira Linha ba fronteira. Iha fronteira Saudoso Gil Fernandes, oferese rejistensia makas hasoru forsa inimigo durante fulan balun nia laran.

1. Fase baze de apoio


Saudoso Gil Fernandes durante luta armada ba rejistencia, iha influensia makas, ba jovens barak hamutuk ho nia inklui nia familia /primos balun hanesan Saudoso Clementino, atual Kolonel Aluk, Renan Selak no selu-seluk nebe luta hamutuk, ho  lian ida deit/Lema “lutamos e lutaremos ate a última gota de sangue”. Hamutuk hatudu sira nia Existencia no Presistencia ba luta Ukun Rasik An, liu husi processo  luta ba Libertasaun da Patria. Meski dalan  ho destino maromak hatudu ida idak nian. Iha Lospalos, durante iha base de apoio iha tinan 1977 simo kanar foun nudar Comandante Forsa de Intervensaun (FI). Iha principios de 1978 nomeado hanesan delegado komisariado ( DK ) Iha fulan Outubro saudozo Gil Fernandes hetan fila fali fiar husi komando da luta nudar kolaborador  chefe do estado maior das falintil.


2. Fase Guerrilha

Depois baze de apoio rahun, iha 1979 forsas armada tomak halo konsentrasaun iha area Ko’o leu entre Lore  ho Iliomar  hodi re-organiza fila fali Forsas Armadas, saudozo Gil fernandes hetan tan nomeasaun ida nudar comandante Compania destakamente região leste por acumulasaun ho Colaborador do estado maior. Nudar Comandante Saudozo Gil Fernandes sempre enkoraza nia soldadu sira katak; funu ne’e defisil, naruk maibe ita  konta ho ita nia forsa rasik ho lian ida deit "lutamos e lutaremos ate a última gota de sangue” Saudoso  Gil Fernandes, oferece nia-an no mate iha area Puilipalo iha loron 20 fulan Outubro tinan 1980, tamba sofre embuskada husi forsa Indonesia no tiru malu durante loron tolu nia laran. Oras ne’e Saudoso Gil Fernandes laiha iha ita hotu nia  let, maibe nia memoria kona ba luta iha tempo rejistensia ami entrega fila hikas ba ita hotu nia liman atu bele asegura no fortalese Independensia ne’e ba ema hotu nia diak.

  • Digg
  • Del.icio.us
  • StumbleUpon
  • Reddit
  • RSS

BIOGRAFIA PREZIDENTE NICOLAU DOS REIS LOBATO

Se Mak NICOLAU DOS REIS LOBATO 
(Statua Presidente Nicolau Lobatu)
Nicolau dos Reis Lobato moris iha 24 Maiu 1946 iha Sasatan Oan, Aitara Hun, Soibada, posto administrativu Laclubar, Munisipiu Manatuto. Oan primeiru husi Narciso Manuel Lobato no Felismina Alves Lobato. Nicolau dos Reis Lobato nudar oan mane dahuluk (primojenitu)husi maun alin hamutuk 13, mak hanesan tuir mai nee: 2.Antonio Bosco Lobato, 3.Rogerio Tiago de Fatima Lobato, 4.Maria Cesaltina Francisca Alves Lobato, 5.Januario do Carmo Alves Lobato, 6.Domingos Cassiano Maria da Silva Lobato, 7.Luis Francisco de Assuncao Alves Lobato, 8.Silvestre Lobato, 9.Madalena de Canossa Alves Lobato, 10.Elga Maria do Rosario Alves Lobato, 11.José Bernardo Alves Lobato, 12.Silvestre Agostinho Alves Lobato e 13.Elisa Maria Lobato. Husi famíla boot ida ne’e, Rogério Tiago de Fátima Lobato mesak de’it mak sei moris ohin loron. Nicolau nia aman mate tamba moras, iha 26 Abril 1976, iha Leorema, nia inan mate tamba ema  oho iha Monte Maubere, Laclúbar, iha fulan Julho 1979. Ninia alin no feton sira seluk, (la inkui Silvestre ne’ebé fila fali molok moris) mate hotu nu’udar kombatente durante ita nia luta naruk libertasaun nasional nian. 
Nicolau boot iha Soibada to tinan 13  no simu edukasaun primária husi Colégio Nuno Álvares Pereira hamutuk ho Sua Exa Reverendissima Don Alberto da Silva Ricardo (matebian), eis Bispo Diocese Dili nian. Sira nain rua sai  kolega nafatin iha Seminário Menor Nossa Senhora de Fátima, iha Dare. Nicolau ramata 5° Anu  kursu Humanidades nian ho notas diak tebetebes, liu-liu iha lian Portugés no Matemátika. Bainhira nia otas sei kiik Nicolau halimar ho ninia alin António no Rogério no moos ho António Cesaltino Osório Soares, Abilio Osorio Soares, Luis Viana do Carmo no João Bosco do Carmo  (mestre Fernando Soares no José do Carmo ninia oan sira ne’ebé viziñu ho família Lobato). Padre Januário Coelho da Silva mak sarani Nicolau iha Paróquia da Imaculada da Conceição de Soibada. Ninia padriñu mak Fulgêncio dos Reis Ornay, régulu iha Fehuc Rin/Barique no ninia aman ninia kolega. Bainhira sei otas kiik, nia hola parte, nu’udar figura anju nian, iha peregrinasaun Nossa Senhora de Fátima nian ba Timor, iha 1951. Nia simu ninia formasaun katólika iha Soibada no Dare no, durante ninia vida tomak, nia haktuir makás relijiaun katólika. Tamba ninia devosaun ba Nossa Senhora de Aitara, nia lori rasik estátua Virgem Maria nian ba súbar iha fatin koak koñesisu nu’udar  Anin Kuak, iha Soibada, hodi hasees husi profanasaun. Nia defende makás amo lulik katóliku sira durante tempu funu nian no hakbesik aan liu-liu ba padre António Tavares, ninia belun no konfesór, ne’ebé ohinloron halao knaar nu’udar pároku Misaun Katólika Ainaro nian.
Tamba ninia fiar katóliku makás, hafoin invazaun indonézia no bainhira hakiduk dadaun ba foho sira ne’ebé haleu Dili, Nicolau liu hosi Dare no husu amo lulik Ricardo Alberto da Silva halo missa ida ba Timor-Leste. Hafoin missa ramata, Nicolau despede husi amo lulik Ricardo no hatete ba nia: “ SE KARIK HAU MATE, HALO MISSA IDA MAI HAU”. Bainhira nia mate, ninia kolega haktuir ninia vontade no halo missa ba ninia klamar.
Reitor Seminário nian hili Nicolau nu’udar Xefe Seminaristas sira nian tinan tolu tui’tuir malu. Durante  períodu ne’ebé nia estuda iha Semináriu atu sai padre mak Nicolau hametin ninia karáter nu’udar emar, líder no desportista.
Biar iha fiar katóliku makás, Nicolau la iha devosaun atu sai padre, ne’e duni, nia  husik Seminário iha 1965.
Hafoin husik Seminário, nia hatutan ninia estudus sekundárius iha Liceu Dr. Francisco Machado, iha Dili no hasai nota diak tebes iha  kadeira Filosofia, OPAN ( Organização Politica e Administrativa da Nação) no lian portugés, matérias ne’ebé halo parte alínea e) 7˚ ano nian. Nia hakarak tebetebes hasai kursu direitu iha Coimbra Portugal. Maibé tamba aman moos moras hela no nia mak tenke tau matan ba alin no feton sira no nia la hetan apoiu finanseiru husi governu portugés,  Nicolau la konsegue tuir kursu ne’e.
Bainhira nia tuun mai Dili, nia hela iha ninia tiu Armindo da Costa Tilman ( ninia inan ninia primu) no Lídia da Silva Boavida, sira nia uma, iha Bidau. Durante tempu ne’ebá, kada loron domingo Nia ba  Pasu Episkopal Lecidere nian hodi rona missa husi Bispo Dili nian, Dom Jaime Garcia Goulart.
Iha 1966 Nicolau tama ba tropa Portugal nian iha Timor-Leste. Nia tuir kursu sarjentus milisianus no  ramata  ida ne’e nu’udar primeiru klasifikadu, João Carrascalão mak segundu klasifikadu no Moisés da Costa Sarmento mak terseiru klassifikadu. Ikus mai,Moisés sai ninia kuñadu tamba kaben ho ninia alin feto Maria Cesaltina. Forsas okupasaun oho ninia feton ida ne’e ho ninia kaben iha Ratahu, Viqueque, iha 1979.
Nu’udar tropa Portugal nian, nia halao servisu militar uluk liu iha Bazartete. Hafoin hetan promosaun husi kabu ba furriel milisianu, nia ba fali servisu iha Companhia dos Caçadores n˚ 15, iha Caicoli ho postu Vago Mestre, responsável ba tau mátan ba ranxo/hahá ba kuartel tomak.  Iha ne’ebá mak nia koñese Primeiru-Sarjentu TIMANE, ema oan ida husi Nampula/Moçambique, ne’ebé tatoli sub’subar ba nia kona ba luta libertasaun nasional iha Moçambique.
Hafoin Nicolau kumpri tiha ninia servisu militar obrigatóriu, nia fila fali ba vida sivil iha 1968.  Fou’foun liu, nia servisu ba Missao Agronómica Timor. Iha ne’ebá mak nia koñese Rejente Agríkola, MARCELINO, ema oan ida husi Cabo Verde , ne’ebé tatoli ba nia kona ba PAIGC no luta libertasaun nasional iha Guiné Bissau no Cabo Verde. Durante tempu ne’ebá nia lé sub’subar kona ba luta libertasaun nasional iha kolónias Portugal nian iha África. Hafoin Misaun Agronómica Timor, nia tuir konkursu públiku no hetan servisu nu’udar 3˚ ofisial iha Repartisaun Finansas. Iha ne’ebá nia halo supervizaun ba títulu pagamentu ba funsionalismu públiku tomak.
Bainhira nia halao dadaun ninia knaar,  nu’udar funsionáriu públiku, iha Repartisaun Finansas, nia moos hahú faze foun ida iha ninia vida. Nia koñese Isabel Barreto no kaben ho nia iha 1972 iha Capela Bazartete no sira nain rua nia festa kazamentu halo iha Laulema,iha ninia banin sira nia hela fatin. Padre Simplício do Menino Jesus, misionáriu husi Goa, no pároko Misaun Liquiçá nian, mak fó kaben sira nain rua. Husi relasaun ida ne’e, moris oan mesak ida, José Maria Barreto Lobato. Militar indonézio oho Isabel Barreto iha ponte kais Dili, iha 7 Dezembru, loron invazaun indonézia nian ba Timor-Leste. Tiu José Gonçalves no tia Olímpia Barreto ( Isabel nia bin) mak foti José ba hakiak no tamba ne’e,  Nicolau  ninia oan nia naran hatutan ba José Maria Barreto Lobato Gonçalves.
Nu’udar desportista, nia tuir modalidade oin’oin hanesan volleyball, basketball, football maibé nia pratika liu-liu mak modalidade football iha Klube Desportivu União  nian no ikus mai iha Klube Desportivu Akadémika nian.
Iha meadus 1974, hafoin Revolução dos Cravos akontese iha 25 Abril, iha Portugal, Nicolau husik ninia servisu iha funsionario públiku hodi dedika ninia tempu tomak  ba harii no halao ASDT/FRETILIN no ba luta libertasaun nasional Timor-Leste nian.
Hafoin ASDT hakfilak tiha ba FRETILIN, iha 11 Setembru 1974, Nicolau  simu kargu nudar Vise-Presidente FRETILIN.
Tamba Xavier do Amaral,  iha altura ne’ebá, labele halao ninia knaar, nu’udar Prezidente FRETILIN nian,  Nicolau, nu’udar Vise-Prezidente, mak lidera inisiativa FRETILIN nian hodi hatán ba asaun armada UDT nian, ne’ebé sira hahú halao hasoru FRETILIN, iha 11 Agostu 1975. Nuné:
1.Iha 11 Agostu 1975 kalan, ho apoiu husi  Mari Alkatiri, Alarico Feranandes no Mau Lear, Nicolau lidera retirada membrus Comite Central da FRETILIN (CCF) balun, husi Dili ba foho léten;
2. Iha 13 Agostu, dala ida taan nia lidera retirada FRETILIN nian  husi foho leten haleu Dili ba fali Aileu-Ai-Sirimou;
3. Iha Ai-sirimou nia lidera delegasaun CCF ne’ebé halo kontaktu ho soldadus no sarjentus timor oan iha kuartel Aileu nian hodi sensibiliza sira kona ba situasaun polítika no militar iha Timor-Leste;
4.Iha 15 Agosto 1975, tamba Prezidente FRETILIN labele halao ninia knaar, Nicolau, hamutuk ho membru balun CCF nian,  liu-liu ho apoiu Mari Alkatiri nian, proklama iha Ai-Sirimou, Insureisaun Jeneralizada Armada no define Luta Popular no Prolongada; Iha duni loron ne’e, tuir kompeténsia CCF nian, Nicolau Lobato, Mari Alkatiri, Alarico Fernandes no membrus CCF balun, harii FALINTIL no harii kedas FALINTIL ninia primeira kompañia.
5. Iha loron 17 Agosto, hafoin futu lia metin tiha ho soldadus no sarjentus timor oan kompañia Aileu nian, Nicolau lidera asaun ne’ebé obriga ofisiál portugés entrega Komandu kompañia nian ba Timor oan sira (Sarjento José Silva);
6. Husi data ida ne’e ba oin, Nicolau rasik mak lidera prosesu operasional polítiku no militar tomak ba kontra-ofensiva FREILIN nian;
7.Durante fulan Setembru to Novembru, Nicolau Lobato hatudu duni katak nia mak dada dalan  ba estratéjia polítika no militar FRETILIN nian.  Nia sempre defende katak Portugal tenke fila fali mai Timor-Leste hodi kaer fila fali sira nia responsabilidade ba halo deskolonizasaun (kore Timor-Leste husi  Portugal); Nia buka meius hotu-hotu atu timor oan sira bele fó neon ba malu, tamba liu hosi dalan ida ne’e, mak bele hetan solusaun polítika diak ida ba konflitu ne’ebé mosu;
8. Hafoin esforsu sira ne’e la iha rezultadu mak Nicolau Lobato dinamiza fali prosesu ne’ebé ramata ho proklamasaun unilateral Independénsia Timor-Leste nian, iha 28 Novembru 1975. (Dehan proklamasaun unilateral tamba CCF mak deside mesak hatún bandeira Portugal nian no hasai fali bandeira RDTL nian, iha Palásiu Governu nian no forma governu ba ukun Timor-Leste nu´udar nasaun independente) ;
9.Bainhira forma governu hafoin proklamasaun independénsia, Nicolau Lobato simu kargu Primeiru-Ministru;
10. Iha 1977, tamba problemas balun ne’ebé mosu iha FRETILIN nia uma laran, Nicolau mak kaer fali kargu Prezidente FRETILIN, Prezidente Repúblika no Komandante-em- Chefe FALINTIL nian.
11.Iha 31 Dezembru 1978, Nicolau Lobato mate ho kilat iha liman bainhira funu malu ho militar indonéziu sira, iha vale Mindelo nian, entre Maubisse, Turiscai no Manufahi.

Ohin Loron Povo Timor-Leste nebe hetan ona nia liberdade nudar estadu no soberanu independente, estadu no Povu Timor hatur Nicolau Lobato nudar Heroi Bo'ot no atu memorializa Comandante Nicolau dos Reis Lobato nia luta ba libertasau Patria, estadu em nome de  Povu Timor hatu'ur Estatua bo'ot iha rotunda Comoro ne'ebé agora konhesidu nudar rotundan Comandante Nicolau Lobato nudar simbolu katak maske Comandante bo'ot Nicolau dos Reis Lobato nia isin la hamutuk ho nia povu doben maibe nia klamar no espiritu sei hamutuk ho nia povu (Jerasaun foun)hodi hatutan Comandante Nicolau dos Resis Lobato ho nia maluk no povu lubuk wain nia mehi Libertar a Patria-Libertar O Povu.

  • Digg
  • Del.icio.us
  • StumbleUpon
  • Reddit
  • RSS

BIOGRAFIA FRANCISCO GUTERRES “LU OLO”

SE MAK FRANCISCO GUTERRES “LU OLO”

Ho naran neebe ema hotu conhese nudar “Lu Olo”, nia moris no sarani Francisco Guterres iha Ossu, Distrito Viqueque iha 7 Setembru 1954. 

Lu Olo kaben ho Cidalia Lopes Nobre Mouzinho Guterres, no sira iha oan tolu, Francisco Cidalino, Eldino Nobre no Felezito Samora Guterres.

Hori 1963 to’o 1969 Lu Olo estuda iha Colegio Santa Teresinha iha Ossu, no iha tempo nee nia simu instrusaun escolar husi Padre Salesiano sira.  Iha tinan 1969 nia remata kuarta classe.  

Iha 1969 nia tama iha Liceu iha Dili no estuda iha Liceu to’o 1973, bainhira nia fila fali ba Colegio Santa Teresinha nudar monitor escolar to’o 1974.  Nia fila fali ba Dili iha 1974 hodi hahu fali nia estudus, maibe la consegue tamba nia integra aan ba Luta Contra Colonialismu Potugues.

Lu Olo la consegue estuda fali, to’o iha tinan 2007 bainhira nia estuda curso direitu, neebe nia consegue remata parte teoria tomak iha tinan ida nee no agora halau deit parte pratika. 

Iha 1974 nia integra no partisipa nudar dedicasaun exclusiva ba Luta Libertasaun to’o 2000 bainhira nia fo nia aan tomak ba reorganizasaun FRETILIN nian nudar partidu hodi prepara FRETILIN nudar partido ba era post indepdendensia, era demokrasia.  Nia froma parte grupo comandante nain 4 deit neebe hela iha ai laran tinan 24 tomak durante funu resistensia.

Hori 15 Setembru 2001 to’o 20 Maiu 2002 Lu Olo kaer knaar Presidenti Assembleia Consituente, neebe hakerek no aporva consituisaun RDTL nian.  Nee lori Lu Olo ba reconhesimentu nudar, “Mata Dalan ba Konstituisaun RDTL nian.”

Bainhira independensia nasional RDTL nian restaura fila fali iha 20 Maiu 2002, Lu Olo sae ba knaar Presidenti Parlamentu Nasional RDTL nian to’o 31 Junho 2007.

Lu Olo rekonhesidu nudar lider resitensia ida neebe consegue halo transisaun husi funu nain ida ba lider ida iha era consitusional no estadu direitu demokratiku.

Lu Olo, unico lider funu nain husi tempo resistensia iha Timor-Leste neebe consegue estuda no besik ona atu remata estudus curso pratica direitu, no la kleur sei licensia nudar advogadu.

HISTORIA LU OLO : FUNSAUN POLITIKA/PARTIDARIA

Lu Olo nia historia iha resistensia hahu husi nia militansia  iha partidu FRETILIN desde 1974 no nia fo nia aan tomak ba luta ba libertasaun nasional, luta ba ukun rasik aan, neebe dura tinan 24 tomak.

Iha 1974 kedan nia adere ba ASDT tamba nia hare katak paridu ida nee nia defesa ba independencia total Timor-Leste nian, mudansas ba vida social, economica no politika povo Maubere nian liu husi reformas estruturais neebe mosu iha tempo colonialismu nian, mak dalan atu liberta nasaun no liberta povo.  Nia hetan mos orientasaun makas husi Padres Salesianos balun neebe hanorin nia kona ba konsiensia no moralidade atu luta ba nia povo no nasaun.

Iha 1975 nia adere aan ba FRETILIN nudar militante, no bainhira Indonesia invade Timor-Lest iha Dezembru 1975, nia mos sae ba foho no ai laran hamutuk ho povo no ho lideransa Comite Central FRETILIN nian.  Nia tama hamutuk pelutaun ida FALINTIL nian neebe comandado husi Comandante Lino Olkasa, no hahu nia moris nudar funu nain ba liberta Povo no Patria Maubere.

Iha Junho 1976 nia hetan nomeasaun nudar Vice Secretraiu Ossu nian, Distritu Viqueque, no iha tinan hanesan nia substitui fali Secretariu Zona depois de ida nee hetan capturasaun husi forsas Indonesia nian.

Depois reuniaun dauluk CCF nian iha 1976, Lu Olo hetan nomeasaun nudar Vice Secretariu regiaun Leste nian, no tamba nee nia hahu iha ligasaun direta ho Comando Luta nian.

Iha 1977/78 nia hetan nomeasaun nudar Commissariu Sector Ponta Leste nian.  Iha 1978 atu remata, inimigo consegue harahun base apoiu nian no consegue hahu controlla populasaun makas liu ona.  Tinan tolu tuir inimigo harahun base de apoiu, hamosu tempo susar tebes ba sira neebe sei iha foho, no obriga fase foun ida halau funu guerilha nian, no jovem Lu Olo mos hili atu halau funu guerilha ida nee, tamba nia hanesan barak, hili tiha ona atu cumpri ho obrigasaun, PATRIA KA MATE.

Iha 1981, resistensia armada FRETILIN nian hetan reestrurasaun iha foho husi lider sira neebe moris hela, hanesan Comandante Xanana Gusmao, Comandante Ma Hunu no Comandante Basuka, neebe tuir mai mate iha combate.

Iha 1982 Lu Olo hetan nomeasaun nudar Adjuntu iha regiaun Leste, no mos halo parte Comando Terseira Companhia Guerilha nian, nudar responsavel politico.

Iha 1984 nia hetan nomeasaun nudar Commissariu Politiku.  Iha 1987 nia kaer knaar nee hamutuk ho funsaun executivo bainhira nia hetan transferensia ba Regiaun Cruzeiros, “composto husi Distritus Manifahi, Manatuto Oeste, Aileu no parte Oriental Dili nian.”

Iha 1987, Comandante Chefe Xanana Gusmao, hasai aan husi FRETILIN no harii CNRM (Conselho Nacional Resistensia Maubere), nudar estrategia foun ba luta.  Comando politiku FRETILIN nian integra ba Commissaun Directiva FRETILIN (CDF), neebe parte integrante ba Resistensia Armada, neebe Ma Hunu mak Secretariu, no Mau Hodo, Konis Santana no Lu Olo mak Vice Secretarius.

Bainhira Mau Hodo hetan capturasaun husi inimigo iha 1991, no tuir mai Xanana iha 1992, no Ma Hunu entrega aan iha 1993, Konis Santana mak sai Secretariu CDF no mos Comando da Luta, no Lu Olo assume cargo Vice Secretariu CDF nian.  Bainhira Comandante Konis Santana mate iha 1997, Lu Olo assume crago nudar Secretariu CDF nian no kaer funsaun politiku iha Resistensia Armada.

Tuir Lu Olo nia proposta, FRETILIN realisa conferencia extraordinaria iha Sydney, Australia, hodi reorganiza Diresaun Central FRETILIN nian. Nunee Conselho Presidensial FRETILIN nian harii no substitui CDF, ho Lu Olo nudar Coordenador Geral Conselho Presidensial FRETILIN nian ba Resistensia Armada, no Mari Alkatiri nudar primeiru Vice Coordenador iha Frente Diplomatica, Ma Hunu nudar Segundo Vice Coordenador iha Frente Clandestina no Mau Hodo nudar Secretario Secretariado Politico Permanente FRETILIN nian iha Frente Clandestina.

Banihira CNRT harii, Lu Olo sai mos membro Conselho Politico Nacional CNRT nian (CPN/CNRT), Secretario Frente Politica Interna (FPI), membru Conselho Politico Militar iha Resistensia Armada, no Coordenador Geral Conselho Presidensial FRETILIN nian.

Iha 26 Novembru 2000 Lu Olo entrega nia kilat M-15 no m unisoens tomak ba commando FALINTIL nian, no nia fila ba Dili hodi halau Conferencia Nacional Quadros FRETILIN nian atu reorganiza estrtura base FRETILIN nian neebe harahun iha funu laran, no prepara atu ba Congresso FRETILIN nian iha 2001.

Congresso FRETILIN iha 2001 elege Lu Olo nudar Presidenti CCF, hanesan mos iha Congressu FRETILIN ba darua iha 2006.

Iha eleisaun Legislativas iha 30 Agosto 2001, Lu Olo lidera FRETILIN ba Vitoria bot hodi manan assentu barak liu hotu atu compoen Assembleia Constituente.

Iha horas 00:00 iha loron 20 Maio 2002 nudar Presidenti Parlamentu Nasional Lu Olo mak halo Deklarasaun Restaurasaun Independencia RDTL nian no fo tomada posse ba Sr Xanana Gusmao nudar Presidenti Republika.  Lu Olo mak Deklarador Restaurasnun Independensia RDTL nian. 

Iha Abril 2007 Lu Olo nudar candidato ba Presidenti Republika manan votos bot liu candidato sira seluk iha primeiru ronda, maibe lakon iha segunda ronda.   

Hamutuk ho Secretariu Geral Partidu FRETILIN Dr Mari Alkatiri, sira rekonhesidu nudar forsa construtiva no positiva neebe konsegue lidera FRETILIN neebe partidu bot liu hotu hodi halo opozisaun de facto (tamba no maske la rekonhese governasaun nudar consitusional) tuir prinsipius demokratiku, tuir constituisaun no lei no rejeita totalmente violensia nudar dalan hodi halo opozisaun ba governu de facto nia ukun.

Iha Abril 2012 Lu Olo dala idatan nudar candidato ba Presidenti Republika manan votos bot liu candidato sira seluk iha primeiru ronda, maibe lakon iha segunda ronda, hafoin iha eleisaun Presidensial 2017 Lu Olo Konkore fali no manan iha primeiru ronda i eleitu nudar Presidente  Republika ba periodu 2017-2022. Iha istoria Timor-Leste ba dahuluk presidente da republika ida mai husi partidu politikus no sai  presidente ba povu Timor tomak.

  • Digg
  • Del.icio.us
  • StumbleUpon
  • Reddit
  • RSS

BIOGRAFIA MARI ALKATIRI


SE MAK DR. MARI ALKATIRI?


Eis Primeiru Ministru Timor-Leste nian, Dr. Mari Alkatiri moris iha 26 Novembro 1949 iha Dili.  Nia moris iha familia bot, ho maun alin hamutuk nain 10. 

Nia kaben ho Sra Marina Ribeiro Alkatiri no sira iha oan tolu, Nurima, Lukeno no Solok, no nia iha be’e oan feto rua, Kaiya no Kyanah.

Nia remata nia estudus primarios no secundarios iha Dili.  Iha 1970 nia remata nia estudos iha Escola Angolana Geografia nian. Depois nia remata nia estudus iha Direitu Constitucional no Internacional iha Univresidade Eduardo Mondlane iha Maputo, Mocambique.  Nia Licensiado iha Direito Consitucional no Internacional Pravidau no Publico, no servisu nudar consultor Juridiku Senior iha gabinete Advogacia ida iha Maputo entre 1992-1998.

Iha 1995-1998 nia servisu mos nudar consultor kona ba Direitu Internacional Publiku  no Direitu Consitucional ba Parlamentu Mocambicano.  Nia hahu nia mestradu iha “Direitu Tradisional iha Timor-Leste no nia relasaun ho Lei Formal” maibe nia la konsegue remata tamba nia fila fali mai Timor-Leste iha 13 Outubru 1999. 

Mari Alkatiri sempre fiar katak Justisa mak bot liu no loron ruma povo Maubere sei manan nia Luta ba Ukun Rasik Aan tamba luta ida neebe justu, no nia devota nia moris tomak hodi defende direitu nia povo nian.  Durante tempo resistensia nia halau diplomacia no dialogo ho liders iha comunidade internasional, inklui grupos neebe bele halo lobby ba Nasoens Unidas molok mundu hahu fo atensaun fila fali ba Luta Timor-Leste nia Luta ba Ukun Rasik Aan.  Nudar advogado nia usa efetivamente nia matenek no experiensia  hodi contribui ba FRETILIN nia ideologia no objectivus, atu halau defesa Povo Timor-Leste nia direitu iha terus laran tamba invasaun no okupasaun illegal, hodi nunee ONU tenke preokupa nafatin ba situasaun Timor-Leste nian.

Molok Dr Mari Alkatiri ba estuda iha Angola, nia hahu ona nia actividade Luta ba Independensia iha Janeiru 1970 bainhira nia halo parte formasaun grupo clandestino Timor Oan nian ho naran “Movimento ba Libertasaun Timor-Leste.”  Nia deit mak sei moris husi grupo ida nee.

Depois de Revolusaun iha Portugal iha 25 Abril 1974, nia fila fali mai Timor-Leste, no iha tempo liberade politika no social neebe mosu depois de Revolusaun iha Portugal, nia sai co-fundador ba partidu politiku foun ASDT (Assosiasaun Social Democrata de Timorense), no nia hetan nomeasaun nudar Adjunto Secretario Geral ASDT nian.

Bainhira ASDT transforma ba FRETILIN iha 11 Setembru 1974, nia mos sai membru fundador FRETILIN nian, no mos sai membru Comite Central no Adjuntu Secretario ba Assuntos Internacionais FRETILIN nian.  Iha Outubro 1975 CCF elege nia nudar Commissario Politiku Nacional.

Bainhira Forsas Armadas Indonesia nian hahu tama iha fronteira iha 1975, FRETILIN desidi forma “Forsas Armadas de Libertasaun Nacional de Timor-Leste” FALINTIL iha loron 20 Agosto 1975, neebe Dr. Alkatiri sai co-organizador.  Husi grupo organizador nee iha ema deit mak sei moris ho nia.

Molok invasaun Indonesia Dr. Mari hetan nomeasaun husi FRETILIN atu partisipa iha campanha atu mobiliza comunidade internasional atu hapara invasaun Indonesia.  Nia visita nasaun balun iha Afrika hodi buka apoiu. Bainhira nia fila fali mai Timor-Leste iha 23 Novembru 1975, nia hetan nomeasaun nudar Presidenti Commissaun neebe iha knaar atu hakerek Constituisaun Timor-Leste nian atu prepara ba Deklarasaun Independensia.

Iha 28 Novembro 1975, FRETILIN deklara Independencia no proklama Republika Demokratika Timor-Leste nian.  Dr Alkatiri hetan nomeasaun nudar Ministro Senior no Plenipotenciario ba Assuntos Politikus.

Tamba forsas Indonesia nian tama tiha ona iha fronteira, no invasaun besik ona, Vice Presidenti no Primeiru Ministro Timor-Leste nian, Nicolau Lobato husu Comite Central FRETILIN nian atu haruka delegasaun ida ba liur hodi mobiliza comunidade internacional no buka dalan atu hapara invasaun.  Dr Alkatiri membru ida iha delegasaun ida nee nia laran, no iha loron 4 Dezembru 1975 (loron 3 molok invasaun) delegasaun nee sai ba liur.  Nia hela iha Mocambique nudar Chefe Departamento Externo FRETILIN nian to’o 1999.

Iha Dezembru 1975 Dr Alkatiri nudar Chefe Delegasaun Externa FRETILIN nian ba halau servisu lobby Conselho Seguransa Nasoens Unidas nian, neebe aprova resolusaun hodi condena Indonesia nia invasaun ba Timor-Leste.

Iha 1977 Dr Alkatiri hetan nomeasaun nudar Ministro Relasoens Externas governo Republika Demokratika Timor-Leste nian iha liur.  Husi 1975 to’o 1982 Dr Alkatiri atende reuniaun hotu Kuarta Komissuan Nasoens Unidas nian neebe preokupa ho prosesu deskolonizasaun iha rain balun iha mundu, hanesan mos Timor-Leste.

Iha 1982-1983 Dr Mari mak partisipa no servisu makas iha prosesu hotu iha Assembleia Geral Nasoens Unidas nian neebe resulta iha “Resolusaun 37/30 de 23 de Novembro de 1982” neebe husu Secretariu Geral ONU atu halau “consultas” ho partes hotu atu bele hetan solusaun ba caso Timor-Leste nian.  Iha 1983 ba oin nia partisipa no servisu tuir iha reunioens hotu Komissaun Direitus Humanus ONU nian neebe diskuti caso Timor-Leste.  Iha 1985 nia halo diplomacia ho Movimentu Naun Alinhado no atende eventus internacionais barak hodi foti kestaun Timor-Leste nian.

Iha tinan 1990 ba oin nia envolve iha prosesu conversas trilateral entre ONU, Indonesia no Portugal, no mos tuir mai iha prosesu dialogo neebe hahu iha 1995 naran “Um Timor-Leste Abrangente” neebe ONU mak patriosina no halo mediasaun.

Iha 1994 Dr. mari hetan nomeasaun nudar membru ba Comissaun Frente Diplomatica nian, neebe composto husi membro nain hat.

Iha Abril 1998 Dr Mari hetan eleisaun nudar membro Comissaun ba Politika Nasional CNRT nian iha “Covensaun Nasional Timorense iha Diaspora” neebe harii CNRT.

Iha Agosto 1999, Dr Mari Alkatiri hetan nomeasaun husi Presidenti CNRT nian, Xanana Gusmao, atu kaer responsabilidade ba assuntus kona ba Tasi Timor, no nia lori naran resistensia tomak nian iha prosesu ida nee. 

Depois de votasaun iha 1999 Presidenti CNRT nafatin fo knaar ba nia atu halau negosiasaun ba Tasi Timor no ida nee mak resulta iha akordu historiku neebe fo ba Timor-Leste 90 persentu no Australia 10 persentu direitu kona ba osan mina rai husi zona exclusiva Tasi Timor nian.

Nia hatutan nia servisu importante ida nee bainhira iha primeiru governu constitusional nia mak lidera prosesu hodi elabora leis kona ba fundu mina rai no leis explorasaun mina rai neebe fo independensia finanseira no soberana ba Timor-Leste.  Iha mos akordu kona ba Greater Sunrise neebe negosia iha nia tempo nudar governante, iha tinan 2004-6.

Iha Setembru 2001 nia hetan nomeasaun nudar Ministru Chefe no Ministru Ekonomia no Desenvolvimentu iha Segundo Governu Transitoriu no banihira Restaurasaun Independensia realisa iha 20 Maio 2002 nia hetan nomeasaun nudar Primeiru Ministru no Ministru Economia no Desenvolvimentu.

Nudar Presidenti Meza Commissaun Nasional ba Desenvolvimentu nia mak dirigi elaborasaun Planu Desenvolvimentu Nasional.

Governasaun neebe Mari Alkatiri lidera nudar Primeiru Ministru rekonhesidu nudar governasaun ho responsabilidade fiscal no ho susesu, maske orsamentu kiik, konsegue halo buat barak.  Nia rekonhesidu nudar governante neebe konsegue resiste husik Timor-Leste tama ba tusan ba rain seluk ka instituisaun seluk  liu husi dividas publikas.

Mekanismu Fundu Mina Rai neebe governu FRETILIN neebe nia lidera harii, hetan rekonhesimentu to’o ohin loron nudar transparente, porgressivu no sustentavel liu hotu.

Ohin loron Timor-Leste tama iha EITI, Inisiativa Transparensia iha Industria Extrativas, tamba servisu neebe governu neebe nia lidera konsegue halo bainhira hakerek no FRETILIN iha parlamentu aprova leis neebe fo importansia bot tebes ba prinsipius transparensia no sustentabilidade.

Dr Mari Alkatiri hetan rekonhesimentu husi komunidade internasional nudar governante neebe harii sistema governasaun neebe transparente no etiku liu desde Timor-Leste hetan restaurasaun independensia.

Hamutuk ho Presidenti Partidu FRETILIN Lu Olo, sira rekonhesidu nudar forsa construtiva no positiva neebe konsegue lidera FRETILIN neebe partidu bot liu hotu hodi halo opozisaun de facto (tamba no maske la rekonhese governasaun nudar consitusional) tuir prinsipius demokratiku, tuir constituisaun no lei no rejeita totalmente violensia nudar dalan hodi halo opozisaun ba governu de facto nia ukun. 

  • Digg
  • Del.icio.us
  • StumbleUpon
  • Reddit
  • RSS