![Mapa Timor-Leste](https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgcP1w_5mater38XhdwuD3TXSlsodjzlR16lfAotxOtCzfgPYI9hEkgfSNTVijRAM3tbKp7QvDHmrQZwALyZVaqM9wjB_jqiKA9xe3hNaYh5QeEaxpxKwaI9vOH2K_PC5YZyp0vDfyq_D8/s320/367.gif)
Iha 3º kuartél (períodu tinan 25 ) sékulu XVI to’o iha Timór
primeirus frades dominikanus portugezes, liuhusi sira maka komesa dezenvolve
neineik influênsia relijiaun, no mós harí dominasaun portugeza. Maibé evolusaun
kulturál la’o kontráriu fali, la hanesan ho buat ne’ebé ita haré iha ilhas sira
ne’ebé halo parte Indonézia hanesan Java, Sumatra no iha kostas ka parte tasi
ninin Kalimantan no Sulawesi, ne’ebé estende ka habelar ba beibeik.
Iha 1651, olandezes sira konkista ka hadau Kupang, iha ilha
Timór nia parte loromonu rohan bá, no hahú penetra ka tama mai to’o iha rai
klaran. Iha 1859, liuhusi tratadu ida ne’ebé Portugál ho Olanda halo, sira
konsege tau fronteira entre Timór Portugêz (atuál Timór Leste) no Timór Olandêz
(Timór Osidentál/Timur Barat). Iha 1945 Indonézia hetan nia independênsia, no
Timór Osidentál mós halo parte nia Territóriu.
Timór
iha Segunda Gerra Mundiál
Iha Segunda Gerra
Mundiál, Forsas Aliadas (australianus ho olandezes), tanba rekonhese pozisaun
estratéjika Timór nian, sira mai tau sira nia forsas iha Territóriu tomak no
halo funu hasoru forsas Japaun nian. Timór-oan rihun-ba-rihun mak fó an ba mate
hodi luta hamutuk ho aliadus sira. Iha 1945, Administrasaun Portugeza restaura
ka hamriik ihkas fali iha Timór-Leste.
Direitu
ba autudeterminasaun
Entre 1945 no Junhu
1974, Governu indonézia, tanba obedese ba Direitu Internasionál, deklara iha
ONU no mós iha fatin seluseluk katak nia la iha reivindikasoens territoriais
nein uitoan kona-ba Timór Orientál (Leste).Hamahon-an ba Rezolusaun 1514 (XV)
14 Dezembru 1960, Nasoens Unidas konsidera Timór-Leste hanesan Terrítóriu ida ke
la Autónomu, iha administrasaun portugál nian okos. Husi 1962 to’o 1973,
Asembleia Jerál ONU aprova rezolusoens tuituir malu, hodi afirma direitu
Timór-Leste nian ba autudeterminasaun, hanesan mós ba kolónias Portugál nian
sira seluk iha tempu ne’ebá. Iha Portugál rejime Salazar (i, tuir mai, Marcelo
Caetano), lakohi rekonhese direitu ida ne’e, hodi dehan katak Timór Orientál
provínsia portugál nian ida hotu hanesan mós provinsias sira seluk iha Portugál
Kontinentál laran.
Revolusaun
iha Portugál
Revolusaun 25 Abril
1974, restaura ka harí hikas fali demokrasia iha Portugál, hodi konsagra
respeitu ba autudeterminasaun kolónias Portugál nian sira. Tanba ho vizaun atu
promove ezersísiu ba direitu ida ne’e, mak iha Dili iha 13 Maiu tinan ida
ne’ebá nian, kria Komisaun ba Autudeterminasaun Timór nian. Entaun Governu
Portugêz autoriza harí partidus polítikus, hodi nune’e mosu organizasoens
partidárias boot tolu iha Timór Leste: UDT (União Demokrátika Timorense),
ne’ebé hakarak "Timór atu integra iha komunidade língua Portugeza";
ASDT (Associação Sosiál-Democrata Timórense) ikus mai nakfila ba FRETILIN
(Frente Revolucionária de Timór-Leste Independente) , defende direitu ba
independênsia; no APODETI (Associação Popular Demokrátika Timórense), ne’ebé
hakarak "integrasaun ho autonomia iha komunidade Indonézia".
Deskolonizasaun
Timór
Iha 1975, tanba impériu koloniál portugêz naksobu-rahun, mak
aumenta movimentus libertasaun lokais. Iha Maiu 1975, autoridades Lisboa sira
lori sira nia Projetu ida mai aprezenta ba prinsipais partidus Timór-nian sira,
i rona tiha sira, publika iha 11 Julhu lei ne’ebé prevê nomeasaun Altu
Komisáriu portugêz ida, no, iha Outubru tinan ne’e duni, halo eleisaun
Asembleia Populár ida atu define nia estatutu polítiku. Diploma ne’e prevê ona
períodu tranzisaun ida ba tinan tolu laran.
Hahú fulan Janeiru 1975, hala’o daudaun ona programa lokál
kona-ba deskolonizasaun progresiva, liuhusi Reforma Administrativa, ne’ebé lori
konsege realiza Eleisoens ba Administrasaun Rejionál Konselhu Lautém. Rezultadus
husi konsulta populár ne’ebé halo ba dala uluk hatudu momoos katak APODETI
ladún hetan apoiu, ida ne’e hatudu momoos katak, tuir prosesus demokrátikus,
Timór-oan sira nunka bele simu integrasaun ba iha paíz vizinhu. Antezde
Eleisoens Rejionais hirak ne’e mós klaru tebes ona, ba naran observadór
independente ida ne’ebé mai vizita Territóriu ne’e, katak maioria esmagadora
Timór-oan rekuza ka hakribi tomak integrasaun iha Indonézia. Diferensas
kulturais mak hanesan razaun prinsipál ida hotu ne’ebé halo sira la simu
integrasaun.
Proklamasaun
Independênsia
Iha 28 Novembru 1975 Fretilin halo proklamasaun unilaterál
independênsia, ho primeiru Prezidente Repúblika, mak Xavier do Amaral, i
Nicolau Lobato simu kargu hanesan Primeiru Ministru hodi ikus fali mai, sai mós
hanesan primeiru líder Rezistênsia Armada. Ho proklamasaun Independênsia gerra
sivíl hetok sai maka’as liután.
Indonézia, ho pretextu ka razaun atu proteje nia sidadauns iha
Territóriu Timór laran, invade ka tama ho forsa iha parte Leste ilha ida ne’e
no sarani seluk fali Territóriu ne’e ho naran Timor Timur, sai nia 27a
provínsia. Sira simu apoiu subasubar husi Governu norte-amerikanu ne’ebé haré
Fretilin hanesan organizasaun ida ho orientasaun marxista.
Rezistênsia
Timor-nian
Depoisde Indonézia okupa tiha Territóriu ne’e, Rezistênsia
Timór-nian mós komesa konsolida neineik, hahú kedas ho lideransa FRETILIN. Atu
apoia FALINTIL (Forsas Armadas de Libertação de Timór-Leste), ne’ebé harí iha
20 Agostu 1975, organiza tán Frente Klandestina iha rai laran, Frente
Diplomátika, iha rai li’ur. Hafoin ho lideransa Xanana Gusmão komesa implementa
Polítika Unidade Nasionál, hodi tau hamutuk esforsus husi setores polítikus
Timór-nian tomak no avansa ho despartidarizasaun estruturas Rezistênsia, no
transforma CRRN (Conselho Revolucionário de Resistência Nasionál) ba CNRM
(Conselhu Nacional de Resistência Maubere), i ikus fali mai ba CNRT (Conselho
Nacional de Resistência Timórense), ne’ebé lidera prosesu to’o independênsia
Timór-Leste, maibé ho ona auspísius ka patrosíniu Nasoens Unidas nian.
(Informasoens seluktán kona-ba Rezistênsia Timór-nian, konsulta Website AMRT
nian – Arkivu & Museu Rezistênsia Timorense - amrtimor.org).
Besik 1/3 populasaun Paíz, ka ema liu 250 mil, mak mate iha
funu. Governu Indonézia bandu uza lian Portugêz, no mós halo ema ta’uk koalia
Subdistritu, liuhusi sensura maka’as ba imprensa no limita tebes observadores
internasionais atu tama mai iha territóriu ne’e, to’o Soeharto monu iha 1998.
Konsulta
Populár – “Sim” ba Independênsia
Iha 1996 José Ramos Horta ho bispu Díli, D. Ximenes Belo simu
prémiu Nobel ba Páz tanba defende Direitus Umanus no independênsia Timór-Leste.
Iha 1998, ho Soeharto monu, depois "milagre ekonómiku indonézia nian"
mós besik ona to’o nia fin, B. J. Habibie simu sai prezidente paíz ne’e nian,
foin mak konkorda atu hala’o referendu ida ne’ebé populasaun sei vota
"sim" karik hakarak nafatin integrasaun iha Indonézia no
"não" se hili independênsia. Referendu realiza iha 30/08/1999 i, ho
partisipasaun tomak liu 90% iha referendu no 78,5% votus, mak Povu Timór
rejeita ka la simu autonomia ne’ebé Indonézia propoin, hakarak hili mak
independênsia formál.
Maski nune’e, milisias pró-Indonézia sira atua nafatin iha
Territóriu laran tomak, hodi ataka mós sede UNAMET ( observadores Nasoens
Unidas nian) no provoka Bispu D. Ximenes Belo sai ba Austrália, Kay Rala Xanana
Gusmão simu azilu iha embaixada ingleza iha Jakarta. Milisias
anti-independênsia sira sei kontinua oho ema barabarak, simu kilat no kro’at
husi membrus ezêrsitu Indonézia, tanba la simu rezultadu referendu..
Solidariedade
Internasionál
Imajens ne’ebé fó
sai hamosu protestus iha paízes barak hasoru embaixadas Indonézia,
norte-amerikanus no britânikas, no mós hasoru Nasoens Unidas, hodi ezije atu
halo kedas intervensaun hodi hapara asasinatus ka oho ema. Iha Portugál dezde
25 Abril 1974, ita nunka haré manifestasoens populares ne’ebé barak hanesan
ne’e, husi norte to’o sul paíz. Ba primeira vez utiliza maka’as tebes Internet
halo divulgasaun kampanhas pro intervensaun rápida ONU nian.
Intervensaun
Nasoens Unidas
Finalmente iha 18
Setembru 1999 kontinjente "capacetes azuis" Nasoens Unidas nian ida
haruka mai, hahú ho forsa militár internasionál hamutuk ema na’in 2500, hafoin
hasa’e ba 8 mil, inklui australianus, britânikus, fransezes, italianus,
malaius, norte-amerikanus, kanadianus no seluktán, aleinde brazileirus no
arjentinus. Misaun forsa páz ne’e nian, ne’ebé brazileiru ida naran Sérgio
Vieira de Mello mak xefia, mak atu mai dezarma ka hasai tiha milísianus sira
nia kilat no tulun prosesu tranzisaun ho rekonstrusaun paíz.
Restaurasaun
Independênsia
Iha Portugál ho iha
paízes barak ema organiza kampanhas atu bele halibur donativus, ai-hán no
livrus. Neineik situasaun bele kontrola fali, dezarma dadaun milisias sira no
hahú hadi’a fali uma, eskolas no infra-estruturas seluktán. Xanana Gusmão fila
fali mai paíz, nune’e mós ho timór-oan sira seluk iha ezíliu, barak mak ho
formasaun universitária. Hala’o eleisoens ba Asembleia Konstituinte ne’ebé mak
elabora ka halo Konstituisaun Timór-Leste nian, no komesa vigora iha dia 20
Maiu 2002, wainhira fó ihkas fali soberania paíz nian, i loron ida ne’e duni,
asinala ka marka hanesan Loron Restaurasaun Independênsia.
Istória Governus, eleisaun jeral no legislaturas
A) Misaun Nasoens Unidas no Administradór Tranzitóriu
Liu husi konsulta populár ne’ebé mak hala’o, iha loron 30
fulan Agostu tinan 1999, ho protesaun Organizasaun Nasoens Unidas (ONU) nian no
tuir akordu ne’ebé mak selebra entre Portugal no Indonézia iha Nova Iorque, ho
mediasaun Sekretáriu-Jerál Nasoens Unidas nian, iha loron 5 fulan Maiu tinan
ne’e dunik, povu Timor-Leste hili, husi maioria esmagadora hodi hasés -an husi
Indonézia no restaura fali independénsia ne’ebé mak hetan liu husi proklamasaun
unilaterál iha loron 28 fulan Novembru tinan 1975, molok forsa okupante halo
invazaun. Iha tempu ne’ebá votu hirak a favór ba independénsia inkondisionál
sura hamutuk 78,5%. Konsulta populár ne’e organiza no hetan supervizaun husi
misaun espesiál ne’ebé harí liu husi Rezolusaun Konsellu Seguransa ONU nº 1246,
ne’ebé ho naran United Nations Mission in East Timor (UNAMET) no lidera husi
Ian Martin hodi reprezenta Sekretáriu-Jerál Nasoens Unidas nian.
Anúnsiu ofisiál rezultadu konsulta ne’e nian, iha loron 4
fulan Setembru tinan 1999, hafoin mosu tuir kedas violénsia iha fatin hotu-hotu
ne’ebé halo husi milisia sira tanba dei’t hakarak defende integrasaun
Timor-Leste ba Repúblika Indonézia no husi violénsia hirak ne’e mak hamosu
violasaun ba Direitus Umanus, inklui homisídiu rihun ida resin no krime sexuál
( nu’udar rejista no fó sai tiha ona iha dokumentu balun, mak hanesan iha
relatóriu “ Chega” prodús husi Komisaun Akollimentu, Verdade no Rekonsiliasaun
– CAVR 1). Tanba dei’t situasaun ne’ebé halo tauk iha teritóriu
nia laran, Konsellu Seguransa Nasoens Unidas nian aprova kedas forsa
multinasionál ida, ne’ebé responsabiliza husi komandu Austrália, ho misaun
prinsipál halakon tiha eskala violénsia iha fatin hotu-hotu no tau fali orden
no trankuilidade públika. Kontinjente ne’e, militar deit, ne’ebé kria husi
Rezolusaun Konsellu Seguransa ONU nian nº 1246 no ema hotu koñese ho naran International
Force in East Timor (INTERFET), hahú tama iha teritóriu nia laran iha loron 20
fulan Setembru tinan 1999.
Sucedeu-lhe uma missão especial da ONU mandatada para
administrar o território até à criação de condições para a governação do País
por órgãos de soberania nacionais eleitos pelos timorenses, aceite que estava
por Portugal e pela Indonésia a transferência da soberania sobre o território
para a ONU.
Akontese katak misaun ida espesiál ONU nian hetan mandatu
atu administra teritóriu to’o ba kria kondisaun ba governasaun País nian husi
órgaun soberania nasionál ne’ebé Timór-oan mak sei eleje, konkorda katak
Portugal no Indonézia mak sei halo tranferénsia soberania kona-ba teritóriu ba
ONU.
Misaun globál ne’ebé kria liu husi Rezolusaun Konsellu
Seguransa ONU nº 1272, hanaran United Nations Transitional Administration in
East Timor (UNTAET), iha misaun global ne’e, iha prosesu úniku ida iha história
Nasoens Unidas nian, hahú funsiona ona ba dahuluk Administrasaun Tranzitória
ida, hahú iha loron 25 fulan Setembru tinan 1999, ne’ebé sentraliza hotu iha
Administradór Tranzitóriu nia pesóa hanesan Reprezentante Espesiál
Sekretáriu-Jerál Nasoens Unidas (Dr.Sérgio Vieira de Mello), ne’ebé hetan tulun
liu husi ekipa tékniku no asesór sira no ho obrigasaun atu konsulta beibeik ho
povu Timór-oan sira, maibé nia akumula podér tomak hanesan lejislativu ( ho
forma regulamentu), podér regulamentár (liu husi diretiva sira) no podér
administrativu ka ezekutivu (liu husi orden ezekutiva) ne’ebé presiza atu
hala’o objetivu administrasaun ne’e nian.2
Administrasaun Tranzitória ne’e hanaran mós liu husi
liafuan badak ETTA (East Timor Transitional Administration), koresponde iha
liafuan badak , iha lian portugés, ATTL (Administrasaun Tranzitória
Timor-Leste).
Fofoun períodu Administrasaun Tranzitória ne’e hala’o husi
ema ida de’it, hafoin sei ajuda liu husi governu provizóriu ida ne’ebé
koresponde ho gabinete ida ho naran “Gabinete Governu Trazisaun nian iha
Timor-Leste”3. Laiha membru husi gabinete ne’e ida mak bele iha kompeténsia
atu deside, vinkula ba Administradór Tranzitóriu.
Notas:
(1) Kria husi Regulamentu UNTAET n.º 10/2001, loron 13 fulan Jullu.
(2) Poder Administradór Tranzitóriu nian kontempladu iha Regulamentu UNTAET n.º 1/1999, 27-Novembru.
(3) Kria husi Regulamentu UNTAET n.º 23/2000, loron 14 fulan Jullu.
(1) Kria husi Regulamentu UNTAET n.º 10/2001, loron 13 fulan Jullu.
(2) Poder Administradór Tranzitóriu nian kontempladu iha Regulamentu UNTAET n.º 1/1999, 27-Novembru.
(3) Kria husi Regulamentu UNTAET n.º 23/2000, loron 14 fulan Jullu.
B) Konsellu Konsultivu Nasionál no Konsellu Nasionál
Iha loron 2 fulan Dezembru tinan 1999, harii mós, husi
Regulamentu UNTAET n0 2/1999, hanesan orden kolejiál konsultivu Administradór
Tranzitóriu hanaran Konsellu Konsultivu Nasionál, ne’ebé ikus mai prezide hosi
líder karismátiku Kay Rala Xanana Gusmão. Iha funsaun asesoria no rekomendasaun
iha matéria ezersísiu kompeténsia lejislativa no ezekutiva Administradór
Tranzitóriu nian, funsiona mós atu kumpri di’ak liu nia misaun nu’udar
akonsellamentu, iha komité setoriál konjuntu, tanba razaun matéria. Kompostu
husi membru 15, nomeadu husi Administradór Tranzitóriu rasik, 11 nu’udar
reprezentante husi prinsipál korente ba opiniaun, grupu polítiku no konfisaun
relijioza sira sosiedade timór timorense nian, hodi hetan asentu: membru 7
reprezenta Konsellu Nasionál Rezisténsia Timorense (CNRT), 3 hodi grupu
polítiku sira seluk nia naran ne’ebé eziste tiha ona molok loron 30 fulan
Agostu tinan 1999 no ida hanesan reprezentante Igreja Katólika Romana. Kompleta
órgaun elementu nain tolu husi UNTAET no Administradór Tranzitóriu rasik,
ne’ebé nia rasik mak prezide órgaun ne’e.
Prosessu hanaran “timorizasaun”, ne’ebé rezulta husi
revindikasaun timorense iha sentidu atu halo barak liu tan númeru líder
nasionál sira iha Administrasaun Tranzitória, determina liu-liu hanesan:
o Inkluzaun sidadaun timorense iha
Administrasaun Tranzitória
o Reforsu ba kompozisaun no podér
konsultivu nian, ne’ebé dezenvolve tiha ona, atu aumenta partisipasaun
Timór-oan sira nian iha prosesu atu hola desizaun, ba órgaun proparlamentar ida
ho karakterístika oin-oin.
Nune’e mak hala’o substituisaun husi Konsellu Konsultivu
Nasionál, ba Konsellu Nasionál, ne’ebé harii husi Regulamentu UNTAET n0
24/2000, iha loron 14 fulan Jullu. Órgaun kolejiál foun ida ne’e, hahú kompostu
uluk liu hosi reprezentante 33 husi organizasaun sira relevante sosiedade sivil
timorense hanesan: reprezentante na’in hitu husi CNRT; na’in tolu husi forsa
polítika seluk ne’ebé la’ós CNRT; ida husi Igreja Katólika Romana; ida husi
igreja protestante; ida husi komunidade islámika; ida husi organizasaun feto
sira nian; ida husi organizasaun estudantil no foin sa’e sira; ida husi Foru
Organizasaun Naun-Governamentál Timorense; ida husi Asosiasaun Profisionál; ida
husi Agrikultór sira; ida husi komunidade emprezariál; ida husi organizasaun
traballadór sira; ida ida husi distritu 13 Timor-Leste nian.
Númeru membru sira neneik-neneik hahú aumenta daudaun ba
36, na’in tolu ne’ebé aumenta mak selesionadu, tuir kritériu Administradór
Tranzitóriu, entre membru CNRT ka husi partidu polítiku ne’ebé la tama iha CNRT
ka husi membru CNRT nune’e mós partidu polítiku ne’ebé la tama iha CNRT.4
Konsellu Nasionál detém nia kompeténsia sira ne’ebé luan
liu tan, maibé sei la iha kbiirt atu hola deliberasann sira vinkulativas ba
Administradór Tranzitóriu, ne’ebé inklui:
o podér hodi hahú regulamentus UNTAET;
o kompeténsia atu aprova projetus
regulamentus UNTAET;
o kompeténsia atu hala’o no hato’o
alterasaun no emenda ba projetus regulamentus UNTAET ne’ebé submete ba nia
apresisasaun.
Maske Administradór Tranzitóriu la’ós obrigadu atu kumpri
ba proposta alterasaun ka emenda mai husi Konsellu Nasionál, maibé iha prátika,
nia nafatin respeita no aseita durante ezersísiu ba ninia mandatu.
Sesaun ba dahuluk Konsellu Nasionál hala’o, iha
prezidénsia Kay Rala Xanana Gusmão, iha loron 23 fulan Outubru tinan 2000.
Diverjénsia hirak ne’ebé la hotu de’it entre prezidente no
nia kompañeiru sira kona-ba Konsellu Nasionál, halo Kay Rala Xanana Gusmão
abandona nia lideransa, iha loron 28 fulan Marsu tinan 2001, hodi renunsia ba
nia mandate ne’e.
Nune’e, eleje Manuel Viegas Carrascalão atu prezide
Konsellu Nasionál.
Konsellu Nasionál sei hakotu ninia mandatu, hodi disolve
tiha iha loron 14 fulan Jullu tinan 2001.5
Notas:
(4) Regulamentu UNTAET no 33/2000, loron 26 fulan Outubru, ne’ebé altera Regulamentu UNTAET n0 24/2000, loron 14 fulan Jullu;maibé iha prátika, husi membru 36 ne’e, membru 34 de’it mak hala’o ezersísiu efetivu iha sira nia funsaun.
(5) Diretiva UNTAET n0 8/2001, loron 14 fulan Jullu.
(4) Regulamentu UNTAET no 33/2000, loron 26 fulan Outubru, ne’ebé altera Regulamentu UNTAET n0 24/2000, loron 14 fulan Jullu;maibé iha prátika, husi membru 36 ne’e, membru 34 de’it mak hala’o ezersísiu efetivu iha sira nia funsaun.
(5) Diretiva UNTAET n0 8/2001, loron 14 fulan Jullu.
C) Governu Tranzitóriu
Fó nafatin orientasaun atu delega ba oin podér soberania
maka’as liu tan iha povu timorense no hodi observa nafatin rezultadu eleisaun
ba Asembleia Konstituinte, Regulamentu UNTAET n0 28/2001, loron 19 fulan
Setembru, harii tiha Segundu Governu Tranzitóriu, hodi estabelese ho efeitu iha
fulan Setembru tinan ne’e, Konsellu Ministru ida ho membrus Timór-oan de’it.
Nia estrutura orgánika sei hala’o fali nia redifinisaun husi Regulamentu UNTAET
n0 7/2002, iha loron 18 fulan Maiu. Konstitui husi Ministru-Xefe ida
(ekivalente ho Primeiru-Ministru, Xefe Ezekutivu), Ministru, Vise-Ministru no
Sekretáriu Estadu, hotu-hotu sei hetan hela nomeasaun husi Administradór
Tranzitóriu no hodi fó konta responsabilidade ba nia.
Nune’e, bele konsidera katak Administradór Tranzitóriu
ukun tiha teritóriu, ho podér eskluzivu, hahú husi loron 25 fulan Outubru tinan
1999 (data harii UNTAET) to’o harii Gabineti Governu Tranzisaun (liu husi via
Regulamentu UNTAET n0 23/2000, loron 14 fulan Jullu), ne’ebé tenki konsidera
loron ne’e hanesan nota istórika, Primeiru Governu Tranzitóriu. Iha prátika
konsidera hanesan, governu ida mistu tranzisaun nian, kompostu hosi element ONU
no líder Timór-oan.
Nune’e I Governu Tranzitróriu iha ninia mandatu ida ne’ebé
hahú iha loron 14 fulan Jullu tinan 2000 to’o loron 13 fulan Setembru tinan
2001;II Governu Tranzitóriu hala’o administrasaun iha territóriu entre loron 20
fulan Setembru tinan 2001 no loron 19 fulan Maiu tinan 2002, ne’ebé lidera husi
Dr. Mari Alkatiri hanesan Ministru-Xefe, maske sei iha dependénsia ba podér
lejislativu Administradór Tranzitóriu nian.
D) Komisaun Konstitusionál no Asembleia Konstituinte
Liu husi Diretiva UNTAET n0 3/2001, loron 31 fulan Marsu,
harii tiha ona komisaun konstitusionál (ida ba distritu administrativu
idak-idak), komposta husi ema Timór-oan de’it (na’in 5 to’o na’in 7) ho nia
asesoria hosi peritu nasionál no internasionál sira, hodi funsiona entre loron
1 fulan Abril no loron 15 fulan Jullu tinan 2001, atu rekolla opiniaun povu
nian ba kestaun esensiál ba futura Konstituisaun País nian, hodi elabora no
aprezenta relatóriu eskritu, ne’ebé la’ós vinkulativu, ba Administradór
Tranzitóriu no ba Asembleia Konstituinte.
Asembleia Konstituinte, kompostu hosi Deputadu 88, eleitu
hosi sufrájiu diretu no universál, iha loron 30 fulan Agostu tinan 2001. Frente
Revolusionáriu Timor-Leste (FRETILIN) hetan fatin 55, no hirak seluk, fahe ba
partidu seluk husi lista oi-oin hanesan tuir mai:
o Partidu Demokrátiku (PD), ho mandatu
7;
o Partidu Sosiál Demokráta, ho 6;
o Asosiasaun Sosiál-Demokrata (ASDT),
ho 6;
o Uniaun Demokrátika Timorense, ho 2;
o Partidu Nasinalista Timorense (PNT),
hetan númeru 2;
o Klibur Oan Timor Asuwain (KOTA),
hetan mós númeru 2;
o Partidu Povu Timor (PPT), hetan mós
númeru 2;
o Partidu Demokrata Kristaun (PDC),
hetan mós númeru 2;
o Partidu Sosialista Timor (PST), ho
númeru 1;
o Partidu Liberál (PL), hetan mós
númeru 1;
o Uniaun Demokrátika Kristán (UDC),
hetan mós númeru 1;
o Deputadu Distritál Independente sira,
iha númeru 1.
Lei eleitorál ne’ebé bazeia ba designasaun ba ninia membru
sira (Regulamentu UNTAET nº 2/2001, loron 26 fulan Fevereiru) hanoin hodi hili
sistema ida mistu, ne’ebé kombina ho sírkulu eleitorál nasionál ho deputadu 75,
ne’ebé eleitu hosi métodu reprezentasaun proporsionál ida bazeadu iha forma
espesífika (hanaran “reprezentante nasionál sira ”) no sírkulu distritál 13, ho
naran ida de’it, hodi hili Deputadu ida hosi Distritu adminstrativu ida-idak
tuir sistema maioritáriu the first past the post (hanaran tiha ona
“reprezentante distritál sira”. Maibé, kandidatu hotu-hotu, konkore, iha
kualkér tipu sírkulu rua ne’e, ka tama iha lista partidária nian ka nu’udar
independente, maibé “Deputadu distritál sira”, tanba sira eleitu ona ho naran
ida de’it, sira sujeitu, bainhira fatin kargu mamuk, iba iha sistema ida
substitusaun espesiál nian.
Iha intervalu ne’ebé mosu entre disolusaun Konsellu
Nasionál no eleisaun Asembleia Konstituinte nian, komisaun konstitusionál
hakotu ona sira nia servisu, hodi konklui sira nia Relatóriu eskritu. Dokumentu
sira ne’ebé prodús tiha ona koliga no enkaderna tiha ona, hodi aprezenta tiha
ona ba entidade sira bar-barak, nune’e mós, hanesan hein, ba Administradór
Tranzitóriu no ba Asembleia Konstituinte.6.
Ida ne’e hanesan xamada ida atu ezerse dupla kompeténsia,
hodi akumula ona funsaun ba dahuluk ba asembleia ida husi karís ida ne’e, ho
podér ne’ebé hala’o tiha ona hosi Konsellu Nasionál to’o nia mandatu hotu:
o Atu elabora no aprova Konstituisaun
ba Nasaun ne’ebé sei moris ba oin, tenki hola konsiderasaun ba relatóriu
komisaun konstitusinál;
o Ezerse podér análize, modifikasaun no
aprovasaun projetu regulamentu UNTAET ne’ebé submete ba apresiasaun, husi II
Governu Tranzitóriu (ne’ebé permanese iha funsaun nia laran to’o loron 19 fulan
Maiu tinan 2002.
Asembleia Konstituinte hahú nia servisu iha loron 15 fulan
Setembru tinan 2001, atu remata, afoin liu tiha fulan neen, iha loron 22 fulan
Marsu tinan 2002, ho aprovasaun no asinatura testu finál Konstituisaun Repúblika
Demokrátika Timor-Leste nian.
Notas:
(6) Fatin hala’o serimóriu ofisiál entrega relatóriu komissaun konstitusinál nian, hala’o iha Díli, iha loron 16 fulan Agostu tinan 2001.
(6) Fatin hala’o serimóriu ofisiál entrega relatóriu komissaun konstitusinál nian, hala’o iha Díli, iha loron 16 fulan Agostu tinan 2001.
Iha sistema lójika governu nian ne’ebé prevee Lei
Fundamentál, bele eleitu hosi sufrájiu diretu , universál, sekretu no
periódiku:
o Parlamentu Nasionál;
o Prezidente Repúblika.
Governu moris hosi Parlamentu Nasionál no hetan baze apoiu
hosi nia, maioritáriu ka minoritáriu, maibé formadu, ho Deputadu sira ne’ebé
mak eleitu ka individualidade seluk, indikasaun hosi Primeiru-Ministru, ne’ebé
xamadu atu reprezenta Prezidente Repúblika.
Tribunál sira, maski nu’udar órgaun soberania, kompostu
mós hosi juís kareira ne’ebé la’ós eleitu husi eleisaun jerál.
A) Prezidente Repúblika
Primeiru Prezidente Repúblika eleitu demokrátikamente mak
Kay Rala Xanana Gusmão, ho votus pursentu 82%, tuir sistema eleitorál ida ho
maioritáriu simples (wainhira empata, kandidatu tenki eleitu fali hosi Asemleia
Konstituinte liu hosi sufrájiu pesoál no sekretu) harée iha Regulamentu UNTAET
nº 1/2002. Kandidatu úniku ne’ebé opoen, iha aktu eleitorál ne’ebé hala’o tiha
ona iha loron 14 fulan Fevereiru tinan 2002, mak líder istóriku ASDT nian
Franscisco Xavier do Amaral, ne’ebé hetan votus pursentu 17%.7.
Maski, Konstituisaun seidauk tama iha vigór, Prezidente
Repúblika ne’ebé mak eleitu sei hahú nia funsaun sira no simu pose, ba mandatu
ida tinan lima nian, iha loron 20 fulan Maiu tinan 2002.
Kompleta tiha primeiru mandatu Prezidente Repúblika,
eleisaun prezidensiál sira tuir mai hala’o iha tinan 2007, hodi vigora tiha lei
eleitorál foun ne’ebé kompleta sistema ida maioritáriu ba volta rua. Primeira
volta, hala’o iha loron 9 fulan Abril, kandidatu ne’ebé konkore mak hanesan:
Francisco Guteres “Lu Olo” (apoiadu husi FRETILIN), José Ramos Horta (konokore
hanesan independente), João Viegas Carrascalão (UDT), Francisco Xavier do Amaral
(ASDT), Avelino Coelho (PST), Manuel Tilman (KOTA), Lúcia Lobato (PSD) no
Fernando Lasama de Araújo (PD)8. Tanba sira ida la hetan númeru
mínimu ba votu sira ne’ebé ezije husi lei eleitorál (votu válidus liu husi
metade), hala’o tan segunda volta (iha loron 9 fulan Maiu) entre kandidatus rua
ne’ebé hetan votus liu: Francisco Guterres “Lu Olo” no José Ramos Horta.
Kandidatu Dr. José Ramos Horta mak manan, ho votus liu 69% husi votus ne’ebé
mak válidu iha entrada iha urnas. Simu tiha posse no hala’o tiha juramentu, iha
Parlamentu Nasionál, iha loron 20 fulan Maiu tinan 2007, hodi hala’o nia
ezersísiu mandatu hanesan segundu Prezidenti Repúblika.
Notas:
(7) Data eleisaun nian no períodu kampaña eleitorál fixa tiha ona iha Diretiva UNTAET nº 1/2002, loron 5 fulan Marsu.
(8) Data eleisaun marka tiha ona husi Dekretu Prezidenti Repúblika n0 1/2007, loron 2 fulan Fevereiru.
(7) Data eleisaun nian no períodu kampaña eleitorál fixa tiha ona iha Diretiva UNTAET nº 1/2002, loron 5 fulan Marsu.
(8) Data eleisaun marka tiha ona husi Dekretu Prezidenti Repúblika n0 1/2007, loron 2 fulan Fevereiru.
B) Parlamentu Nasionál
Asembleia Konstituinte transforma automatikamente, tanba
forsa husi Konstituisaun rasik no tama vigór, iha Parlamentu Nasion’al, hahú
hala’o iha I Lejislatura tinan lima nia laran (ne’ebé dura liu uitoan de’it
tanba falla iha tempu tranzitóriu maski nune’e hala’o entre siklu rua) ho
Deputado 88 ne’ebé konstitui iha Asembleia Konstituinte. Deputadu “distritál”
ida mate tiha (kandidatu mesak de’it mak la iha suplente atu substitui nia)
nune’e Parlamentu Nasionál hala’o nia funsionamentu, durante parte husi nia
mandatu, ho membru na’in 87 de’it, tanba lahalo tan ona substituisaun ba
Deputado ida ne’ebé mak mate.
Prezide iha Parlamentu Nasionál durante I Lejislatura,
eleitu iha termu rejimentál, antigu kombatente no veteranu Rezisténsia
Francisco Guterres “Lu Olo”, prezidente FRETILIN.
Eleisaun ba lejislatura tuir mai, iha loron 30 fulan Juñu
tinan 2007, hala’o tuir lei foun, ne’ebé mak sei iha vigor, ne’ebé prevee
eleisaun, husi métodu proporsionál HONDT iha sírkulu nasion’al ida de’it,
Deputadus 65, integradu iha lista partidária9.
Asentu ne’ebé hetan iha II Lejislatura hosi forsa polítika
ida-idak ne’ebé submete tiha ona ba sufrájiu no hetan reprezentasaun
parlamentár fahe ba forma hanesan tuir mai:
o Fretilin, ho fatin 21;
o Konsellu Nasionál ba Rekonstrusaun
Timor-Leste (CNRT), ho 18;
o Koligasaun ASDT/PSD, ho 11 (5 husi
ASDT no 6 husi PSD);
o PD, ho 8;
o Partidu Nidade Nasionál (PUN), ho
3 10;
o Koligasaun Aliansa Demokrátika
(KOTA/PPT), ho 2 (1 ba KOTA no 1 ba PPT);
o Uniaun Nasionál Demokrátika
Rezisténsia Timorense (UNDERTIM), ho 211.
Reuniaun plenária ba dahuluk Parlamentu Nasionál, hafoin
eleisaun, hala’o iha loron 30 fulan Jullu tinan 200712.
Eleitu hanesan Prezidente no daudaun ne’e hala’o ezersísiu
ba ninia funsaun Sr. Deputadu Fernando Lasama de Araújo, prezidente PD.
CNRT, PD no partidu polítiku rua seluk ne’ebé halo
koligasaun pré-eleitorál (ASDT no PSD), hafoin hala’o liu tiha aktu eleitorál,
deklara iha konstituisaun ba koligasaun ida ne’ebé hanaran Aliansa ida ba
Maioria Parlamentar (AMP), ho reprezentasaun hamutuk Deputadu 37 (18 husi
bankada Parlamentar CNRT, 8 husi bankada PD, 6 husi PSD no 5 husi ASDT).
Prezidente Repúblika deside tiha ona, atu uza ninia podér
konstitusionál no husi interpretasaun ne’ebé kona-bá dispozisaun Lei
Fundamentál, konvida kabesa-lista CNRT nian atu forma governu, tanba razaun
sira seluk, ne’ebé sei hanaran maioritária baze apoiu parlamentár no estabilidade
governativa ne’ebé faktu ida ne’e, sei bele signifika.
Parlamentu Nasionál rasik, tuir inisiativa husi PUN,
aprova iha loron 21 fulan Agostu tinan 2007, votu kongratulasaun ida “ba
nomeasaun konstitusionál Primeiru- Ministru indijitadu husi aliansa partidu
sira hó maioria parlamentar”.
Bankada parlamentár UNDERTIM liu tiha loron hirak nia
laran hafoin deklara nia apoiu bá Governu (IV Governu Konstitusionál), nune’e
adere bá AMP liu husi deklarasaun ne’ebé fó sai ba fatin hotu-hotu13.
Notas:
(9) Data eleisaun marka tiha ona husi Dekretu Prezidenti repúblika n0 12/2007, loron 11 fulan Abril.
(10) Deputadu Mateus de Jesus, eleitu diretamente, hetan espulsu husi partidu polítiku, ne’ebé iha lista (PUN) mak eleje, maibé nia fatin nu’udar Deputadu mantén nafatin tanba natureza livre no reprezentativa mandatu parlamentar iha Timor-Leste (bainhira eleitu ona, titular mandatu passa ba Deputadu ne’e rasik; fatin ne’e pretense ba nia no labele ba fali partidu ne’ebe nia militante, bele lakon bainhira nia inskreve iha partidu seluk ne’ebé mak eleje nia).
(11) 11 Rezultadu ofisiál no konversaun ba votus iha mandatu formalizadu tiha ona, tuir termu lei eleitorál aplikável, hosi Acórdaun Tribunál Rekursu tuir hakerek iha Prosessu ho n0 02/PE.PN/GERAL/2007 no publikadu iha Série I, n0 18, loron 16 fulan Jullu tinan 2007, Jornál Repúblika.
(12) Dala ida tan ho desfazamentu lijeiru iha relasaun ho siklu lejislativu anual normal (sesaun lejislativa), ne’ebé, tuir hakerek iha Rejimentu Parlamentu Nasionál, ne’ebé mak artigu 990 husi Konstituisaun remete, tenki hala’o iha loron 15 fulan Setembru tinan ida nian to’o loron 14 fulan Setembru tinan tuir mai, atu iha loron 15 fulan Setembru tinan ikus ne’e bele hala’o fali sessaun lejislativa foun.
(13) 13Atu nota katak apoiu ne’ebé iha kauza ne’e tenke reporta ba pozisaun sira ne’ebé asume husi bankada parlamentar sira, ne’ebé dala barak la han malu, iha momentu balu, hó diresaun huis partidu ka forsa polítika sira (exemplo: iha konjuntura atuál, akontese ona diresaun ASDT deklara tiha , maske hó forma fofoun ho dúvida, retita nia apoiu ba Governu ne’ebé iha funsaun, maibe nia bankada parlamentar sei mantein nafatin , ne’ebé lejítimu, tanba tuir lei mandatu parlamentar nian ne’ebé fó ba Deputadu nia titularidade no liberdade rasik atu hanoin la tuir hanesan nia partidu ka forsa polítika nian, sein prejuizu, husi sansaun disiplinár ne’ebé bele sofre iha estrutura partidária nia laran rasik; maske nune’e,liu tiha diresaun ASDT selebra ho hakerek iha surat hó FRETELIN plataforma polítika ba aliansa estratéjika ida atu regula sira nia aksaun husi forsa polítika rua ne’e).
(9) Data eleisaun marka tiha ona husi Dekretu Prezidenti repúblika n0 12/2007, loron 11 fulan Abril.
(10) Deputadu Mateus de Jesus, eleitu diretamente, hetan espulsu husi partidu polítiku, ne’ebé iha lista (PUN) mak eleje, maibé nia fatin nu’udar Deputadu mantén nafatin tanba natureza livre no reprezentativa mandatu parlamentar iha Timor-Leste (bainhira eleitu ona, titular mandatu passa ba Deputadu ne’e rasik; fatin ne’e pretense ba nia no labele ba fali partidu ne’ebe nia militante, bele lakon bainhira nia inskreve iha partidu seluk ne’ebé mak eleje nia).
(11) 11 Rezultadu ofisiál no konversaun ba votus iha mandatu formalizadu tiha ona, tuir termu lei eleitorál aplikável, hosi Acórdaun Tribunál Rekursu tuir hakerek iha Prosessu ho n0 02/PE.PN/GERAL/2007 no publikadu iha Série I, n0 18, loron 16 fulan Jullu tinan 2007, Jornál Repúblika.
(12) Dala ida tan ho desfazamentu lijeiru iha relasaun ho siklu lejislativu anual normal (sesaun lejislativa), ne’ebé, tuir hakerek iha Rejimentu Parlamentu Nasionál, ne’ebé mak artigu 990 husi Konstituisaun remete, tenki hala’o iha loron 15 fulan Setembru tinan ida nian to’o loron 14 fulan Setembru tinan tuir mai, atu iha loron 15 fulan Setembru tinan ikus ne’e bele hala’o fali sessaun lejislativa foun.
(13) 13Atu nota katak apoiu ne’ebé iha kauza ne’e tenke reporta ba pozisaun sira ne’ebé asume husi bankada parlamentar sira, ne’ebé dala barak la han malu, iha momentu balu, hó diresaun huis partidu ka forsa polítika sira (exemplo: iha konjuntura atuál, akontese ona diresaun ASDT deklara tiha , maske hó forma fofoun ho dúvida, retita nia apoiu ba Governu ne’ebé iha funsaun, maibe nia bankada parlamentar sei mantein nafatin , ne’ebé lejítimu, tanba tuir lei mandatu parlamentar nian ne’ebé fó ba Deputadu nia titularidade no liberdade rasik atu hanoin la tuir hanesan nia partidu ka forsa polítika nian, sein prejuizu, husi sansaun disiplinár ne’ebé bele sofre iha estrutura partidária nia laran rasik; maske nune’e,liu tiha diresaun ASDT selebra ho hakerek iha surat hó FRETELIN plataforma polítika ba aliansa estratéjika ida atu regula sira nia aksaun husi forsa polítika rua ne’e).
I Governu Konstitusionál, lidera husi Dr Mari Hamud Alkatiri,
tama ona iha funsaun no hetan pose iha loron 20 fulam Maiu tinan 2002, iha data
ne’e duni maka proklama independénsia Timor-Leste nian no hala’o reuniaun
plenária ba dahuluk ba I Lejislatura Parlamentu Nasionál.
Tanba krize politiku-militár tinan iha 2006, Primeiru-Ministru
hato’o nia demisaun, ne’ebé Presidente Repúblika bainhira aseita, determina
ona, tuir Konstituisaun, Governu ne’ebé nia kaer monu, hó efeitu iha loron 26
fulan Juñu tinan 2006.15
Bainhira norma konstitusionál kona-ba organizasaun podér
polítiku nian no formasaun governu, liu-liu iha alínea f) husi artigu 86º, la
obriga atu disolove Parlamentu no konvoka eleisaun antesipada, maibé Presidente
Repúblika hili opsaun atu buka solusaun governativa ne’ebé sei iha kuadru
parlamentár nia laran ne’ebé iha, rona partidu polítiku sira ne’ebé reprezenta
iha Parlamentu Nasionál, mak a kaer estabilidade governativa no funsionamentu
instituissaun demokrátika sira hanesan baibain, hodi iha posibilidade katak
lejislatura ne’ebé la’o dadaun termina la iha kebra kontinuidade16.
II no III Governu Konstitusionál ne’ebé sai Governu hó durasaun
ho tempu badak no tuir inisiativa presidente nian.
Ba Primeiru- Ministru II Governu Konstitusionál, indijita Dr.
José Ramos Horta no nia membru sira hetan nomeasaun no simu pose iha loron 18
fulan Jullu tinan 2006.17 II Governu Konstitusionál hotu nia mandatu iha loron
17 fulan Maiu tinan 2007, tanba Primeiru- Ministru nia demisaun, maibé eleitu
husi Presidente Repúblika18.
III Governu Konstitusional, ulun husi Enjineiru Estanislau da
Silva hanesan Primeiru- Ministru, hahú nia funsaun no simu pose iha loron 18
fulan Maiu 2007 19 . Maibé Governu ida dura dei’t to’o IV Governu Konstitusioná
hetan pose iha loron 8 fulan Agostu tinan 2007. Hahú husi publikasun rezultadu
eleisaun parlamentar iha loron 30 fulan Juñu tinan 2007 to’o data ida ne’ebá,
hetan konsiderasaun iha doutrina konstitusionalista, hanesan governu jestaun
nian.
IV Goveru Konstitusionál, bainhira hala’o nia funsaun tomak
konstitusionál nian hahú husi loron 8 fulan Agostu tinan 2007, lidera husi Kay
Rala Xanana Gusmão.
Governus Timor-Leste
II Governu Tranzisaun UNTAET
Hahú funsoens iha 20 Setembru 2001
Administradór Governu Tranzitóriu
Sérgio Vieira de Mello
Asesór Dezenvolvimentu Komisaun Planeamentu Governu
Tranzitóriu
António da Conceição
Asesora Promosaun Igualdade
Maria Domingas Fernandes Alves
Asesora Direitus Umanus
Isabel da Costa Ferreira
Sekretária Komisaun Planeamentu Governu Tranzitóriu
Emília Pires
Inspetór-Jerál Governu Tranzitóriu
Mariano José Lopes da Cruz
Sekretáriu Estadu Rekursus Naturais i Minerais
Egídio de Jesus
Sekretáriu Estadu Konselhu Ministrus
Gregório de Sousa
Vise-Ministru Edukasaun Kultura i Juventude
Roque Félix Rodrigues
Vise-Ministru Saúde
João Soares Martins
Vise-Ministra Administrasaun Interna
Ilda Maria da Conceição
Vise-Ministru Finansas
Arlindo Rangel da Cruz
Vise-Ministru Justisa
Domingos Maria Sarmento
Vise-Ministru Negósius Estranjeirus i Kooperasaun
Jorge da Conceição Teme
Vise-Ministru Negósius Estranjeirus i Kooperasaun
Fernando de Araújo
Sekretáriu Estadu Trabalhu i Solidariedade
Arsénio Paixão Bano
Ministru Agrikultura i Peskas
Estanislau Aleixo da Silva
Ministru Edukasaun Kultura i Juventude
Armindo Maia
Ministru Transportes i Komunikasoens
Ovídio de Jesus Amaral
Ministru Água i Trabalhus Públikus
César Vital Moreira
Ministru Saúde
Rui Maria de Araújo
Ministru Administrasaun Interna
Antonino Bianco
Ministra Finansas
Fernanda Mesquita Borges
Ministra Justisa
Ana Maria Pessoa
Ministru Negósius Estranjeirus i Kooperasaun
José Ramos-Horta
Ministru-Xefe i Ministru Ekonomia iDezenvolvimentu
Mari Alkatiri
30 Abril 2002
Sekretáriu Estadu Defeza
Roque Félix Rodrigues
Ministra Finansas
Maria Madalena Brites Boavida (depois-de pedidu demisaun husi Ministra Finansas).
I Governu
Konstitusionál
Hahú funsoens iha 20 Maiu 2002
Primeiru-Ministru i Ministru Dezenvolvimentu i
Ambiente
Mari Bin Amude Alkatiri
Ministru Estadu i Ministru Negósius Estranjeirus i
Kooperasaun
José Ramos-Horta
Ministra Justisa
Ana Maria Pessoa
Ministra Planu i Finansas
Maria Madalena Brites Boavida
Ministru Transportes, Komunikasoens i Obras Públikas
Ovídio Amaral
Ministru Administrasaun Interna
Rogério Tiago Lobato
Ministru Agrikultura, Peskas i Florestas
Estanislau da Silva
Ministru Edukasaun, Kultura, Juventude i Desportu
Armindo Maia
Ministru Saúde
Rui Araújo
Sekretáriu Estadu Defeza
Roque Félix Rodrigues
Sekretáriu Estadu Trabalhu i Solidariedade
Arsénio Bano
Sekretáriu Estadu Komérsiu i Indústria
Arlindo Rangel
Sekretáriu Estadu Konselhu Ministrus
Gregório Sousa
Sekretáriu Estadu Asuntus Parlamentares juntu PM
Antoninho Bianco
Vise-Ministru Negósius Estranjeirus i Kooperasaun
José Luís Guterres
Vise-Ministru Negósius Estranjeirus i Kooperasaun
Jorge Teme
Vise-Ministru Transportes, Komunikasoens i Obras
Públikas
César Vital Moreira
Vise-Ministru Justisa
Manuel Abrantes
Vise-Ministru Justisa
Domingos Sarmento
Vise-Ministra Planu i Finansas
Aicha Bassarewan
Vise-Ministra Administrasaun Interna
Ilda Conceição
Vise-Ministru Saúde
Luís Lobato
Sekretáriu Estadu Eletrisidade i Águas iha Ministériu
Transportes, Komunikasoens i Obras Públikas
Egídio de Jesus
Sekretáriu Estadu Turizmu, Ambiente i Investimentu iha
Ministériu Dezenvolvimentu i Ambiente
José Teixeira
Sekretáriu Estadu Edukasaun, Kultura, Juventude i
Desportu
Virgílio Simith.
I Governu Konstitusionál
6 Marsu 2003
Iha 4 Marsu 2003 ezonera ka hasai membrus Governu sira
ne'e:
Ministra Justisa
Ana Pessoa
Ministru Administrasaun Interna
Rogério Lobato
Vise-Ministru Justisa
Domingos Sarmento
Vise-Ministru Administrasaun Interna
Alcino Araújo Barris
Vise-Ministra Administrasaun Interna
Ilda Conceição
Loron 6 Marsu 2003 simu pose:
Ministra Estadu iha Prezidênsia Konselhu
Ministrus
Ana Pessoa
Ministru Interiór
Rogério Lobato
Ministru Justisa
Domingos Sarmento
Vise-Ministru Interiór
Alcino Barris
Vise-Ministra Administrasaun Estatál
Ilda Conceição
Vise-Ministru Dezenvolvimentu i Ambiente
Abel Ximenes
Sekretáriu Estadu Obras Públikas
João Baptista Alves
I Governo Konstitusionál Reestrutura fali ona
26 Julhu 2005
Primeiru-Ministru i Ministru Rekursus Naturais,
Minerais no Polítika Enerjétika
Mari Bin Amude Alkatiri
Ministru Estadu i Ministru Negósius Estranjeirus
no Kooperasaun
José Ramos-Horta
Ministra Planu i Finansas
Madalena Boavida
Ministra Administrasaun Estatál
Ana Pessoa
Ministru Transportes i Komunikasoens
Ovídio Amaral
Ministru Interiór
Rogério Tiago Lobato
Ministru Defeza
Roque Rodrigues
Ministru Prezidênsia Konselhu Ministrus
Antoninho Bianco
Ministru Agrikultura, Florestas i Peskas
Estanislau da Silva
Ministru Edukasaun i Kultura
Armindo Maia
Ministru Saúde
Rui Araújo
Ministru Justisa
Domingos Sarmento
Ministru Dezenvolvimentu
Abel Ximenes
Ministra Obras Públikas
Odete Vítor
Ministru Trabalhu i Reinsersaun Komunitária
Arsénio Bano
Sekretáriu Estadu Konselhu Ministrus
Gregório Sousa
Sekretáriu Estadu Juventude i Desportu
José Manuel Fernandes
Sekretáriu Estadu Koordenasaun Ambientál,
Ordenamentu Territóriu i Dezenvolvimentu Fíziku
João Alves
Sekretáriu Estadu Koordenasaun Rejiaun I (Lautém,
Vikeke no Baukau)
José Maria dos Reis
Sekretáriu Estadu Koordenasaun Rejiaun II (Manatutu,
Manufahi no Ainaru)
Virgílio Simith
Sekretáriu Estadu Koordenasaun Rejiaun III
(Díli, Aileu no Ermera)
Egídio de Jesus
Sekretáriu Estadu Koordenasaun Rejiaun IV (Likisá,
Bobonaru no Kova-Lima)
César da Cruz
Sekretáriu Estadu rezidente iha Oekusi
Albano Salem
Vise-Ministru Negósius Estranjeirus i Kooperasaun
Olímpio Branco
Vise-Ministra Planu i Finansas
Aicha Bassarewan
Vise-Ministru Administrasaun Estatál
Valentim Ximenes
Vise-Ministru Rekursus Naturais, Minerais i Polítika
Enerjétika
José Teixeira
Vise-Ministru Interiór
Alcino Baris
Vise-Ministru Kafé i Florestas
Francisco Sá Benevides
Vise-Ministra Edukasaun Ensinu Primáriu i Sekundáriu
Rosária Corte-Real
Vise-Ministra Saúde
Luís Maria Lobato
Vise-Ministru Justisa
Manuel Abrantes
Vise-Ministru Dezenvolvimentu
Arcanjo da Silva
Vise-Ministru Obras Públikas
Raúl da Cunha Mousaco
Sekretáriu Estadu Asuntus Veteranus i Antigus
Kombatentes
David Ximenes
II Governu Konstitusionál
Hahú funsoens iha 10 Julhu 2006
Primeiru-Ministru i Ministru Defeza
José Ramos-Horta
Vise Primeiru-Ministru i Ministru Agrikultura,
Florestas i Peskas
Estanislau A. da Silva
Vise Primeiru-Ministru i Ministru Saúde
Rui Araújo
Ministra Administrasaun Estatál
Ana Pessoa Pinto
Ministra Planu i Finansas
Maria Madalena Brites Boavida
Ministru Negósius Estranjeirus i Kooperasaun
José Luís Guterres
Ministru Interiór
Alcino Baris
Ministru Prezidênsia Konselhu de Ministrus
Antoninho Bianco
Ministru Justisa
Domingos Sarmento
Ministra Edukasaun i Kultura
Rosária Corte-Real
Ministru Trabalhu i Reinsersaun Komunitária
Arsénio Paixão Bano
Ministru Dezenvolvimentu
Arcanjo da Silva
Ministra Obras Públikas
Odete Víctor
Ministru Rekursus Naturais, Minerais i Polítika
Enerjétika
José Teixeira
Ministru Transportes i Komunikasoens
Inácio Moreira
Sekretáriu Estadu Konselhu Ministrus
Gregório de Sousa
Sekretáriu Estadu Juventude i Desportu
José Manuel Fernandes
Sekretáriu Estadu Koordenasaun Ambientál, Ordenamentu
Territóriu i Dezenvolvimentu Fíziku
João Batista Alves
Vise-Ministru Administrasaun Estatál
Valentim Ximenes
Vise-Ministru Administrasaun Estatál
Filomeno Aleixo
Vise-Ministra Negósius Estranjeirus i Kooperasaun
Adalgiza Magno
Vise-Ministra Planu i Finansas
Aicha Bassarewa
Vise-Ministru Agrikultura, Florestas i Peskas
Francisco Tilman de Sá Benevides
Vise-Ministru Saúde
Luís Lobato
Vise-Ministru Interiór
José Agostinho Sequeira
Vise-Ministru Edukasaun Ensinu Tékniku i Superiór
Víctor da Conceição Soares
Vise-Ministra Ensinu Primáriu i Sekundáriu
Ilda da Conceição
Vise-Ministra Justisa
Isabel da Costa Ferreira
Vise-Ministru Dezenvolvimentu
António Cepeda
Vise-Ministru Obras Públikas
Raúl Mousaco
Sekretáriu Estadu Asuntus Veteranus i Antigus
Kombatentes
David Ximenes
Sekretáriu Estadu Koordenasaun Rejiaun I
José Reis
Sekretáriu Estadu Koordenasaun Rejiaun II
Adriano Corte Real
Sekretáriu Estadu Koordenasaun Rejiaun III
Carlos da Conceição de Deus
Sekretáriu Estadu Koordenasaun Rejiaun IV
Lino de Jesus Torrezão
Sekretáriu Estadu rezidente iha Oekusi
Albano Salem
III Governu Konstitusionál
Hahú funsoens iha 18 Maiu 2007
Primeiru-Ministru i Ministru Defeza
Estanislau A. da Silva
Vise Primeiru-Ministru i Ministru Saúde
Rui Maria Araújo
Ministra Administrasaun Estatál
Ana Pessoa
Ministra Planu i Finansas
Maria Madalena Brites Boavida
Ministru Interiór
Alcino Barris
Ministru Justisa
Domingos Sarmento
Ministru Prezidênsia Konselhu Ministrus
Antoninho Bianco
Ministra Edukasaun i Kultura
Rosária Corte-Real
Ministru Trabalhu i Reinsersaun Komunitária
Arsénio Paixão Bano
Ministru Agrikultura, Florestas i Peskas
Francisco Benevides
Ministru Dezenvolvimentu
Arcanjo da Silva
Ministra Obras Públikas
Odete Víctor da Costa
Ministru Transportes i Komunikasoens
Inácio Moreira
Ministru Rekursus Naturais, Minerais i Polítika
Enerjétika
José Teixeira
Vise-Ministru Administrasaun Estatál
Valentim Ximenes
Vise-Ministru Administrasaun Estatál
Filomeno Aleixo
Vise-Ministra Planu i Finansas
Aicha Bassarewa
Vise-Ministra Negósius Estranjeirus i Kooperasaun
Adaljiza Magno
Vise-Ministru Interiór
José A. Sequeira
Vise-Ministru Ensinu Tékniku i Superiór
Víctor da C. Soares
Vise-Ministra Ensinu Primáriu i Sekundáriu
Ilda da Conceição
Vise-Ministru Saúde
Luís Lobato
Vise-Ministru Dezenvolvimentu
António Cepeda
Vise-Ministru Obras Públikas
Raúl Mousaco
Sekretáriu Estadu Konselhu Ministrus
Gregório de Sousa
Sekretáriu Estadu Asuntus Veteranus i Antigus
Kombatentes
David Ximenes
Sekretáriu Estadu Juventude i Desportu
José M. Fernandes
Sekretáriu Estadu Koordenasaun Ambientál, Ordenamentu
Territóriu i Dezenvolvimentu Fíziku
João Alves
Sekretáriu Estadu Koordenasaun Rejiaun I (Lautém,
Vikeke no Baukau)
José Reis
Sekretáriu Estadu Koordenasaun Rejiaun II (Mantatuto,
Manufahi no Ainaru)
Adriano Corte-Real
Sekretáriu Estadu Koordenasaun Rejiaun III (Díli,
Aileu no Ermera)
Carlos da C. de Deus
Sekretáriu Estadu Koordenasaun Rejiaun IV
(Likisá, Bobonaru no Kova-Lima)
Lino Torrezão
IV Governu Konstitusionál
Primeiru-Ministru no Ministru Defeza i Seguransa
Kay Rala Xanana Gusmão
Primeiru-Ministru mak Xefe Governu no prezide Konselhu
Ministrus. Nia mós responsável hodi xefia Ministériu Defeza i Seguransa ne’ebé
Sekretáriu Estadu Defeza no Sekretáriu Estadu Seguransa mak koadjuva ka asisti
nia. Iha Vise-Primeiru-Ministru (rua) mak koordena áreas espesífikas tuir
idaidak nia kompetênsia no buat seluseluk ne’ebé Primeiru-Ministru ka Konselhu
Ministrus hatudu ba sira. Iha mós Sekretárius Estadu autónomus hitu mak asisti
Primeiru-Ministru, hanesan S.E Konselhu Ministrus, S.E. Asuntus Parlamentares,
S.E. Rekursus Naturais, S.E. Formasaun Profisionál no Empregu, S.E. Polítika
Enerjétika, S.E. Juventude, S.E. Promosaun Igualdade. Entre organizmus sira
seluk, halo parte nia tutela ka protesaun mak Komisaun Verdade no Amizade,
Gabinete Inspetór-Jerál, no Servisu Nasionál Seguransa Estadu.
Vise-Primeiru-Ministru Koordenadór Asuntus Sosiais
José Luís Guterres
Vise-Primeiru-Ministru Koordenadór Asuntus Sosiais
koadjuva ka asisti Primeiru-Ministru halo supervizaun ba polítika jerál áreas
governasaun nian liu-liu husi aspetu sosiál, hodi simu responsabilidade
espesífika ka ketak ida kona-ba trabalhus no atividades Sekretaria Estadu
Juventude i Desportu; Sekretaria Estadu Formasaun Profisionál i Empregu ho
Sekretaria Estadu Promosaun Igualdade sira hotu nian. Iha kazus dezastres
naturais, kabe ba Vise-Primeiru-Ministru Koordenadór Asuntus Sosiais simu
responsabilidade atu halo koordenasaun interministeriál. Vise-Primeiru-Ministru
Koordenadór Asuntus Sosiais koordena Governu, durante Primeiru-Ministru nia
auzênsias i impedimentus, bainhira Primeiru-Ministru hatudu nia no partisipa iha
reunioens koordenasaun kinzenais, ne’ebé Primeiru-Ministru mak organiza i
xefia.
Vise-Primeiru-Ministru Koordenadór Asuntus Jestaun
Administrasaun Estadu
Mário Viegas Carrascalão
Vise-Primeiru-Ministru Koordenadór Asuntus Jestaun
Administrasaun Estadu, nia funsaun prinsipál mak asisti Primeiru-Ministru iha
Jestaun Administrasaun Estadu, ho responsabilidade espesífika ba atividades
Inspesaun-Jerál i Auditoria Governu. Kabe mós ba nia atu superviziona Jestaun
halo renovasaun kontínua ba Ministérius sira, kona-ba aprovizionamentu ho
kontratus; asegura fiskalizasaun ba prosesu ezekusaun projetus estruturas
fízikas Estadu nian; asegura koordenasaun ministeriál ne’ebé di’ak; koordena
Sekretariadu ba estabelesimentu Komisaun Funsaun Públika; koordena Prosesu
Desentralizasaun; asegura kooperasaun ho Komisaun Anti-Korrupsaun.
Vise-Primeiru-Ministru Koordenadór Asuntus Jestaun Administrasaun Estadu
koordena Governu durante Primeiru-Ministru nia auzênsias i impedimentus,
bainhira Primeiru-Ministru hatudu nia no partisipa iha reunioens koordenasaun
kinzenais, ne’ebé Primeiru-Ministru mak organiza i xefia.
Ministru Negósiu Estranjeirus no Kooperasaun
Zacarias da Costa
Responsável ba dezenvolvimentu no ezekusaun polítikas
ne’ebé Konselhu Ministrus mak define iha matéria diplomasia Internasionál,
relasoens externas no kooperasaun. Ministériu simu mós responsabilidade hanesan
funsoens konsulares no promosaun i defeza ba intereses Timór ho sidadauns
Timór-oan sira hotu nian iha estranjeiru. Orgânika Ministériu nian integra
Sekretarias Estadu rua (S.E. Kooperasaun Internasionál no S.E. Migrasoens no
Komunidades iha Estranjeiru) maibé seidauk funsiona tanba sei hein nomeasaun
Sekretárius Estadu idaidak nian.
Ministru Finansas
Emília Pires
Responsável ba dezenvolvimentu no ezekusaun polítikas
ne’ebé Konselhu Ministrus mak define iha matéria orsamentu no finansas,
planeamentu anuál no monitorizasaun. Nia iha nia tutela ka protesaun Diresaun
Nasionál Tezouru, Servisu Impostus Timór-Leste, Unidade Polítika Tributária no Makro
Ekonomia, Diresaun Planu no Koordenasaun Asistênsia Externa, Diresaun Nasionál
Alfândegas, Diresaun Nasionál Patrimóniu no Fornesimentu, Diresaun
Aprovizionamentu, no Diresaun Nasionál Estatístika.
Website: www.mof.gov.tl
Ministru Justisa
Lúcia Lobato
Responsável ba dezenvolvimentu no ezekusaun polítikas
ne’ebé Konselhu Ministrus mak define iha matéria justisa no direitus umanus.
Nia iha nia tutela organizmus hanesan Diresaun Nasionál Terras no Propriedades,
Diresaun Rejistus no Notariadu, Defensoria Públika no Sentru Formasaun
Jurídika, ho Diresaun Servisus Prizionais i Reinsersaun Sosiál.
Website: www.mj.gov.tl
Ministru Saúde
Nelson Martins
Responsável ba dezenvolvimentu no ezekusaun polítikas
ne’ebé Konselhu Ministrus mak define iha matéria Saúde no atividades farmásia
nian. Vise-Ministru Saúde mak koadjuva ka asisti nia. Nia iha nia tutela
Servisus Sentrais Saúde, Laboratóriu Nasionál, Institutu Siênsias Saúde,
Ospitais Nasionais ho Servisus Distritais Saúde nian.
Ministru Edukasaun
João Câncio Freitas
Responsável ba dezenvolvimentu no ezekusaun polítikas
ne’ebé Konselhu Ministrus mak define iha matéria edukasaun no kultura, siênsia
i teknolojia.Vise-Ministru Edukasaun ho Sekretáriu Estadu Kultura mak koadjuva
ka asisti Ministru. Tama iha tutela Ministériu nian mak Inspetór-Jerál,
Diresaun Polítika, Planu no Dezenvolvimentu, Diresaun Ensinu Tékniku Superiór,
Universidade Nasionál, Diresaun Akreditasaun no Administrasaun Eskolár, Unidade
Infra-estruturas, Diresaun Edukasaun Adultus no Ensinu Naun Formál, Diresaun
Formasaun Profisionál, no Biblioteka Nasionál.
Ministru Administrasaun Estatál no Ordenamentu
Territoriál
Arcângelo Leite
Responsável ba dezenvolvimentu no ezekusaun polítikas
ne’ebé Konselhu Ministrus mak define iha matéria administrasaun públika, podér
lokál no rejionál, ho ordenamentu administrativu territóriu. Sekretárius Estadu
rua mak koadjuva Ministru, hanesan S.E. Rejiaun Oekusi ho S.E. Reforma Administrativa.
Entre organizmus sira seluk, iha mós iha nia tutela Institutu Nasionál
Administrasaun Públika, Diresaun Nasionál Funsaun Públika, Arkivu Nasionál,
Gráfika Nasionál, Sekretariadu Tékniku Administrasaun Eleitorál, Diresaun
Nasionál Dezenvolvimentu Lokál i Ordenamentu Territóriu.
Website: estatal.gov.tl
Ministru Ekonomia no Dezenvolvimentu
João Gonçalves
Responsável ba dezenvolvimentu no ezekusaun polítikas
ne’ebé Konselhu Ministrus mak define iha matéria dezenvolvimentu mikrofinansas,
kooperativas no ambiente. Vise-Ministru Ekonomia i Dezenvolvimentu ho
Sekretárius Estadu rua, hanesan S.E Dezenvolvimentu Rurál no Kooperativu i S.E.
Ambiente, mak koadjuva Ministru. Entre organizmus sira seluk, iha mós iha nia
tutela Institutu Apoiu Dezenvolvimentu Emprezariál, Institutu Promosaun
Investimentu i Dezenvolvimentu, ho Diresaun Nasionál ba Peskiza Dezenvolvimentu
Nasionál.
Ministru Solidariedade Sosiál
Maria Domingas Alves
Responsável ba dezenvolvimentu no ezekusaun polítikas
ne’ebé Konselhu Ministrus mak define iha matéra asistênsia sosiál, seguransa
sosiál no reinsersaun komunitária. Sekretárius Estadu tolu mak koadjuva
Ministru, hanesan, S.E. Asuntus Antigus Kombatentes Libertasaun Nasionál, S.E.
Asistênsia Sosiál i Dezastres Naturais ho S.E Seguransa Sosiál. Ministériu iha
mós iha nia tutela Komisaun Omenajens.
Ministru Infraestrutura
Pedro Lay
Responsável ba dezenvolvimentu no ezekusaun polítikas
ne’ebé Konselhu Ministrus mak define iha matéria konstrusaun sivíl, polítika
urbanístika, águas i saneamentu, rede enerjia, transportes terrestres,
marítimus no aéreus, servisus komunikasoens auxiliares, espasu rádiu-elétriku,
servisus metereolójikus no jestaun ba idaidak nia ekipamentus Estadu.
Sekretárius Estadu tolu mak koadjuva Ministru, hanesan S.E. Obras Públikas,
S.E. Transportes, Ekipamentus no Komunikasoens ho S.E. Eletrisidade, Águas i
Urbanizasaun. Iha mós iha nia tutela Autoridade Reguladora Transportes i
Komunikasoens, Diresaun Informátika i Teknolojia, Autoridade Aviasaun Sivíl, ho
Diresaun Servisus Estradas, Pontes i Kontrolu Xeias.
Ministru Turizmu Komersiu no Indústria
Gil Alves
Website: www.turismotimorleste.com
Ministru Agrikultura no Peska
Mariano Assanami Sabino
Responsável ba dezenvolvimentu no ezekusaun polítikas
ne’ebé Konselhu Ministrus mak define iha matéria agrikultura, peskas no
florestas. Sekretárius Estadu tolu mak koadjuva Ministru, hanesan S.E.
Agrikultura no Arborikultura, S.E. Peskas no S.E. Pekuária. Nia tutela ka tau
matan mós ba organizmus hirak tuir mai ne’e: Diresaun Agro-Komérsiu, Diresaun
Peskiza i Servisus Espesiais, Diresaun Kuarentena i Bio-seguransa, Diresaun
Edukasaun i Treinamentu Agríkola, Servisu Dezenvolvimentu Komunitáriu Agríkola,
Diresaun Polítika Planeamentu, no mós Diresaun Nasionál Florestas.
Vise-Ministru Finansas
Rui Manuel Hajam
Koadjuva Ministru tutela iha matérias ne’ebé delega ba
nia, ba dezenvolvimentu ho ezekusaun polítikas ne’ebé Konselhu Ministrus mak
define, ba áreas planeamentu ho monitorizasaun anuál, orsamentu no finansas
nian.
Website: www.mof.gov.tl
Vice-Ministru Saúde
Madalena Hajam Soares
Koadjuva ka asisti Ministru tutela iha matérias ne’ebé
Ministru delega, ba dezenvolvimentu no ezekusaun polítikas ne’ebé Konselhu Ministrus
mak define iha matéria Saúde no atividades farmasêutikas.
Vice-Ministru Edukasaun
Paulo Assis Belo
Koadjuva ka asisti Ministru tutela iha matérias ne’ebé
Ministru delega, hodi dezenvolve no hala’o polítikas ne’ebé Konselhu Ministrus
mak define iha matéria edukasaun no kultura, siênsia i teknolojia.
Vise-Ministru Ekonomia i Dezenvolvimentu
Cristiano da Costa
Vise-Ministru Infraestruturas
José Manuel Carrascalão
Koadjuva Ministru tutela iha matérias ne’ebé delega ba
nia, ba dezenvolvimentu ho ezekusaun polítikas ne’ebé Konselhu Ministrus mak
define ba áreas obras públikas, urbanizasaun, distribuisaun bee ho
eletrisidade, transportes terrestres, marítimus no aéreus sivíl nian i servisus
auxiliares, komunikasoens nian, inklui servisus postais, telegráfikus,
telefónikus no komunikasoens sira seluk, utilizasaun espasu radiu-elétriku,
servisus metereolójikus no informátika nune’e mós ho Jestaun ekipamentus,
makinaria pezada ka todan ho veíkulus Estadu nian tomak.
Sekretáriu Estadu Konselhu Ministrus
Agio Pereira
Gabinete Sekretáriu Estadu Konselhu Ministrus mak
responsável atu providensia ka fó apoiu legál no konsultivu tomak ba Konselhu
Ministrus, no mós koordena i armoniza atus lejislativus Konselhu nian. Entre atribuisoens
sira seluk kabe ka kompete mós ba Sekretaria Estadu Konselhu Ministrus asegura
prosedimentus verifikasaun ba Konstitusionálidade leis ne’ebé prudúz tiha ona
liuhusi artikulasaun ka koordenasaun ho Ministériu proponente; kabe mós ba nia
tau matan ba meius komunikasaun sosiál Estadu nian. Sekretáriu Estadu Konselhu
Ministrus hanesan mós Porta-Vóz Konselhu Ministrus nian.
Sekretáriu Estadu Defeza
Júlio Tomás Pinto
Sekretáriu Estadu Defeza mak koadjuva Ministru tutela
iha matérias ne’ebé delega ba nia, hodi dezenvolve no hala’o polítikas ne’ebé
Konselhu Ministrus mak define kona-ba áreas defeza nasionál no kooperasaun
militár; nia mós responsável ba propostas kona-ba polítika no elaborasaun
projetus regulamentasaun ne’ebé presiza ba nia áreas tutela; fiskaliza
navegasaun marítima no aérea ho fins militares no estabelese mekanizmus
kolaborasaun i koordenasaun ho órgauns Governu sira seluk ne’ebé tutela áreas
koneksas ka ligadas.
Sekretáriu Estadu Seguransa
Francisco Guterres
Sekretáriu Estadu Seguransa koadjuva Ministru tutela
iha matérias ne’ebé delega ba nia, hodi dezenvolve no hala’o polítikas ne’ebé
Konselhu Ministrus mak define kona-ba áreas seguransa públika, investigasaun
kriminál no imigrasaun; nia mós responsável ba propostas kona-ba polítika no
elaborasaun projetus regulamentasaun ne’ebé presiza ba nia áreas tutela; tau
matan mós ba forsas polisia Timór-Leste tomak no estabelese mekanizmus
kolaborasaun i koordenasaun ho órgauns Governu sira seluk ne’ebé tutela áreas
koneksas ka ligadas.
Sekretáriu de Estadu Juventude no Desportu
Miguel Manetelo
Sekretáriu Estadu Juventude i Desportu mak responsável
ba konsepsaun, ezekusaun, koordenasaun ho avaliasaun ba polítika, ne’ebé
Konselhu Ministrus mak define no aprova, ba áreas Promosaun bein-estár ho
dezenvolvimentu juventude. Kabe ba nia atu propoin polítika no elabora projetus
regulamentasaun ne’ebé presiza ba áreas juventude i desportu, asegura
implementasaun i ezekusaun kuadru legál no regulamentadór kona-ba atividades
ne’ebé relasiona ho juventude i desportu no promove atividades ba jovens sira,
liu-liu iha kampus desportu, arte no kultura.
Sekretáriu Estadu Rekursus Naturais
Alfredo Pires
Sekretáriu Estadu Rekursus Naturais mak responsável ba
área rekursus minerais no naturais, inklui petróleu no gáz, nune’e mós ba
atividades mineiras ho industriais kímika i petrolífera nian. Entre funsoens
sira seluk, garante jestaun ida ke transparente ba rekursus ne’ebé iha, tuir
prátikas internasionais no tuir lejislasaun nasionál; estabelese ka halo
kontratus ho investidores internasionais potensiais iha nia áreas tutela;
superviziona implementasaun no kumprimentu kontratus explorasaun, autorizasoens
no aprovasoens; nia mós responsável ba promosaun explorasoens foun no ba
dezenvolvimentu explorasoens ne’ebé iha tiha ona.
Website: www.anp-tl.org
Sekretáriu Estadu Polítika Enerjétika
Avelino Coelho
Sekretáriu Estadu Polítika Enerjétika mak responsável
ba konsepsaun, ezekusaun, koordenasaun i avaliasaun polítika ne’ebé Konselhu
Ministrus mak define no aprova, ba áreas rekursus enerjétikus. Nia tenke aprova
no propoin ba Governu linhas polítika enerjétika nian. Kumpri ka kompete ba nia
atu dezenvolve kuadru legál no regulamenta atividades ne’ebé relasiona ho rekursus
enerjétikus; regula, liuhusi koordenasaun ho ministérius sira seluk, operadores
sira iha área produsaun eletresidade; halo estudus kona-ba kapasidade rekursus
enerjétikus no enerjias alternativas; koordena i promove Jestaun ho
modernizasaun infra-estruturas iha áreas produsaun eletrisidade no asegura
koordenasaun setór enerjétiku hodi estimula komplementaridade entre modus
oioin,no mós nia kompetitividade.
Sekretáriu Estadu Formasaun Profisionál i Empregu
Bendito Freitas
Sekretáriu Estadu Formasaun Profisionál mak
responsável ba konsepsaun, ezekusaun, koordenasaun no avaliasaun polítika
ne’ebé Konselhu Ministrus mak define no aprova, ba áreas trabalhu, formasaun
profisionál i empregu. Kabe ba nia atu propoin polítika no elabora projetus
regulamentasaun iha áreas trabalhu, formasaun profisionál no empregu; promove i
regula formasaun profisionál; insentiva kontratasaun timór-oan iha rai
li’ur;regulamenta no fiskaliza ema estranjeirus sira nia trabalhu iha
Timor-Leste; fiskaliza kumprimentu dispozisoens legais iha matéria Trabalhu no
promove ho fiskaliza Saúde, Seguransa i Ijiene iha Trabalhu.
Sekretáriu Estadu Promosaun Igualdade
Idelta Maria Rodrigues
Sekretária Estadu Promosaun Igualdade mak responsável
ba konsepsaun, ezekusaun, koordenasaun ho avaliasaun politika, ne’ebé Konselhu
Ministrus mak define no aprova, ba áreas Promosaun i defeza kona-ba igualdade
jéneru. Kabe ba nia tulun halo elaborasaun polítika globál no sektoriál ne’ebé
foka liu ba Promosaun igualdade ho hametin liután feto timór-oan sira nia papél
iha sosiedade.
Sekretáriu Estadu Kultura
Virgílio Simith
Koadjuva Ministru tutela iha matérias ne’ebé delega ba
nia, ba dezenvolvimentu i ezekusaun polítikas ne’ebé Konselhu Ministrus mak
define,iha matéria kultura.
Website: www.cultura.gov.tl
Sekretáriu Estadu Rejiaun Oekusi
Jorge Teme
Koadjuva Ministru tutela iha matérias ne’ebé delega ba
nia, ba dezenvolvimentu ho ezekusaun polítikas ne’ebé Konselhu Ministrus mak
define, ba matéria Administrasaun pública, podér lokál i rejionál ho
ordenamentu territóriu rejiaun Oekusi nian.
Sekretáriu Estadu Reforma Administrativa
Florindo Pereira
Koadjuva Ministru tutela iha matérias ne’ebé delega ba
nian, ba dezenvolvimentu ho ezekusaun polítikas ne’ebé Konselhu Ministrus mak
define, ba áreas Administrasaun públika.
Sekretáriu Estadu Ambiente
Abílio de Jesus Lima
Koadjuva Ministru tutela iha matérias ne’ebé delega ba
nian, ba dezenvolvimentu ho ezekusaun polítikas ne’ebé Konselhu Ministrus mak
define, ba áreas ambiente.
Sekretáriu Estadu Asuntus Antigus Kombatentes
Libertasaun Nasionál
Mário Nicolau dos Reis
Koadjuva Ministru tutela iha matérias ne’ebé delega ba
nia, ba dezenvolvimentu ho ezekusaun polítikas ne’ebé Konselhu Ministrus mak
define, ba áreas Kombatentes no Mártires Libertasaun Nasionál, hanesan Komisaun
Omenajen, Supervizaun Rejistu i Rekursus.
Sekretáriu Estadu Asistênsia Sosiál i Dezastres
Naturais
Jacinto Gomes de Deus
Koadjuva Ministru tutela iha matérias ne’ebé delega ba
nian, ba dezenvolvimentu ho ezekusaun polítikas ne’ebé Konselhu Ministrus mak
define, ba áreas asistênsia no reinsersaun sosiál ho dezastres desastres
naturais.
Sekretáriu Estadu Seguransa Sosiál
Vitor da Costa
Sekretáriu Estadu Obras Públikas
Domingos Caeiro
Koadjuva Ministru tutela iha matérias ne’ebé delega ba
nian, ba dezenvolvimentu ho ezekusaun polítikas ne’ebé Konselhu Ministrus mak
define, ba áreas obras públikas.
Sekretáriu Estadu Electrisidade, Água i Urbanizasaun
Januário Pereira
Koadjuva Ministru tutela iha matérias ne’ebé delega ba
nia, ba dezenvolvimentu ho ezekusaun polítikas ne’ebé Konselhu Ministrus mak
define, ba áreas urbanizasaun, distribuisaun bee no eletrisidade.
Sekretáriu Estadu Agrikultura i Arborikultura
Marcos da Cruz
Koadjuva Ministru tutela iha matérias ne’ebé delega ba
nian, ba dezenvolvimentu ho ezekusaun polítikas ne’ebé Konselhu Ministrus mak
define, ba áreas agrikultura i florestas.
Sekretáriu Estadu Peskas
Koadjuva Ministru tutela iha matérias ne’ebé delega ba
nia, ba dezenvolvimentu ho ezekusaun polítikas ne’ebé Konselhu Ministrus mak
define, ba áreas peskas.
Sekretáriu Estadu Pekuária
Valentino Varela
Koadjuva Ministru tutela iha matérias ne’ebé delega ba
nia, ba dezenvolvimentu ho ezekusaun polítikas ne’ebé Konselhu Ministrus mak
define, ba áreas pekuária.
V Governu Konstitusionál
Primeiru-Ministru
Kay Rala Xanana Gusmão
Primeiru-Ministru iha kompeténsia rasik no kompeténsia
ne’ebé delega ba nia tuir Konstituisaun no Lei.
Kompete liu-liu ba Primeiru-Ministru: atu xefia
Governu no prezide Konsellu Ministru; diriji no orienta polítka jerál Governu
nian no asaun hirak kona-ba governasaun; reprezenta Governu no Konsellu
Ministru iha ninia relasaun ho Prezidente Repúblika no Parlamentu Nasional;
koordena atu hametin instituisaun Estadu nian sira, apoiu ba dezenvolvimentu
empreza nasionál no desentralizasaun administrativa.
Servisu no organizmu hirak tuir mai sai dependente ba
Primeiru-Ministru maka: Ajénsia Dezenvolvimentu Nasionál; Komisaun Nasionál
Aprovizionamentu; Ajénsia Planeamentu Ekonomiku no Investimentu;
Inspeksaun-Jerál Estadu no Servisu Nasionál Intelijénsia nian.
Primeiru-Ministru hetan tulun husi Vise-Primeiru-Ministru Koordenadór Asuntu Sosiál no Ministru
Estadu no Prezidénsia Konsellu Ministru nian, bainhira hala’o sira nia funsaun.
Vise-Primeiru-Ministru Koordenadór Asuntu Sosiál nian
Fernando La Sama de Araújo
Vise-Primeiru-Ministru Koordenadór Asuntu Sosiál nian
fó tulun ba Primeiru-Ministru hodi superviziona polítika jerál iha área governasaun
nian liu-liu kona-ba aspetu sosiál, hodi hala’o responsabilidade espesífika ba
servisu no atividade hosi Sekretaria Estadu Juventude no Desporto; Sekretaria
Estadu ba Polítika Formasaun Profisionál no Empregu no Sekretaria Estadu
Promosaun Igualdade, hirak pretense ba Prezidénsia Konsellu Ministru nian.
Delega ba Vise-Primeiru-Ministru Koordenadór Asuntu
Sosiál, podér Primeiru-Ministru nian atu koordena Ministru Saúde, Ministru Edukasaun no Ministru Solidariedade Sosiál buat botu ne’ebé refere ba prestasaun servisu:
Bainhira mosu dezastre naturál, maka
Vise-Primeiru-Ministru Koordenador Asuntu Sosiál maka kaer responsabilidde atu
hala’o koordenasaun interministeriál.
Ministru Estadu no Prezidénsia Konsellu Ministru
Agio Pereira
Ministru Estadu no Prezidénsia Konsellu Ministru fó
tulun ba Primeiru-Ministru atu Prezide Konsellu Ministru no Koordena Governu no
sai nu’udar Portavós Governu nian.
Ministru Estadu Prezidénsia Konsellu Ministru iha mós
kompeténsia hirak hanesan tuir mai: koordena preparasaun no organizasaun
servisu governu nian, nune’e mós atu haree tuir no avaliasaun ba desizaun hirak
ne’ebé foti hosi Konsellu Ministru no Primeiru-Ministru; koordena divulgasaun ba aksaun no medida hirak
Governu nian no atu organiza forma no modu intervensaun públika husi Governu;
koordena apoiu no konsulta jurídika ba Konsellu Ministru, Primeiru-Ministru no membru Governu nian hirak seluk ne’ebé integra iha Prezidénsia
Konsellu Ministru; koordena no sentraliza prosesu lejislativu no regulamentu
sira hosi Governu, iha aspetu formál, uniformizasaun no armonizasaun
lejislativa no, nune’e mós, iha avaliasaun ba nesesidade intervensaun Governu
nian; promove modernizasaun iha prosedimentu lejislativu, mak hanesan liu husi
rekursu ba instrumentu sira e-government; analiza no prepara projetu diploma
legál no regulamentu sira husi Governu, iha koordenasaun ho minitériu ne’ebé
mak propoin; asegura servisu kontensiozu iha Prezidénsia Konsellu Ministru;
reprezenta Estadu, iha prosesu ne’ebé mak Estadu hola parte, liuhusi ninia
servisu jurídiku sira; hatan, iha kolaborasaun ho ministériu responsabilidade
jurídika ba, ba prosesu fiskalizasaun konstitusionalidade no legalidade nian;
tradús ka akompaña tradusaun ba diploma legál sira ka dokumentu hirak seluk
ne’ebé presiza ba asaun Konsellu Ministru ka Primeiru-Ministru nian;
reprezenta Konsellu Ministru no Primeiru-Ministru, bainhira sira rasik deside, iha komisaun espesiál
sira ne’ebé harii tiha ona; promove no superviziona entidade responsável sira
ba formasaun no valorizasaun funsionáriu públiku sira nian no nu’udar Portavós
Konsellu Ministru nian.
Delega ba Ministru Estadu no Prezidénsia Konsellu
Ministru responsabilidade jurídika ba Sekretáriu Estadu sira ne’ebé halo parte
iha Prezidénsia Konsellu Ministru: Sekretáriu
Estadu Konsellu Ministru; Sekretáriu Estadu Asuntu Parlamentár; Sekretáriu
Estadu Komunikasaun Sosiál; Sekretáriu Estadu Ba Fortalesimentu Institusionál no Sekretáriu
Estadu ba Apoiu no Promosaun Setór Privadu.
Delega ba Ministru Estadu no Prezidénsia Konsellu
Ministru responsabilidade jurídika ba servisu no órgaun sira, ne’ebé halo parte
iha Prezidénsia Konsellu Ministu: Sentru Formasaun Téknika iha Komunikasaun
(SEFTEK) no Komisaun Funsaun Públika, ne’ebé mak Institutu Nasionál
Administrasaun Públika halo parte.
Ministru Estadu no Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun
José Luís Guterres
Ministériu Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun hanesan
órgaun sentrál Governu nian ne’ebé iha responsabilidade atu halo konsepsaun,
ezekusaun, koordenasaun no avaliasaun kona-ba polítika, ne’ebé Konsellu
Ministru define no aprova, ba área sira kona-ba diplomasia no kooperasaun
internasionál, kona-ba funsaun konsulár no promosaun interese timoroan sira
nian ne’ebé hela iha rai-liur.
Kompeténsia Ministru Estadu no Negósiu Estranjeiru no
Kooperasaun nian maka hanesan tuir mai: planifika, propoin no ezekuta polítika
esterna Timor-Leste nian no garante ninia unidade no koerénsia; elabora projetu
lejizlativu no regulamentasaun nian sira iha área hirak ne’ebé nia iha
responsabilidade jurídika; negosia no propoin halo tratadu no akordu
internasionál sira tuir prioridade husi polítika esterna Timor-Leste nian;
promove interese Timor-Leste nian iha rai-li’ur no asegura protesaun sidadaun
Timor nian iha rai-liur; asegura reprezentasaun Timor-Leste nian iha Estadu no
Organizasaun Internasionál sira seluk no jere rede embaixada, misaun,
reprezentasaun permanente no temporál no postu konsulár sira, tuir prioridade
polítika esterna nian; planea no ezekuta preparasaun kona-ba adezaun
Timor-Leste nian ba Oraganizasaun Nasaun sira Sudeste Ázia nian (ASEAN) no
asegura reprezentasaun nasaun nian iha sorumutu no atividade sira organisaun
ne’e nian; planeia no ezekuta polítika kona-ba kooperasaun internasionál, ho
koordenasaun ho Ministériu Finansa no mós instituisaun kompetente Governu nian
sira seluk; hamutuk ho Ministériu Finansa no departamentu kompetente Governu
nian sira seluk, halo koordenasaun kona-ba relasaun Timor-Leste nian ho
parseiru dezenvolvimentu nian sira; ezerse funsaun sira ne’ebé nia simu kona-ba
asuntu diplomasia ekonómika; estabelese mekanizmu kolaborasaun no koordenasaun
nian ho órgaun governu nian sira seluk ne’ebé fó mós tutela ba área hirak
ne’ebé iha ligasaun.
Ministru Estadu no Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun
hetan tulun husi Vise-Ministru Negósiu Estranjeiru
no Kooperasaun no Sekretáriu Estadu ba Asuntu ASEAN.
Ministru Defeza no Seguransa
Kay Rala Xanana Gusmão
Ministériu Defeza no Seguransa hanesan órgaun sentrál
Governu nian ne’ebé iha responsabilidade atu halo konsepsaun, ezekusaun,
koordenasaun, no avaliasaun kona-ba polítika ne’ebé Konsellu Ministru define no
aprova, ba área sira defeza nasionál, kooperasaun militár, seguransa públika,
investigasaun kriminál no imigrasaun.
Ministru Defeza no Seguransa iha kompeténsia maka
hanesan tuir mai ne’e: propoin polítika no elabora projetu regulamentasaun nian
sira ne’ebé importante ba área hirak ne’ebé nia iha responsabilidade jurídika;
ho koordenasaun ho Ministériu Negósiu Estranjeiru, halo akordu internasionál
sira iha matéria defeza no kooperasaun militár; administra no fiskaliza Forsa
Armada Timor-Leste nian; promove adekuasaun meiu militár nian sira; fiskaliza
navegasaun iha tasi no lalehan ho fin militár nian; ezerse tutela ba forsa
polisiál Timor-Leste nian; promove adekuasaun meiu polisiál nian sira; fó
seguransa ne’ebé di’ak ba patrimóniu imobiliáriu Estadu nian; fiskaliza no
kontrola ezersísiu atividade seguransa privada sira nian; promove
dezenvolvimentu estratéjia prevensaun, mediasaun nian no rezolusaun konflitu
iha komunidade; ezerse tutela ba servisu imigrasaun nian sira; fiskaliza
servisu navegasaun nian iha tasi no lalehan ho fin sivíl nian; tau matan ba
seguransa ema no sasán sira nian iha tempu ahi-han, bee-sa’e, rai-monu,
rai-nakdoko no iha situsaun hotu-hotu ne’ebé tau sira iha risku; dezenvolve, ho
koordenasaun ho entidade kompetente sira seluk, programa kona-ba edukasaun
sívika atu bele hasoru dezastre natural sira no dezastre sira seluk ne’ebé mosu
tanba ema nia hahalok hodi hametin solidariedade sosiál no estabelese mekanizmu
kolaborasaun no koordenasaun nian ho órgaun Governu nian sira seluk ne’ebé fó
tutela ba área hirak ne’ebé iha ligasaun.
Ministru Defeza no Seguransa helan tulun husi Sekretáriu Estadu Defeza no Sekretáriu Estadu Seguransa.
Ministra Finansa
Emília Pires
Ministériu Finansa hanesan órgaun sentrál Governu nian
ne’ebé iha responsabilidade atu halo konsepsaun, ezekusaun, koordenasaun, no
avaliasaun kona-ba polítika ne’ebé Konsellu Ministru define no aprova, ba área
sira planeamentu no monitorizasaun anuál nian, kona-ba orsamentu no finansa.
Ministra Finansa iha kompeténsia hanesan tuir mai:
propoin polítika monetária no kona-ba valór osan nian ho kolaborasaun ho Banku
Sentrál; propoin polítika no elabora projetu regulamentasaun nian sira ne’ebé
importante iha matéria makroekonomia, reseita tributária no la’ós tributária, enkuadramentu
orsamentál, aprovizionamentu, kontabilidade públika, finansa públika, auditoria
no kontrolu ba tezouraria Estadu nian, emisaun no jestaun kona-ba dívida
públika; administra fundu mina-rai Timor-Leste nian; koordena projetu no
programa sira entre Timor-Leste no parseiru dezenvolvimentu nian sira, iha
ligasaun ho Ministériu Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun; jere dívida públika
esterna, partisipasaun sira Estadu nian no parseria ba dezenvolvimentu, hodi
simu kompeténsia atu halo koordenasaun kona-ba parte finanseira no fiskál
ninian; jere patrimóniu Estadu nian, sein prejudika knaar Ministériu Justisa
iha matéria kona-ba patrimóniu imobiliáriu; promove polítika kona-ba jestaun
bein imóvel sira Estadu nian, liuhusi kolaborasaun ho entidade kompetente
públika sira seluk; jere fornesimentu bens ne’ebé aproviziona ona ba Ministériu
hotu-hotu; negosia, asina no jere implementasaun kontratu kona-ba parseria
públiku-privada, hodi tau-matan didi’ak ba ninia avaliasaun finanseira ho
objetivu atu bele partilla risku ne’ebé adekuadu entre Estadu no parseiru
privadu sira no ba sustentabilidade husi kada projetu; elabora no publika
estatístika ofisiál sira; promove regulamentasaun ne’ebé importante no ezerse
kontrolu finanseiru kona-ba despeza sira husi Orsamentu Jerál Estadu nian
ne’ebé fó ba Ministériu sira, iha ámbitu prosekusaun polítika ida ho autonomia
finanseira ne’ebé boot liután ba servisu sira; tau matan ba jestaun di’ak
kona-ba finansiamentu ne’ebé efetua liuhusi Orsamentu Jerál Estadu nian, husi
parte órgaun administrasaun indireta sira Estadu nian no órgaun governasaun
lokál, liuhusi auditoria no akompañamentu; koordena asisténsia téknika nasionál
no intenasionál kona-ba asesoria téknika ba órgaun Governu nian sira la inklui
área sira rekursu umanu nian; dezenvolve sistema informasaun nian kona-ba
jestaun finanseira iha servisu no organizmu Administrasaun Públika nian
hotu-hotu iha artikulasaun ho dezenvolvimentu prosesu kona-ba e-government
nian; estabelese mekanizmu kolaborasaun no koordenasaun nian ho órgaun governu
nian sira seluk ne’ebé iha responsabilidade jurídika área sira ne’ebé iha
ligasaun.
Ministra Finansa helan tulun husi Vise-Ministra Finansa.
Ministru Justisa
Dionísio Babo Soares
Ministériu Justisa mak órgaun sentrál Governu nian
ne’ebé iha responsabilidade atu halo konsepsaun, ezekusaun, koordenasaun no
avaliasaun kona-ba polítika ne’ebé Konsellu Ministru define no aprova, ba área
sira justisa, direitu no direitu umanu nian sira.
Ministru Justisa iha kompeténsia hanesan tuir mai:
propoin polítika no elabora projetu lejizlasaun no regulamentsaun nian ne’ebé
importante ba área hirak ne’ebé nia fó tutela; regula no jere Sentru Formasaun
Jurídika no formasaun ba investigadór kriminál sira, ba área atuasaun nian
oinoin; regula no jere sistema iha kadeia sira, ezekusaun pena no servisu
reinsersaun sosiál; asegura mekanizmu ne’ebé adekuadu kona-ba asesu ba direitu
no tribunál sira, liu-liu sidadaun sira ne’ebé la favoresidu liu, iha kontestu
informasaun jurídika no konsulta jurídika no apoiu judisiáriu, liu-liu liuhusi
Defensoria Públika no entidade ho estrutura Justisa nian sira seluk; kria no
garante mekanizmu hirak ne’ebé adekuadu ne’ebé asegura direitu sira sidadania
nian no promve divulgasaun lei sira ne’ebé vigora hela; organiza rejistu kona-ba
prédiu rústiku no urbanu sira no rejistu beins la book-an sira; jere no
fiskaliza sistema servisu rejistu no notariadu nian; administra no halo jestaun
ne’ebé koerente kona-ba patriomóniu imobiliáriu Estadu nian; promove no orienta
formasaun jurídika ba karreira jurídika no ba funsionáriu públiku sira seluk;
asegura relasaun sira iha planu internasionál kona-ba polítika Justisa nian,
liu-liu ho Governu no organizasaun internasionál sira seluk, sein prejudika
kompeténsia Ministériu Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun nian rasik;
estabelese mekanizmu kolaborasaun no koordenasaun nian ho órgaun Governu nian
sira seluk ne’ebé iha responsabilidade jurídika ba área sira ne’ebé iha
ligasaun.
Ministru Justisa helan tulun husi Vise-Ministru Justisa no Sekretáriu Estadu Rai no
Propriedade.
Ministru Saúde
Sérgio Lobo
Ministériu Saúde hanesan órgaun sentrál Governu nian
ne’ebé iha responsabilidade atu halo konsepsaun, ezekusaun, koordenasaun no
avaliasaun kona-ba polítika ne’ebé Konsellu Ministru define no aprova, ba área
saúde nian no kona-ba atividade farmaseútika.
Ministru Saúde iha kompeténsia sira hanesan tuir mai:
propoin polítika no elabora projetu regulamentasaun nian sira ne’ebé importante
ba área hirak ne’ebé nia fó tutela; garante sidadaun hotu-hotu nia asesu ba
kuidadu saúde nian; koordena atividade hirak ne’ebé iha relasaun ho kontrolu
epidemolójiku; halo kontrolu sanitáriu ba produtu hirak ne’ebé bele influensia
saúde ema nian; promove formasaun ba profisionál saúde nian sira; kontribui ba
susesu iha asisténsia umanitária, promosaun dame nian, seguransa no
dezenvolvimentu sosioekonómiku, liuhusi mekanizmu koordenasaun no kolaborasun
nian sira ho órgaun Governu nian sira seluk ne’ebé iha responsabilidade
jurídika ba área sira ne’ebé iha ligasaun.
Ministru Saúde nian fó tutela ba Institutu Nasionál
Saúde nian, Servisu Autónomu Medikamentu no Ekipamentu Médiku, EP (SAMES) no
Laboratóriu Nasionál.
Ministru Saúde helan tulun husi Vise-Ministra Étika no Prestasaun Servisu no Vise-Ministra
Jestaun, Apoiu no Rekursu.
Ministru Edukasaun
Bendito Freitas
Ministériu Edukasaun hanesan órgaun sentrál governu
nian ne’ebé iha responsabilidade atu halo konsepsaun, ezekusaun, koordenasaun
no avaliasaun kona-ba polítika ne’ebé Konsellu Ministru define no aprova, ba
área sira kona-ba ensinu no kualifikasaun, nune’e mós ba área sira siénsia no
teknolojia nian.
Ministru Edukasaun iha kompeténsia sira hanesan:
propoin no asegura polítika hirak ne’ebé iha relasaun ho edukasaun pré-eskolár
no eskolár, hahú husi ensinu báziku sira no sekundáriu no integra modalidade
espesiál edukasaun nian, to’o ba promosaun ensinu rekorente no aprendizajen iha
moris tomak; partisipa iha definisaun no ezekusaun polítika kona-ba
kualifikasaun no formasaun profisionál; garante direitu ba edukasaun no asegura
eskolaridade obrigatória, atubele promove inkluzaun no igualdade oportunidade
nian; reforsa kondisaun sira ensinu no aprendizajen nian, hodi kontribui ba
kualifikasaun populasaun nian no melloria iha susesu eskolár no empregu; define
kurríkulu nasionál iha nivel ensinu oinoin no rejime avaliasaun alunu sira nian
no aprova programa ensinu nian sira, nune’e mós ho orientasaun no ninia
konkretizasun; promove no jere dezenvolvimentu no rekualifikasaun parke eskolár
estabelesimentu públiku ensinu la’ós superior, nune’e mós ho apoia inisiativa
sira iha ámbitu ensinu partikulár no kooperativu; planeia no administra rekursu
umanu, liuhusi koordenasaun ho Komisaun Funsaun Públika, no mós rekursu
materiál no finanseiru hirak ne’ebé afeta ba sistema edukativu; dezenvolve
medida polítika nian iha área ensinu superiór, siénsia no teknolojia, nune’e
mós ho nia organizasaun, finansiamentu, ezekusaun no avaliasaun; promove
igualdade kona-ba oportunidade iha asesu ba ensinu superiór; promove
dezenvolvimentu, modernizasaun, kualidade, kompetitividade no rekoñesimentu
internasionál kona-ba sistema ensinu superiór no sientífiku no teknolójiku;
promove ligasaun entre instituisaun ensinu superiór nian sira ho siénsia no
teknolojia, no entre sira ho sistema produtivu sira; dezenvolve no implementa
polítika ida kona-ba fó bolsa-estudu liuhusi kompetisaun no transparénsia;
promove avaliasaun no inspesaun permanente ba estabelesimentu ensinu superiór,
sientífiku no teknolójiku; promove avaliasaun ba profisionál edukasaun nian
sira no planeia sistema análize no monitorizasaun nian ida, atubele avalia
rezultadu sira no impaktu husi polítika edukasaun no formasaun nian.
Servisu no organízmu ne’ebé Ministériu Edukasaun nian
iha responsabilidade jurídika maka hanesan tuir mai ne’e: Institutu Nasionál
Formasaun Dosente no Profisionál Edukasaun nian (INFORDEPE) no Ajénsia Nasionál
ba Avaliasaun no Akreditasaun Akadémika (ANAAA).
Ministru Edukasaun helan tulun husi Vise-Ministra Ensinu Báziku, Vise-Ministru Ensinu Sekundáriu no Vise-Ministru
Ensinu Superiór.
Ministru Administrasaun Estatál
Jorge Teme
Ministériu Administrasaun Estatál mak órgaun sentrál
Governu nian ne’ebé iha responsabilidade atu halo konsepsaun, ezekusaun,
koordenasaun no avaliasaun kona-ba polítika ne’ebé Konsellu Ministru define no
aprova, ba área sira hanesan podér lokál, desentralizasaun administrativa,
dezenvolvimentu lokál no rurál, organizasaun no ezekusaun prosesu eleitorál no
referendáriu, no prezervasaun dokumentu ofisiál sira.
Ministru Administrasaun Estatál iha kompeténsia maka
hanesan: promove no ezekuta polítika kona-ba dezenvolvimentu lokál no rurál no
hamenus dezigualdade ekonómika no sosiál entre rejiaun sira; koordena no fahe
informasaun interna no esterna sira ba estrutura Adminitrasaun Lokál Estadu
nian; koordena no fiskaliza atividade administrasaun distritu no sub-distritu
nian sira, servisu no organízmu sira seluk husi administrasaun lokál; koordena
no fiskaliza atividade servisu no organizmu administrasaun rejionál no lokál
nian; promove no kondúz prosesu desentralizasaun administrativa no kriasaun
munisipalidade; garante apoiu tékniku ne’ebé adekuadu ba prosesu eleitorál no
referendáriu sira; promove rekuperasaun, prezervasaun guarda adekuadu ba
dokumentu istóriku no ofisiál nasaun nian sira, inklui administrasaun públika;
propoin no dezenvolve norma instrusaun kona-ba ba klasifikasaun, tratamentu no
arkivamentu dokumentu istóriku no ofisiál nasaun nian sira, inklui
administrasaun públika nian no estabelese mekanizmu kolaborasaun no koordenasaun
nian ho órgaun Governu nian sira seluk ne’ebé fó tutela ba área sira ne’ebé iha
ligasaun.
Ministru Administrasaun Estatál helan tulun husi Sekretáriu Estadu Dezenvolvimentu Lokál no Sekretáriu
Estadu Dezentralizasaun Administrativa.
Ministru Komérsiu, Indústria no Ambiente
António da Conceição
Ministériu Komérsiu, Indústria no Ambiente mak órgaun
sentrál Governu nian ne’ebé iha responsabilidade atu halo konsepsaun,
ezekusaun, koordenasaun no avaliasaun kona-ba polítika ne’ebé Konsellu Ministru
define no aprova ba área sira hanesan atividade ekonómika komersiál no
indústria no setór kooperativa nian, nune’e mós ambiente.
Ministru Komérsiu, Indústria no Ambiente iha
kompeténsia maka hanesan: propoin polítika no elabora projetu regulamentasaun
nian ne’ebé importante ba área sira ne’ebé sira fó tutela; dezenvolve, ezekuta
no avalia polítika kona-bakomérsiu, indústria no ambiente; kontribui ba
dinamizasaun atividade ekonómika nian, inklui ho sira ne’ebé iha relasaun ho
kompetividade nasionál no internasionál; apoiu atividade ajente ekonómiku sira
nian, no promove dilijénsia ne’ebé importante ba valorizasaun solusaun hirak
ne’ebé maka halo tramitasaun prosesuál sai simples no lais liután; apresia no
fó lisensa ba projetu instalasaun no funsionamentu empriendimentu komersiál no
industriál nian; halo inspesaun no fiskalizasaun ba atividade empriendimentu
komersiál no industriál sira tuir lei; mantein no administra sentru informasaun
no dokumentasaun nian ida kona-ba empreza sira; propoin kualifikasaun no klasifikasaun
empriendimentu industrial sira nian tuir buat ne’ebé bele aplika ho lei;
promove dezenvolvimentu setór kooperativu nian, liu-liu iha área rurál sira no
iha setór agrikultura nian, ho koordenasaun ho Ministériu Agrikultura no Peska;
habelar importánsia setór ekonómiku kooperativu no mikro no empreza mikro no
kiik sira no promove formasaun kona-ba oainsá harii, organiza, jere no halo
kontabilidade kooperativa no empreza kiik sira nian; organiza no administra
rejistu ida kona-ba kooperativa sira; organiza no administra rejistu kona-ba
propriedade industriál; promove regra interna no internasionál kona-ba
normalizasaun, metrolojía no kontrolu kualidade nian, padraun medida unidade
nian no magnitude fízika nian; elabora polítika ambientál no halo avaliasaun ba
rezultadu hirak ne’ebé alkansa ona; promove, akompaña no apoia estratéjia
integrasaun ambiente nian iha polítika setoriál; halo avaliasaun ambientál
estratéjika kona-ba polítika, planu, programa no lejizlasaun no koordena
prosesu avaliasaun nian kona-ba impaktu ambientál husi projetu iha nível
nasionál, inklui prosedimentu kona-ba konsulta públiku; asegura, iha termu
jerál no iha sede lisensiamentu ambientál nian, adosaun no fiskalizasaun
kona-ba medida prevensaun no kontrolu nian ne’ebé integradu husi poluisaun husi
instalasaun ne’ebé nia abranje.
Ministru Komérsiu, Indústria no Ambiente helan tulun
husi Vise-Ministru Komérsiu, Indústria
no Ambiente, Sekretáriu Estadu Komérsiu, Sekretáriu Estadu Indústria no Kooperativa no Sekretáriu Estadu Ambiente.
Ministra Solidariedade Sosiál
Isabel Guterres
Ministériu Solidariedade Sosiál hanesan órgaun sentrál
Governu nian, nu’udar responsável ba konsepsaun, ezekusaun, koordenasaun no
avaliasaun polítika, ne’ebé define no aprova ona husi Konsellu Ministru, ba
área seguransa sosiál, asisténsia sosiál, dezastre naturál no reinsersaun
komunitária.
Ministra Solidariedade Sosiál iha kompeténsia maka
hanesan: jere no implementa sistema seguransa sosiál ba serbisu-na’in sira no
populasaun sira seluk; dezenvolve programa asisténsia sosiál no ajuda
umanitária ba sira ne’ebé vulnerável liu; propoin no dezenvolve polítika
estratéjia nian iha jestaun risku dezastre nian; dezenvolve no implementa
programa sira iha jestaun risku dezastre nian, maka hanesan, iha edukasaun
sívika, prevensaun, mitigasaun (halo kamán terus), hatan ba emerjénsia no
rekuperasaun hafoin hetan tiha dezastre; promove programa desmobilizasaun,
reforma no pensaun ne’ebé atribui ba Kombatente Libertasaun Nasionál nian;
providénsia akompaña, no inklui fali veteranu iha sosiedade veteranu no
Kombatente Libertasaun Nasionál sira nian; providénsia akompaña, fó protesaun
no halo reinsersaun komunitária ba grupu vulnerável sira seluk; estabelese
mekanizmu kolaborasaun no koordenasaun ho órgaun Governu sira seluk ho
responsabilidade jurídika ba área ne’ebé iha ligasaun.
Sentru Nasionál Reabilitasaun iha tutela no
superintendénsia Ministru Solidariedade Sosiál nian.
Ministra Solidariedade Sosiál helan tulun husi Vise-Ministru Solidariedade Sosiál, Sekretáriu
Estadu Seguransa Sosiál no Sekretáriu Estadu Asuntu Kombatente Libertasaun
Nasionál.
Ministru Obra Públika
Gastão Francisco de Sousa
Ministériu Obra Públika hanesan órgaun sentrál Governu
nian, nu’udar responsável ba konsepsaun, ezekusaun, koordenasaun no avaliasaun
polítika, ne’ebé define no aprova ona husi Konsellu Ministru, ba área obra
públika sira, abitasaun, urbanizasaun, distribuisaun bee, saneamentu no
eletrisidade.
Ministru Obra Públika iha kompeténsia maka hanesan:
propoin no ezekuta liña polítika sira Ministériu nian iha área obra públika
sira, abitasaun, urbanizmu, infra-estrutura, rede-rodoviária iha koordenasaun
ho Ministériu Transporte no Komunikasaun, distribuisaun bee, saneamentu no
eletrisidade; asegura implementasaun no ezekusaun kuadru legál no
regulamentadór atividade sira ne’ebé iha relasaun ho atividade ministériu nian;
kria no implementa kuadru legál no regulamentár atividade konstrusaun sivil no
investigasaun kona-ba materiál sira konstrusaun nian; estuda no ezekuta obra
sira ba protesaun, konservasaun no reparasaun ba ponte, estrada, mota ain no
tasi ninin, liu-liu halo kontrolu ba bee lihun; promove estudu no ezekusaun
sistema foun rede infra-estrutura nian kona-ba distribuisaun bee, nune’e mós
saneamentu báziku, no fiskaliza ninia funsionamentu no esplorasaun, la hasees
atribuisaun sira ne’e hosi órgaun sira seluk; propoin no dezenvolve polítika
nasionál ba abitasaun no planeamentu espasiál; propoin no dezenvolve
planeamentu urbanu; estabelese koordenasaun no promove kualidade projetu fíziku
ne’ebé mak Estadu halo; promove realizasaun obra sira konstrusaun, konservasaun
no reparasaun edifísiu públiku, monumentu no instalasaun espesiál, iha kazu
obra hirak ne’ebé hala’o tuir lei; promove adopta norma téknika no regulamentu
sira kona-ba materiál ne’ebé uza ba konstrusaun sivil, nune’e mós teste
labotoriál sira atu garante seguransa edifikasaun nian; fó lisensa no fiskaliza
edifikasaun urbana hotu-hotu, liu-liu ba partikulár sira, munisipál ka entidade
autónoma sira, tuir lei aplikável; mantein no dezenvolve sistema nasionál ida
ba informasaun no vijilánsia kona-ba estadu obra sira nian no kona-ba materiál
konstrusaun sivil, inklui infra-estrutura ne’ebé hetan bee nalihun; asegura
koordenasaun setór enerjétiku renovável no fó aten brani atu komplementa entre
ninia modu oinoin nune’e mós ba ninia kompetisaun, iha ordem atu bele satisfás
di’ak liu utente sira; dezenvolve kuadru legál no regulamentár ba atividade
sira ne’ebé iha relasaun ho rekursu enerjétiku renovável; regula iha koordenasau
ho ministériu sira seluk, operadór sira iha área produsaun eletrisidade nian;
dezenvolve estudu sira kona-ba kapasidade rekursu enerjétiku renovável no
enerjia alternativa sira; mantein arkivu informasaun ida kona-ba operasaun no
rekursu enerjétiku renovável sira no estabelese mekanizmu kolaborasaun no
koordenasaun ho órgaun Governu sira seluk ho responsabilidade jurídika ba área
ne’ebé iha ligasaun.
Halo parte iha tutela no superintendénsia Ministru
Obra Públika nian Institutu Jestaun Ekipamentu.
Ministru Obra Públika helan tulun husi Sekretáriu Estadu Obra Públika, Sekretáriu Estadu Eletrisidade no Sekretáriu
Estadu Água, Saneamentu no Urbanizasaun.
Ministru Transporte no Komunikasaun
Pedro Lay
Ministériu Transporte no Komunikasaun hanesan órgaun
sentrál Governu nian, nu’udar responsável ba konsepsaun, ezekusaun,
koordenasaun no avaliasaun polítika, ne’ebé define no aprova ona husi Konsellu
Ministru, ba área transporte terrestre, marítimu no aéreu karáter sivil nian no
servisu sira ne’ebé tulun, iha komunikasaun sira, inklui mós, servisu postál,
telegráfiku, telefóniku no telekomunikasaun sira seluk tan, servisu
metereolójiku no informátika sira.
Ministru Transporte no Komunikasaun iha kompeténsia
maka hanesan: propoin polítika no hala’o projetu regulamentasaun nesesária iha
ninia área tutela nian; asegura implementasaun no ezekusaun kuadru legál no
regulamentadór atividade sira nian ne’ebé iha relasaun ho ministériu; prepara
no dezenvolve, iha kooperasaun ho servisu públiku sira seluk, implementasaun
planu rodoviáriu territóriu nasionál nian; dezenvolve no regula atividade
komunikasaun nian nune’e mós kria kondisaun di’ak liu ba meiu komunikasaun
sira; asegura koordenasaun setór transporte no fó aten-barani atu komplementa
iha ninia modu oinoin nune’e mós ba ninia kompetisaun, iha órden atu bele
satisfás di’ak-liu utente sira; promove jestaun, nune’e mós atu adopta norma
téknika no regulamentasaun kona-ba uzu públiku servisu komunikasaun sira nian;
garante atu hala’o servisu públiku telekomunikasaun sira, no utilizasaun ba
espasu radiuelétriku liuhusi empreza públika ka fó servisu públiku ba entidade
privada sira; mantein no dezenvolve sistema nasionál ba informasaun no
vijilánsia metereolójika no sismolójika, inklui mós konstrusaun no manutensaun ba
infra-estrutura hirak ne’e; gere sistema teknolojia informasaun Governu nian no
fó garantia ba prestasaun servisu sira ne’e, nune’e mós implementa sistema
informátika iha territóriu nasionál; promove no koordena investigasaun
sientífika no dezenvolvimentu teknolójiku kona-ba transporte terrestre, aéreu
no marítimu karáter sivil nian no koordena no promove jestaun, manutensaun no
modernizasaun infra-estrutura aeroportuáriu sira, navegasaun aérea, rodoviária,
viária, portuária no servisu sira ne’ebé iha ligasaun.
Halo parte iha tutela no superintendénsia Ministru
Transporte no Komunikasaun nian mak: Administrasaun Portu Timor-Leste nian;
Autoridade Aviasaun Civil Timor-Leste nian; Aeroportu no Navegasaun Aérea
Timor-Leste, E.P. no Autoridade Nasionál Komunikasaun sira.
Ministru Transporte no Komunikasaun helan tulun husi Vise-Ministru Transporte no Komunikasaun.
Ministru Agrikultura no Peska
Mariano Assanami Sabino
Ministériu Agrikultura no Peska hanesan órgaun sentrál
Governu nian, nu’udar responsável ba konsepsaun, ezekusaun, koordenasaun no
avaliasaun polítika, ne’ebé define no aprova ona husi Konsellu Ministru, ba
área sira agrikultura, floresta, peska no pekuária.
Ministru Agrikultura no Peska iha kompeténsia maka
hanesan: propoin polítika no hala’o projetu projetu regulamentasaun nesesária
iha ninia área tutela; asegura implementasaun no kontinua hala’o programa
dezenvolvimentu rurál nian, iha koordenasaun ho Ministériu Komérsiu, Indústria
no Ambiente; kria sentru apoiu tékniku ba to’os-na’in sira; gere ensinu
tékniku-agríkola; promove investigasaun agrária; kontrola uza rai ba fin
produsaun agro-pekuária; promove no fiskaliza animál sira nia saúde; promove
indústria agro-pekuária no peskeira; fiskaliza produsaun alimentár; gere
Servisu Kuarentena; promove, iha koordenasaun ho Ministériu Komérsiu, Indústria
no Ambiente iha dezenvolvimentu rurál, hodi implementa sistema kooperativu ida
ba produsaun no komersializasaun produsaun agríkola; halo estudu viabilidade ba
instalasaun sistema irrigação; jere, liuhusi koordenasaun ho Ministériu
Komérsiu, Indústria no Ambiente, rekursu florestál no basia hidrográfika; jere
bee hodi hala’o servisu agrikultura nian; kontrola, fiskaliza setór peska no
akikultura; estabelese mekanizmu kolaborasaun no koordenasaun ho órgaun Governu
sira seluk ne’ebé iha responsabilidade jurídika ba área ne’ebé iha ligasaun;
jere Parke Nasionál no Área Protejida sira no garante protesaun no konservasaun
natureza no biodiversidade, hodi kontrola implementasaun polítika no fiskaliza
atividade sira ne’ebé viola kualidade tomak fauna no flora nasionál nian,
liuhusi kolaborasaun ho entidade ne’ebé mak iha relasaun.
Ministru Agrikultura no Peska helan tulun husi Vise-Ministru Agrikultura no Peska, Sekretáriu
Estadu Floresta no Konservasaun Natureza, Sekretáriu Estadu Peska no Sekretáriu
Estadu Pekuária.
Ministru Turizmu
Francisco Kalbuadi Lay
Ministériu Turizmu hanesan órgaun sentrál Governu
nian, nu’udar responsável ba konsepsaun, ezekusaun, koordenasaun no avaliasaun
polítika, ne’ebé define no aprova ona husi Konsellu Ministru, ba área sira
turizmu no kultura.
Ministru Turizmu iha kompeténsia maka hanesan: propoin
polítika no elabora projetu regulamentasaun ne’ebé presiza ba área ne’ebé iha
ninia responsabilidade jurídika; gere, ezekuta no halo avaliasaun polítika
turizmu nian; kontribui haburas sektór turizmu no hato’o medida no polítika
públika sira ne’ebé kona loos ba ninia dezenvolvimentu; apoia atividade ajente
ekonómiku sektór turístiku nian hodi promove kuidadu nesesáriu liuhosi solusaun
ne’ebé simples liu no lalais ba prosedimentu lisensiamentu ne’e nian; fó
pareser kona-ba pedidu informasaun molok atu harii empreza turístika sira;
apresia no fó lisensa ba projetu instalasaun no funsionamentu ba empreza
turístiku; dirije, halo inspesaun no fiskalizasaun ba jogu rekreativu no
empreza turístiku sira, tuir lei; mantein no organiza sentru informasaun ida no
dokumentasaun kona-ba empreza atividade sira sektór turístiku nian; suspende no
revoga lisensa ezersísiu atividade turístika nian, tuir lei; kualifika no
klasifika empreza turístiku, tuir lei aplikável; halo planu tinan-tinan kona-ba
atividade promosaun ba dezenvolvimentu turizmu ho kálkulu ba ninia despeza
sira; implementa no ezekuta lei sira kona-ba instalasaun, lisensiamentu no
verifikasaun ba kondisaun funsionamentu ekipamentu turístiku nian; estabelese
mekanizmu kolaborasaun ho servisu seluk no órgaun governu sira ho tutela
kona-ba área sira ne’ebé iha ligasaun, liu-liu ba servisu kompetente sira husi
ordenamentu no dezenvolvimentu fíziku ba territóriu, ho hanoin atu promove zona
estratéjika dezenvolvimentu turístiku nasionál nian; kolabora, ho órgaun no
institutu públiku kompetente sira, iha promosaun no divulgasaun Timor-Leste
nian, hamutuk ho investidór no operadór turístiku sira, hodi garante
divulgasaun no informasaun ne’ebé nesesária; dirije iha eventu turístiku no
kulturál; halo polítika no regulamentu ba konservasaun, protesaun no
prezervasaun ba patrimóniu istóriku kulturál sira; propoin polítika ba
definisaun no dezenvolvimentu kultura; estabelese polítika kooperasaun no troka
kulturál ho país sira KPLP nian no organizasaun kulturál no país sira rejiaun
nian; estabelese polítika kooperasaun ho UNESKU; promove kriasaun Biblioteka
Nasionál no Muzeu Nasionál; dezenvolve programa sira, iha koordenasaun ho
Ministériu Edukasaun atu hatama kultura iha ensinu Timor-Leste nian; garante
prezervasaun ida adekuada ba dokumentu ofisiál no istóriku sira; promove
kriasaun Akademia Arte no Indústria Kreativa Kulturál Timor-Leste nian no proteje
direitu sira kona-ba kriasaun artistíka no literária.
Ministru Turizmu helan tulun husi Sekretária Estadu Arte no Kultura.
Ministru Petróleu no Rekursu Minerál
Alfredo Pires
Ministériu Petróleu no Rekursu Minerál hanesan órgaun
sentrál Governu nian, nu’udar responsável ba konsepsaun, ezekusaun, polítika
enerjétika no jestaun rekursu minerál sira, inklui mós minarai no minériu
estratéjiku selukseluk, ne’ebé aprova ona husi Konsellu Ministru, nune’e mós
husi lisensiamentu no regulasaun atividade estrativa, atividade industriál
benefisiasaun minarai no minerál sira, inklui petrokímia no refinasaun.
Ministru Petróleu no Rekursu Minerál iha kompeténsia
maka hanesan: elabora no propin polítika no projetu lei sektór nian; estabelese
sistema administrasaun no jestaun sektoriál no regulamentár atividade sektór
nian; garante partisipasaun másima Timor-Leste nian iha atividade sektór
minarai no rekursu minerál sira liuhusi instrumentu jurídiku, administrativu no
tékniku ne’ebé adekuadu; promove oportunidade nasionál iha sektór atu bele dada
no hametin investimentu hosi rai li’ur; monitoriza implementasaun ba Tratadu
sira no akompaña ezekusaun setoriál instrumentu sira ne’ebé maka relevante;
liuhusi orientasun direta Primeiru-Ministru nian, hala’o prosesu negósiasaun kona-ba modelu
dezenvolvimentu kampu Greater SunRise ka matéria sira seluk ne’ebé relasiona ho
ezersísiu jurisdisaun iha Tasi Timor; koordena ezekusaun projetu Tasi Mane no
fó lisensa no monitoriza atividade sira ne’ebé dezenvolve ona iha zona territoriál
ne’ebé maka dedika ba projetu Tasi Mane; determina, tuir kondisaun jerál ne’ebé
prevee iha lei, termu kontratu espesífiku ba prospesaun no aproveitamentu
rekursu minarai no lisensa ba esplorasaun mina nian; asegura rezerva mínima
obrigatória iha kombustível sira no ninia fornesimentu regulár ba unidade
públika produsaun enerjia nian; regula, autoriza no fiskaliza atividade sira
downstream, maka hanesan esportasaun, transporte, armazenamentu, distribuisaun
no komersializasaun, grosu ka retallu inklui mós importasaun, petróleu brutu,
no ninia komponente no minerál sira, maka hanesan refinaria, unidade
likefasaun, gás ka petrokímika sira; autoriza no fó lisensa jusante ba
estrasaun projetu indústria tranformadora kona-ba prosesamentu, benefisiasaun,
tratamentu, konversaun ka transformasaun petróleu brutu no ninia komponente no
minerál sira, maka hanesan refinaria, unidade likefasaun, gás ka petrokímika
sira; konsidera kompleksidade no espesialidade téknika sektór minarai no
rekursu minerál sira, atu aprova lisensa ambientál iha sektór ida ne’e, iha
koordenasaun ho na’i-ulun sira ne’ebé kompetente iha área Ambiente nian; ezerse
podér atu dirije no iha responsabilidade jurídika ba administrasaun indireta
setór, institusionál no emprezariál Estadu nian no dezenvolve koñesimentu no
investigasaun estrutura jeolójika solu no subsolu no rekursu idrojeolójiku
nasionál sira.
Vise-Ministru Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun
Constâncio da Conceição Pinto
Kompeténsia Vise-Ministru Negósiu Estranjeiru no
Kooperasaun nian maka hanesan tuir mai ne’e: fó tulun ba Ministru; superviziona
servisu sira kona-ba administrasaun no jestaun finanseira; aprezenta no
implementa planu ida kona-ba formasaun no fortalesimentu rekursu umanu, iha
área diplomasia no relasaun internasionál; koopera no koordena ho Ministériu
sira, liu-liu Ministériu Finansa nian, iha asuntu hotu-hotu ne’ebé relasiona ho
kooperasaun internasionál.
Vise-Ministra Finansa
Santina Cardoso
Kompeténsia Vise-Ministra Finansa maka halo
operasionalizasaun kona-ba estratéjia no polítika ne’ebé Ministru define.
Vise-Ministra Finansa tulun Ministra Finansa.
Vise-Ministru Justisa
Ivo Jorge Valente
Kompeténsia Vise-Ministru Justisa nian maka hanesan
tuir mai ne’e: jestaun no administrasaun rekursu umanu iha Ministériu no
Organizmu hirak ne’ebé nia iha responsabilidade jurídika; autorizasaun kona-ba
despeza, inklui aprovasaun CPV, to’o ba limite ne’ebé tuir Lei Ministru bele
halo, iha limite orsamentu ne’ebé aprovadu ba Ministériu no órgaun servisu nian
sira seluk; autorizasaun kona-ba atu loke prosesu aprovizionamentu nian,
adjudikasaun no asinatura kontratu, to’o valór ne’ebé tuir Lei, Ministru bele
autoriza; autorizasun kona-ba transferénsia verba (alterasaun orsamentál) to’o
ba limite máximu ne’ebé lei permite; asuntu hirak ne’ebé iha relasaun ho
lojístika ekipamentu no viatura Ministériu sira nian no ida ne’ebé iha relasaun
ho jestaun korente informátika nian no sistema informasaun nian.
Vise-Ministru Justisa tulun Ministru Justisa.
Vise-Ministra Étika no Prestasaun Servisu
Natália de Araújo
Kompeténsia Vise-Ministra Étika no Prestasaun Servisu
nian maka kompeténsia sira ministru nian ne’ebé temi kona-ba formasaun
profisionál no karreira médika no pesoál sira seluk, liu-liu ne’ebé ko’alia
kona-ba atendimentu ba utente sira.
Vise-Ministra Étika no Prestasaun Servisu tulun Ministru Saúde.
Vise-Ministra Jestaun, Apoiu no Rekursu
Maria do Céu da Costa
Kompeténsia Vise-Ministra Jestaun, Apoiu no Rekursu
nian maka kompeténsia sira Ministru nian ne’ebé ko’alia kona-ba jestaun
finanseira no administrativa no kona-ba patrimóniu ministériu nian.
Vise-Ministra Jestaun, Apoiu no Rekursu tulun Ministru Saúde.
Vise-Ministra Ensinu Báziku
Dulce de Jesus Soares
Kompeténsia Vise-Ministra Ensinu Báziku nian maka
hirak ne’ebé: propoin no asegura polítika hirak ne’ebé iha relasaun ho
edukasaun pré-eskolár no eskolár, hahú husi ensinu báziku no integra modalidade
espesiál edukasaun nian, to’o ba promosaun ensinu rekorente no aprendizajen iha
moris tomak; garante direitu ba edukasaun no asegura eskolaridade obrigatória,
atubele promove inkluzaun no igualdade oportunidade nian; reforsa kondisaun
sira ensinu no aprendizajen nian, hodi kontribui ba kualifikasaun populasaun
nian no melloria iha susesu eskolár no empregu no define kurríkulu nasionál iha
nivel ensinu oinoin no rejime avaliasaun alunu sira nian no aprova programa
ensinu nian sira, nune’e mós ho orientasaun no ninia konkretizasun.
Vise-Ministra Ensinu Báziku tulun Ministru Edukasaun.
Vise-Ministru Ensinu Sekundáriu
Virgílio Simith
Kompeténsia Vise-Ministru Ensinu Sekundáriu maka hirak
ne’ebé: propoin no asegura polítika hirak ne’ebé iha relasaun ho ensinu
sekundáriu no integra modalidade espesiál edukasaun nian, to’o ba promosaun
ensinu rekorente no aprendizajen iha moris tomak; partisipa iha definisaun no
ezekusaun polítika kona-ba kualifikasaun no formasaun profisionál; define
kurríkulu nasionál iha nivel ensinu oinoin no rejime avaliasaun alunu sira nian
no aprova programa ensinu nian sira, nune’e mós ho orientasaun no ninia
konkretizasun no promove no jere dezenvolvimentu no rekualifikasaun parke
eskolár estabelesimentu públiku ensinu la’ós superior, nune’e mós ho apoia
inisiativa sira iha ámbitu ensinu partikulár no kooperativu.
Vise-Ministru Ensinu Sekundáriu tulun Ministru Edukasaun.
Vise-Ministru Ensinu Superiór
Marçal Avelino Ximenes
Kompeténsia Vise-Ministru Ensinu Superiór nian maka
hirak ne’ebé: promove igualdade kona-ba oportunidade iha asesu ba ensinu
superiór; promove dezenvolvimentu, modernizasaun, kualidade, kompetitividade no
rekoñesimentu internasionál kona-ba sistema ensinu superiór no sientífiku no
teknolójiku; promove ligasaun entre instituisaun ensinu superiór nian sira ho
siénsia no teknolojia, no entre sira ho sistema produtivu sira no promove
avaliasaun no inspesaun permanente ba estabelesimentu ensinu superiór,
sientífiku no teknolójiku.
Vise-Ministru Ensinu Superiór tulun Ministru Edukasaun.
Vise-Ministru Komérsiu, Indústria no Ambiente
Abel da Costa Ximenes
Kompeténsia Vise-Ministru Komérsiu, Indústria no
Ambiente nian maka hirak ne’ebé: kontribui ba dinamizasaun atividade ekonómika
nian, inklui ho sira ne’ebé iha relasaun ho kompetividade nasionál no
internasionál; apoiu atividade ajente ekonómiku sira nian, no promove dilijénsia
ne’ebé importante ba valorizasaun solusaun hirak ne’ebé maka halo tramitasaun
prosesuál sai simples no lais liután; promove dezenvolvimentu setór kooperativu
nian, liu-liu iha área rurál sira no iha setór agrikultura nian, ho
koordenasaun ho Ministériu Agrikultura no Peska; habelar importánsia setór
ekonómiku kooperativu no mikro no empreza mikro no kiik sira no promove
formasaun kona-ba oainsá harii, organiza, jere no halo kontabilidade
kooperativa no empreza kiik sira nian; organiza no administra rejistu ida
kona-ba kooperativa sira.
Vise-Ministru Komérsiu, Indústria no Ambiente tulun Ministru Komérsiu, Indústria no Ambiente.
Vise-Ministru Solidariedade Sosiál
Jacinto Rigoberto de Deus
Delega ba Vise-Ministru Solidariedade Sosiál,
kompeténsia hirak ne’ebé: dezenvolve programa asisténsia sosiál no ajuda
umanitária ba sira ne’ebé vulnerável liu; propoin no dezenvolve polítika
estratéjia nian iha jestaun risku dezastre nian; dezenvolve no implementa
programa sira iha jestaun risku dezastre nian, maka hanesan, iha edukasaun
sívika, prevensaun, mitigasaun (halo kamán terus), hatan ba emerjénsia no
rekuperasaun hafoin hetan tiha dezastre no providénsia akompaña, fó protesaun
no halo reinsersaun komunitária ba grupu vulnerável sira seluk.
Vise-Ministru Solidariedade Sosiál tulun Ministra Solidariedade Sosiál.
Vise-Ministru Transporte no Komunikasaun
Flávio Cardoso Neves
Delega ba Vise-Ministru Transporte no Komunikasaun
kompeténsia sira ne’ebé: dezenvolve no regula atividade komunikasaun nian
nune’e mós kria kondisaun di’ak liu ba meiu komunikasaun sira; asegura
koordenasaun setór transporte no fó aten-barani atu komplementa iha ninia modu
oinoin nune’e mós ba ninia kompetisaun, iha órden atu bele satisfás di’ak-liu
utente sira; promove jestaun, nune’e mós atu adopta norma téknika no
regulamentasaun kona-ba uzu públiku servisu komunikasaun sira nian; garante atu
hala’o servisu públiku telekomunikasaun sira, no utilizasaun ba espasu
radiuelétriku liuhusi empreza públika ka fó servisu públiku ba entidade privada
sira no gere sistema teknolojia informasaun Governu nian no fó garantia ba
prestasaun servisu sira ne’e, nune’e mós implementa sistema informátika iha
territóriu nasionál.
Vise-Ministru Transporte no Komunikasaun tulun Ministru Transporte no Komunikasaun.
Vise-Ministru Agrikultura no Peska
Marcos da Cruz
Delega ba Vise-Ministru Agrikultura no Peska
kompeténsia hirak ne’ebé: asegura implementasaun no kontinua hala’o programa
dezenvolvimentu rurál nian, iha koordenasaun ho Ministériu Komérsiu, Indústria
no Ambiente; kria sentru apoiu tékniku ba to’os-na’in sira; gere ensinu
tékniku-agríkola; promove investigasaun agrária; kontrola uza rai ba fin
produsaun agro-pekuária no promove, iha koordenasaun ho Ministériu Komérsiu,
Indústria no Ambiente iha dezenvolvimentu rurál, hodi implementa sistema
kooperativu ida ba produsaun no komersializasaun produsaun agríkola.
Vise-Ministru Agrikultura no Peska tulun Ministru Agrikultura no Peska.
Sekretáriu Estadu Konsellu Ministru
Avelino Coelho
Sekretáriu Estadu Konsellu Ministru fó apoiu ba Primeiru-Ministru no Ministru Estadu no Prezidénsia
Konsellu Ministru, iha ámbitu koordenasaun ba
prosesu lejislativu Governu nian.
Delega ba Sekretáriu Konsellu Ministru kompeténsia
hirak tuir mai: fó apoiu tékniku-administrativu no lojístiku ba sorumutu
Konsellu Ministru nian; asegura publikasaun lei Governu nian iha Jornál
Repúblika; promove publikasaun loloos ba diploma lejislativa Governu no órgaun
sira seluk Estadu nian; garante kumpri regra prosedimentu Konsellu Ministru
nian.
Delega ba Sekretáriu Estadu Konsellu Ministru
responsabilidade jurídika ba Gráfika Nasionál.
Sekretáriu Estadu Asuntu Parlamentár
Maria Terezinha Viegas
Sekretáriu Estadu Asuntu Parlamentár fó tulun ba Primeiru-Ministru kona-ba relasaun Governu nian ho Parlamentu Nasionál no ho bankada
parlamentár sira.
Delega ba Sekretáriu Estadu Asuntu Parlamentár
responsabilidade jurídika ba Gabinete Apoiu Parlamentár.
Sekretáriu Estadu Komunikasaun Sosiál
Nélio Isaac Sarmento
Sekretáriu Estadu Komunikasaun Sosiál fó tulun ba Primeiru-Ministru no Ministru Prezidénsia Konsellu Ministru iha área Komunikasaun Sosiál
nian.
Delega ba Sekretáriu Estadu Komunikasaun Sosiál
kompeténsia hirak tuir mai: propoin polítika no elabora projetu regulamentasaun
ne’ebé presiza iha área hotu-hotu komunikasaun sosiál nian; tau matan ba órgaun
sira komunikisaun sosiál Estadu nian; garante atu fahe informasaun iha nível
nasionál no internasionál.
Delega ba Sekretáriu Estadu Komunikasaun Sosiál
responsabilidade jurídika ba servisu no organizmu hirak hanesan tuir mai:
Diresaun Nasionál Diseminasaun ba Informasaun no Sentru Rádiu Komunidade.
Sekretáriu Estadu ba Fortalesimentu Institusionál
Francisco Soares
Sekretáriu Estadu ba Fortalesimentu Institusionál fó
tulun ba Primeiru-Ministru iha área Fortalesimentu Institusionál.
Delega ba Sekretáriu Estadu ba Fortalesimentu
Institusionál kompeténsia hirak tuir mai: propoin planu no polítika
desburokratizasaun administrasaun públika nian no fó apoiu ba implementasaun ba
planu hirak ne’e iha instituisaun hotu-hotu Estadu nian atu hodi hadi’a kna’ar
servisu públiku nian; koordena ho Instituisaun sira Estadu nian kona-ba
implementasaun ba prosedimentu komunikasaun institusionál, atuhodi garante
efisiénsia, komunikasaun no hadi’a imájen instituisaun sira nian; garante katak
instituisaun sira hotu iha planu operasionál ba funsionamentu instituisaun ne’e
rasik no formasaun ba funsionáriu sira; apoia dezenvolvimentu ba kapasidade
planeamentu no reporte Governu tomak nian; propoin ba entidade relevante sira
kona-ba planu formasaun kontínua ba tékniku sira hotu-hotu iha área ida-idak
nian, iha instituisaun oin-oin Estadu nian, hodi garante efisiénsia ba
prestasaun servisu; koordena ho instituisaun Estadu nian hodi halo abordajen
ne’ebé fó rezultadu di’ak liu ba kapasitasaun; propoin ba entidade kompetente
sira, bainhira presiza, aktu fiskalizasaun no auditoria, atu nune’e bele
halakon burokratizasaun iha administrasaun públika, hodi garante rezultadu
servisu nian ne’ebé loos; garante formasaun no fó nafatin asisténsia ba futura
komisaun preparatória munisípiu nian liuhusi koordenasaun ho Ministériu
Administrasaun Estatál, Ministériu Finansa no instituisaun hirak seluk ne’ebé
relevante.
Sekretáriu Estadu ba Apoiu no Promosaun Setór Privadu
Veneranda Martins
Sekretáriu Estadu ba Apoiu no Promosaun Setór Privadu
fó tulun ba Primeiru-Ministru iha área relasaun Estadu nian ho setór ekonómiku
privadu.
Delega ba Sekretáriu Estadu ba Apoiu no Promosaun
Setór Privadu kompeténsia hirak tuir mai: propoin polítika lejislasaun no
estabelese mekanizmu ne’ebé iha relasaun ho promosaun investimentu privadu no
apoiu ba Estadu ho investimentu privadu iha koordenasaun ho entidade sira seluk
ne’ebé relevante; propoin no implementa planu apoiu ba dezenvolvimentu setór
privadu nasionál; promove sorumutu ho setór privadu nasionál, kona-ba ninia
partisipasaun iha dezenvolvimentu nasaun nian hodi buka fó solusaun ba problema
dezempregu no étika traballu; promove diálogu ho setór privadu hodi buka métodu
atuasaun ida di’ak, kona-ba difikuldade no obstákulu ne’ebé hasoru, iha nia
relasaun ho instituisaun finanseira Estadu nian; aprezenta proposta, hafoin
rona tiha setór privadu, kona-ba formulasaun polítika no mekanizmu apoiu no
insentivu, iha nia relasaun ho instituisaun finanseira no bankária sira; gere
orsamentu kona-ba promosaun dezenvolvimentu setór privadu emprezariál no
promove kriasaun Banku Dezenvolvimentu Nasionál, iha koordenasaun ho Ministériu
Finansa no Banku Sentrál.
Delega ba Sekretáriu Estadu ba Apoiu no Promosaun
Setór Privadu ba ninia responsabilidade Jurídika ba organizmu sira tuir mai:
Institutu Apoiu Dezenvolvimentu Emprezariál; Ajénsia Espesializada Investimentu
nian; Banku Nasionál Komersiál Timor-Leste no Sentru Bambu.
Sekretáriu Estadu Promosaun Igualdade
Idelta Maria Rodrigues
Sekretária Estadu Promosaun Igualdade fó tulun, tuir
termu da-1, artigu da-10 Vise-Primeiru-Ministru iha konsepsaun, ezekusaun no avaliasaun polítika,
ne’ebé define no aprova ona iha Konsellu Ministru, iha área sira promosaun
igualdade nian ba feto no mane.
Delega ba Sekretária Estadu Promosaun Igualdade
kompeténsia hirak tuir mai: apoia elaborasaun polítika globál no setoriál
ne’ebé reflete iha promosaun igualdade no habiit feto timoroan nia knar iha
sosiedade; elabora proposta normativa, hato’o pareser no intervein, tuir lei,
iha domíniu tranversál iha área hotu-hotu ne’ebé relevante ba promosaun
igualdade, hodi estabelese mekanizmu revizaun lei, polítika, orsamentu no
programa sira Governu nian iha área sira ne’ebé mak iha ninia responsabilidade
jurídika; koordena ho ministériu seluk-seluk, asaun ne’ebé loloos ba promosaun
igualdade no habiit feto timoroan nia knar; dezenvolve parseria no fó apoiu ba
iha organizasaun feto sira ne’ebé partisipa iha promosaun igualdade ba feto no
mane, hodi asegura mekanizmu konsulta ho sosiedade sivil, instituisaun sira
seluk husi Governu no organizasaun internasionál sira; promove asaun
sensibilizasaun opiniaun públika no tuir prátika di’ak kona-ba igualdade ba
feto no mane, partisipasaun feto no mane nian hotu iha vida ekonómika, sosiál,
polítika no familiar no luta hasoru diskriminasaun no violénsia kontra feto;
mantein opiniaun públika iha informasaun no sensibilizasaun kona-ba problema
hirak ne’ebé iha relasaun ho igualdade no direitu feto nian ho rekursu ba meiu
sira husi komunikasaun sosiál, fó sai publikasaun ka meiu sira seluk ne’ebé
adekuadu; asegura modalidade partisipasaun institusaun sira nian no
organizasaun não-governamentál ne’ebé kontribui hala’o polítika igualdade ba
feto no mane, nune’e mós atu konfere kompeténsia téknika no haree loloos
kualidade ema no entidade ne’ebé partisipa iha promosaun igualdade ba feto no
mane; koopera ho organizasaun iha ámbitu komunitáriu no internasionál no
organizmu estranjeiru sira ne’ebé mak hala’o knar hanesan, hodi partisipa iha
orientasaun internasionál boboot sira kona-ba igualdade ba feto no mane no
prmove ninia implementasaun iha nível nasionál.
Sekretáriu Estadu Juventude no Desportu
Miguel Manetelo
Sekretáriu Estadu Juventude no Desportu, tuir termu
da-1, artigu da-10, fó tulun ba Vise Primeiru Ministru atu halo konsepsaun,
ezekusaun, koordenasaun no avaliasaun kona-ba polítika, ne’ebé Konsellu
Ministru define no aprova, ba área sira kona-ba promosaun moris-di’ak no
dezenvolvimentu juventude no desportu nian.
Kompeténsia Sekretáriu Estadu Juventude no Desportu
maka hanesan tuir mai ne’e: propoin polítika no elabora projetu regulamentasaun
nian sira ne’ebé importante ba área sira juventude no desportu nian; asegura
implementasaun no ezekusaun kuadru legál no regulamentadór kona-ba atividade
hirak ne’ebé iha relasaun ho juventude no desportu; promove atividade hirak
ne’ebé destina ba foin-sa’e sira, liu-liu iha kampu sira hanesan desportu, arte
no kultura; estabelese mekanizmu sira kolaborasaun no koordenasaun nian ho
órgaun Governu nian sira seluk ne’ebé maka tau matan ba área sira ne’ebé iha
ligasaun ho kompeténsia hirak ne’e.
Sekretáriu Estadu Juventude no Desportu hetan
responsabilidade atu tau matan ba entidade sira hanesan tuir mai ne’e: Komisaun
Nasionál Desportu (KND) no Komisaun Reguladora Arte Marsiál (KRAM).
Sekretáriu Estadu ba Polítika kona-ba Formasaun
Profisionál no Empregu
Ilídio Ximenes da Costa
Sekretáriu Estadu ba Polítika kona-ba Formasaun
Profisionál no Empregu, tuir termu da-1, husi artigu da-10, fó tulun ba Vise-Primeiru-Ministru atu halo konsepsaun, koordenasaun no avaliasaun kona-ba polítika,
ne’ebé Konsellu Ministru define no aprova, ba área sira kona-ba servisu,
formasaun profisionál no empregu.
Kompeténsia Sekretáriu Estadu ba Polítika kona-ba
Formasaun Profisionál no Empregu nian maka hanesan tuir mai ne’e: propoin
polítika no elabora projetu regulamentasaun nian sira iha área servisu,
formasaun profisionál no empregu nian; promove programa no atividade sira iha
área servisu, formasaun profisionál no empregu, hamutuk ho instituisaun
relevante sira seluk; promove relasaun tripartida entre Governu, servisu-na’in
no empregadór sira, ho objetivu atu bele previne konflitu ne’ebé iha relasaun
ho servisu; promove knaar mediasaun, konsiliasaun no arbitrajen iha ámbitu
relasaun servisu nian; insentiva atu timoroan sira bele hetan kontratu iha
rai-li’ur; regulamenta no fiskaliza servisu ema estranjeiru sira nian iha
Timor-Leste; halo fiskalizasaun kona-ba kumprimentu dispozisaun legál sira iha
matéria servisu nian; promove no fiskaliza Saúde, Seguransa no Ijiene iha
servisu no estabelese mekanizmu kona-ba kolaborasaun no koordenasaun ho órgaun
Governu nian sira seluk ne’ebé fó mós tutela ba área hirak ne’ebé iha ligasaun.
Sekretáriu Estadu ba Polítika kona-ba Formasaun
Profisionál no Empregu iha responsabilidade jurídika atu tau matan ba organizmu
sira hanesan tuir mai ne’e: Sentru Nasionál Formasaun Profisionál no Empregu
Tibar; Sentru Nasionál Formasaun Profisionál Bekora; Institutu Nasionál
Dezenvolvimentu Maundeobra no Inspesaun Jerál Servisu nian.
Sekretáriu Estadu ba Asuntu ASEAN
Roberto Soares
Sekretáriu Estadu ba Asuntu ASEAN nian ninia
kompeténsia maka hanesan tuir mai ne’e: planea no ezekuta preparasaun kona-ba
adezaun Timor-Leste nian ba Oraganizasaun Nasaun sira Sudeste Ázia nian (ASEAN)
no asegura reprezentasaun nasaun nian iha sorumutu no atividade sira organisaun
ne’e nian.
Sekretáriu Estadu ba Asuntu ASEAN tulun Ministru Estadu no Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun.
Sekretáriu Estadu Defeza
Júlio Tomás Pinto
Kompeténsia Sekretáriu Estadu Defeza nian maka hanesan
tuir mai ne’e: propoin polítika no elabora projetu regulamentasaun nian sira
ne’ebé importante ba área hirak ne’ebé nia iha responsabilidade jurídika; ho
koordenasaun ho Ministériu Negósiu Estranjeiru, halo akordu internasionál sira
iha matéria defeza no kooperasaun militár; administra no fiskaliza Forsa Armada
Timor-Leste nian; promove adekuasaun meiu militár nian sira; fiskaliza navegasaun
iha tasi no lalehan ho fin militár nian no estabelese mekanizmu kolaborasaun no
koordenasaun nian ho órgaun Governu nian sira seluk ne’ebé fó tutela ba área
hirak ne’ebé iha ligasaun.
Sekretáriu Estadu Defeza tulun Ministru Defeza no Seguransa.
Sekretáriu Estadu Seguransa
Francisco Guterres
Kompeténsia Sekretáriu Estadu Seguransa nian maka
hanesan tuir mai ne’e: propoin polítika no elabora projetu regulamentasaun nian
sira ne’ebé importante ba área hirak ne’ebé nia iha responsabilidade jurídika;
ezerse tutela ba forsa polisiál Timor-Leste nian; promove adekuasaun meiu
polisiál nian sira; fó seguransa ne’ebé di’ak ba patrimóniu imobiliáriu Estadu
nian; fiskaliza no kontrola ezersísiu atividade seguransa privada sira nian;
promove dezenvolvimentu estratéjia prevensaun, mediasaun nian no rezolusaun
konflitu iha komunidade; ezerse tutela ba servisu imigrasaun nian sira;
fiskaliza servisu navegasaun nian iha tasi no lalehan ho fin sivíl nian; tau
matan ba seguransa ema no sasán sira nian iha tempu ahi-han, bee-sa’e,
rai-monu, rai-nakdoko no iha situsaun hotu-hotu ne’ebé tau sira iha risku;
dezenvolve, ho koordenasaun ho entidade kompetente sira seluk, programa kona-ba
edukasaun sívika atu bele hasoru dezastre natural sira no dezastre sira seluk
ne’ebé mosu tanba ema nia hahalok hodi hametin solidariedade sosiál no
estabelese mekanizmu kolaborasaun no koordenasaun nian ho órgaun Governu nian
sira seluk ne’ebé fó tutela ba área hirak ne’ebé iha ligasaun.
Sekretáriu Estadu Seguransa tulun Ministru Defeza no Seguransa.
Sekretáriu Estadu Rai no Propriedade
Jaime Xavier Lopes
Kompeténsia Sekretáriu Estadu Rai no Propriedade nian
maka hanesan tuir mai ne’e: organiza rejistu kona-ba prédiu rústiku no urbanu
sira no rejistu beins la book-an sira no administra no halo jestaun ne’ebé
koerente kona-ba patriomóniu imobiliáriu Estadu nian.
Sekretáriu Estadu Rai no Propriedade tulun Ministru Justisa.
Sekretáriu Estadu Dezenvolvimentu Lokál
Samuel Mendonça
Kompeténsia Sekretáriu Estadu Dezenvolvimentu Lokál
nian maka hirak ne’ebé: promove no ezekuta polítika kona-ba dezenvolvimentu
lokál no rurál no hamenus dezigualdade ekonómika no sosiál entre rejiaun sira;
koordena no fahe informasaun interna no esterna sira ba estrutura Adminitrasaun
Lokál Estadu nian no mós koordenasaun programa dezenvolvimentu Suku sira, Planu
Dezenvolvimentu Integradu Distritál no Programa ba Uma Hela-fatin “MDG’s”.
Sekretáriu Estadu Dezenvolvimentu Lokál tulun Ministru Administrasaun Estatál.
Sekretáriu Estadu Dezentralizasaun Administrativa
Tomás Cabral
Kompeténsia Sekretáriu Estadu Dezentralizasaun
Administrativa nian maka hirak ne’ebé: koordena no fiskaliza atividade
administrasaun distritu no sub-distritu nian sira, servisu no organízmu sira
seluk husi administrasaun lokál; promove no kondúz prosesu desentralizasaun
administrativa no kriasaun munisipalidade no mós ho jestaun kona-ba Programa
Dezenvolvimentu Desentralizadu.
Sekretáriu Estadu Dezentralizasaun Administrativa
tulun Ministru Administrasaun Estatál.
Sekretáriu Estadu Komérsiu
Ricardo Cardoso Nheu
Kompeténsia Sekretáriu Estadu Komérsiu nian maka hirak
ne’ebé: apresia no fó lisensa ba projetu instalasaun no funsionamentu
empriendimentu komersiál nian; halo inspesaun no fiskalizasaun ba atividade
empriendimentu komersiál sira tuir lei; mantein no administra sentru
informasaun no dokumentasaun nian ida kona-ba empreza sira no promove regra
interna no internasionál kona-ba normalizasaun, metrolojía no kontrolu
kualidade nian, padraun medida unidade nian no magnitude fízika nian.
Sekretáriu Estadu Komérsiu tulun Ministru Komérsiu, Indústria no Ambiente.
Sekretáriu Estadu Indústria no Kooperativa
Filipus ‘Nino’ Pereira
Kompeténsia Sekretáriu Estadu Indústria no Kooperativa
nian maka hirak ne’ebé: apresia no fó lisensa ba projetu instalasaun no
funsionamentu empriendimentu industriál nian; halo inspesaun no fiskalizasaun
ba atividade empriendimentu industriál sira tuir lei; mantein no administra
sentru informasaun no dokumentasaun nian ida kona-ba empreza sira; propoin
kualifikasaun no klasifikasaun empriendimentu industrial sira nian tuir buat
ne’ebé bele aplika ho lei; habelar importánsia setór ekonómiku kooperativu no
mikro no empreza mikro no kiik sira, promove formasaun kona-ba oainsá harii,
organiza, jere no halo kontabilidade kooperativa no empreza kiik sira nian no
organiza no administra rejistu kona-ba propriedade industriál.
Sekretáriu Estadu Indústria no Kooperativa tulun Ministru Komérsiu, Indústria no Ambiente.
Sekretáriu Estadu Estadu Ambiente
Nominando Soares Martins ‘Buras’
Kompeténsia Sekretáriu Estadu Ambiente nian maka hirak
ne’ebé: elabora polítika ambientál no halo avaliasaun ba rezultadu hirak ne’ebé
alkansa ona; promove, akompaña no apoia estratéjia integrasaun ambiente nian
iha polítika setoriál; halo avaliasaun ambientál estratéjika kona-ba polítika,
planu, programa no lejizlasaun no koordena prosesu avaliasaun nian kona-ba
impaktu ambientál husi projetu iha nível nasionál, inklui prosedimentu kona-ba
konsulta públiku; asegura, iha termu jerál no iha sede lisensiamentu ambientál
nian, adosaun no fiskalizasaun kona-ba medida prevensaun no kontrolu nian
ne’ebé integradu husi poluisaun husi instalasaun ne’ebé nia abranje.
Sekretáriu Estadu Ambiente tulun Ministru Komérsiu, Indústria no Ambiente.
Sekretáriu Estadu Seguransa Sosiál
Vítor da Costa
Delega ba Sekretáriu
Estadu Seguransa Sosiál, kompeténsia hirak ne’ebé:
jere no implementa sistema seguransa sosiál ba serbisu-na’in sira no populasaun
sira seluk.
Sekretáriu Estadu Seguransa Sosiál tulun Ministra Solidariedade Sosiál.
Sekretáriu Estadu Asuntu Kombatente Libertasaun
Nasionál
Júlio Sarmento da Costa
Delega ba Sekretáriu Estadu Asuntu Kombatente
Libertasaun Nasionál, kompeténsia hirak ne’ebé: promove programa
desmobilizasaun, reforma no pensaun ne’ebé atribui ba Kombatente Libertasaun
Nasionál nian; providénsia akompaña, no inklui fali veteranu iha sosiedade
veteranu no Kombatente Libertasaun Nasionál sira nian.
Sekretáriu Estadu Asuntu Kombatente Libertasaun
Nasionál tulun Ministra Solidariedade Sosiál.
Sekretáriu Estadu Obra Públika
Luís Vaz Rodrigues
Delega ba Sekretáriu Estadu Obra Públika kompeténsia
hirak ne’ebé: kria no implementa kuadru legál no regulamentár atividade
konstrusaun sivil no investigasaun kona-ba materiál sira konstrusaun nian;
estuda no ezekuta obra sira ba protesaun, konservasaun no reparasaun ba ponte,
estrada, mota ain no tasi ninin, liu-liu halo kontrolu ba bee lihun; propoin no
dezenvolve polítika nasionál ba abitasaun no planeamentu espasiál; propoin no
dezenvolve planeamentu urbanu; estabelese koordenasaun no promove kualidade
projetu fíziku ne’ebé mak Estadu halo; promove realizasaun obra sira
konstrusaun, konservasaun no reparasaun edifísiu públiku, monumentu no
instalasaun espesiál, iha kazu obra hirak ne’ebé hala’o tuir lei.
Sekretáriu Estadu Obra Públika tulun Ministru Obra Públika.
Sekretáriu Estadu Eletrisidade
Januário Pereira
Delega ba Sekretáriu Estadu Eletrisidade, kompeténsia
hirak ne’ebé prevee: asegura koordenasaun setór enerjétiku renovável no fó aten
brani atu komplementa entre ninia modu oinoin nune’e mós ba ninia kompetisaun,
iha ordem atu bele satisfás di’ak liu utente sira; dezenvolve kuadru legál no
regulamentár ba atividade sira ne’ebé iha relasaun ho rekursu enerjétiku
renovável; regula iha koordenasau ho ministériu sira seluk, operadór sira iha
área produsaun eletrisidade nian; dezenvolve estudu sira kona-ba kapasidade
rekursu enerjétiku renovável no enerjia alternativa sira.
Sekretáriu Estadu Eletrisidade tulun Ministru Obra Públika.
Sekretáriu Estadu Água, Saneamentu no Urbanizasaun
Elias Pereira Moniz
Delega ba Sekretáriu Estadu Água, Saneamentu no
Urbanizasaun, kompeténsia hirak ne’ebé: promove estudu no ezekusaun sistema
foun rede infra-estrutura nian kona-ba distribuisaun bee, nune’e mós saneamentu
báziku, no fiskaliza ninia funsionamentu no esplorasaun, la hasees atribuisaun
sira ne’e hosi órgaun sira seluk.
Sekretáriu Estadu Água, Saneamentu no Urbanizasaun
tulun Ministru Obra Públika.
Sekretáriu Estadu Floresta no Konservasaun Natureza
João Fernandes
Delega ba Sekretáriu Estadu Floresta no Konservasaun
Natureza kompeténsia hirak ne’ebé: jere Parke Nasionál no Área Protejida sira
no garante protesaun no konservasaun natureza no biodiversidade, hodi kontrola
implementasaun polítika no fiskaliza atividade sira ne’ebé viola kualidade
tomak fauna no flora nasionál nian, liuhusi kolaborasaun ho entidade ne’ebé mak
iha relasaun.
Sekretáriu Estadu Floresta no Konservasaun Natureza
tulun Ministru Agrikultura no Peska.
Sekretáriu Estadu Peska
Rafael Pereira Gonçalves
Delega ba Sekretáriu Estadu Peska kompeténsia
Ministériu Agrikultura no Peska kona-ba atividade peska nian.
Sekretáriu Estadu Peska tulun Ministru Agrikultura no Peska.
Sekretáriu Estadu Pekuária
Valentino Varela
Delega ba Sekretáriu Estadu Pekuária kompeténsia
Ministériu Agrikultura no Peska nian kona-ba atividade pekuária.
Sekretáriu Estadu Pekuária tulun Ministru Agrikultura no Peska.
Sekretáriu Estadu Arte no Kultura
Maria Isabel Ximenes
Delega ba Sekretária Estadu Arte no Kultura
kompeténsia hirak ne’ebé: halo polítika no regulamentu ba konservasaun,
protesaun no prezervasaun ba patrimóniu istóriku kulturál sira; propoin
polítika ba definisaun no dezenvolvimentu kultura; estabelese polítika
kooperasaun no troka kulturál ho país sira KPLP nian no organizasaun kulturál
no país sira rejiaun nian; estabelese polítika kooperasaun ho UNESKU; promove
kriasaun Biblioteka Nasionál no Muzeu Nasionál; dezenvolve programa sira, iha
koordenasaun ho Ministériu Edukasaun atu hatama kultura iha ensinu Timor-Leste
nian; garante prezervasaun ida adekuada ba dokumentu ofisiál no istóriku sira;
promove kriasaun Akademia Arte no Indústria Kreativa Kulturál Timor-Leste nian.
Sekretária Estadu Arte no Kultura nune’e mós nu’udar
tutela kona-ba servisu no organizmu hirak tuir mai ne’ebé pasa ba Ministériu
Turizmu: Diresaun Jerál Kultura; Unidade Implementasaun ba Akademia Arte no
Indústria Kulturál sira Timor-Leste nian; Komisaun Akompañamentu Akademia Arte
no Indústria Kulturál sira Timor-Leste nian.
Sekretária Estadu Arte no Kultura tulun Ministru Turizmu.
Fontes: Governu Timor-Leste, asesu husi: http://timor-leste.gov.tl/?p=135&lang=tp, asesu iha loson Sexta-feira 01-09-2017.