Diberdayakan oleh Blogger.

Text Widget

Follow us on facebook

Sample Text

"ESTUDA APRESIA PROSESU HODI HALO MUDANSA"

BIOGRAFIA SAUDOSO GIL FERNANDES / HEISO

Se Mak GIL FERNANDES Saudoso Gil Fernandes, moris iha Chauluturo iha loron 27 fulan Abril tinan 1952, oan hussi aman Saudoso Fernando S...

Formulir Kontak

Nama

Email *

Pesan *

Contact Us

Popular Posts

Pages

Download

Blogroll

Unordered List

Wavy Tail

Weekly most viewed

Author
RSS
You can replace this text by going to "Layout" and then "Page Elements" section. Edit " About "

Istoria Badak Timor-Leste


Timór Portugêz
Parte Osidentál ka loromonu ilha Timór, ho kapitál iha Kupang, pertense ba Repúblika Indonézia. Parte orientál ka lorosa’e, ho kapitál iha Díli, uluk pertense ba Portugál hahú husi sékulu XVI. Bainhira primeirus merkadores ka ema fa’an sasán sira ho misionárius portugezes tama iha rai Timór iha 1515, sira hetan populasaun tomak organizadus tiha ona iha Estadus kiik lubun ida, ne’ebé fahe ba konfederasaun boot rua: Serviaun ho Belus, ne’ebé sei animistas. Izlamizmu, relijiaun ne’ebé boot liu iha Indonézia to’o oihin loron, seidauk mai to’o Timór, nune’e mós ho budizmu ne’ebé, liu-liu iha Sék.VIII, tau tiha ona nia marka iha Java.
Iha 3º kuartél (períodu tinan 25 ) sékulu XVI to’o iha Timór primeirus frades dominikanus portugezes, liuhusi sira maka komesa dezenvolve neineik influênsia relijiaun, no mós harí dominasaun portugeza. Maibé evolusaun kulturál la’o kontráriu fali, la hanesan ho buat ne’ebé ita haré iha ilhas sira ne’ebé halo parte Indonézia hanesan Java, Sumatra no iha kostas ka parte tasi ninin Kalimantan no Sulawesi, ne’ebé estende ka habelar ba beibeik.
Iha 1651, olandezes sira konkista ka hadau Kupang, iha ilha Timór nia parte loromonu rohan bá, no hahú penetra ka tama mai to’o iha rai klaran. Iha 1859, liuhusi tratadu ida ne’ebé Portugál ho Olanda halo, sira konsege tau fronteira entre Timór Portugêz (atuál Timór Leste) no Timór Olandêz (Timór Osidentál/Timur Barat). Iha 1945 Indonézia hetan nia independênsia, no Timór Osidentál mós halo parte nia Territóriu.

Timór iha Segunda Gerra Mundiál

Iha Segunda Gerra Mundiál, Forsas Aliadas (australianus ho olandezes), tanba rekonhese pozisaun estratéjika Timór nian, sira mai tau sira nia forsas iha Territóriu tomak no halo funu hasoru forsas Japaun nian. Timór-oan rihun-ba-rihun mak fó an ba mate hodi luta hamutuk ho aliadus sira. Iha 1945, Administrasaun Portugeza restaura ka hamriik ihkas fali iha Timór-Leste.

Direitu ba autudeterminasaun

Entre 1945 no Junhu 1974, Governu indonézia, tanba obedese ba Direitu Internasionál, deklara iha ONU no mós iha fatin seluseluk katak nia la iha reivindikasoens territoriais nein uitoan kona-ba Timór Orientál (Leste).Hamahon-an ba Rezolusaun 1514 (XV) 14 Dezembru 1960, Nasoens Unidas konsidera Timór-Leste hanesan Terrítóriu ida ke la Autónomu, iha administrasaun portugál nian okos. Husi 1962 to’o 1973, Asembleia Jerál ONU aprova rezolusoens tuituir malu, hodi afirma direitu Timór-Leste nian ba autudeterminasaun, hanesan mós ba kolónias Portugál nian sira seluk iha tempu ne’ebá. Iha Portugál rejime Salazar (i, tuir mai, Marcelo Caetano), lakohi rekonhese direitu ida ne’e, hodi dehan katak Timór Orientál provínsia portugál nian ida hotu hanesan mós provinsias sira seluk iha Portugál Kontinentál laran.

Revolusaun iha Portugál

Revolusaun 25 Abril 1974, restaura ka harí hikas fali demokrasia iha Portugál, hodi konsagra respeitu ba autudeterminasaun kolónias Portugál nian sira. Tanba ho vizaun atu promove ezersísiu ba direitu ida ne’e, mak iha Dili iha 13 Maiu tinan ida ne’ebá nian, kria Komisaun ba Autudeterminasaun Timór nian. Entaun Governu Portugêz autoriza harí partidus polítikus, hodi nune’e mosu organizasoens partidárias boot tolu iha Timór Leste: UDT (União Demokrátika Timorense), ne’ebé hakarak "Timór atu integra iha komunidade língua Portugeza"; ASDT (Associação Sosiál-Democrata Timórense) ikus mai nakfila ba FRETILIN (Frente Revolucionária de Timór-Leste Independente) , defende direitu ba independênsia; no APODETI (Associação Popular Demokrátika Timórense), ne’ebé hakarak "integrasaun ho autonomia iha komunidade Indonézia".

Deskolonizasaun Timór

Iha 1975, tanba impériu koloniál portugêz naksobu-rahun, mak aumenta movimentus libertasaun lokais. Iha Maiu 1975, autoridades Lisboa sira lori sira nia Projetu ida mai aprezenta ba prinsipais partidus Timór-nian sira, i rona tiha sira, publika iha 11 Julhu lei ne’ebé prevê nomeasaun Altu Komisáriu portugêz ida, no, iha Outubru tinan ne’e duni, halo eleisaun Asembleia Populár ida atu define nia estatutu polítiku. Diploma ne’e prevê ona períodu tranzisaun ida ba tinan tolu laran.
Hahú fulan Janeiru 1975, hala’o daudaun ona programa lokál kona-ba deskolonizasaun progresiva, liuhusi Reforma Administrativa, ne’ebé lori konsege realiza Eleisoens ba Administrasaun Rejionál Konselhu Lautém. Rezultadus husi konsulta populár ne’ebé halo ba dala uluk hatudu momoos katak APODETI ladún hetan apoiu, ida ne’e hatudu momoos katak, tuir prosesus demokrátikus, Timór-oan sira nunka bele simu integrasaun ba iha paíz vizinhu. Antezde Eleisoens Rejionais hirak ne’e mós klaru tebes ona, ba naran observadór independente ida ne’ebé mai vizita Territóriu ne’e, katak maioria esmagadora Timór-oan rekuza ka hakribi tomak integrasaun iha Indonézia. Diferensas kulturais mak hanesan razaun prinsipál ida hotu ne’ebé halo sira la simu integrasaun.

Proklamasaun Independênsia

Iha 28 Novembru 1975 Fretilin halo proklamasaun unilaterál independênsia, ho primeiru Prezidente Repúblika, mak Xavier do Amaral, i Nicolau Lobato simu kargu hanesan Primeiru Ministru hodi ikus fali mai, sai mós hanesan primeiru líder Rezistênsia Armada. Ho proklamasaun Independênsia gerra sivíl hetok sai maka’as liután.
Indonézia, ho pretextu ka razaun atu proteje nia sidadauns iha Territóriu Timór laran, invade ka tama ho forsa iha parte Leste ilha ida ne’e no sarani seluk fali Territóriu ne’e ho naran Timor Timur, sai nia 27a provínsia. Sira simu apoiu subasubar husi Governu norte-amerikanu ne’ebé haré Fretilin hanesan organizasaun ida ho orientasaun marxista.

Rezistênsia Timor-nian

Depoisde Indonézia okupa tiha Territóriu ne’e, Rezistênsia Timór-nian mós komesa konsolida neineik, hahú kedas ho lideransa FRETILIN. Atu apoia FALINTIL (Forsas Armadas de Libertação de Timór-Leste), ne’ebé harí iha 20 Agostu 1975, organiza tán Frente Klandestina iha rai laran, Frente Diplomátika, iha rai li’ur. Hafoin ho lideransa Xanana Gusmão komesa implementa Polítika Unidade Nasionál, hodi tau hamutuk esforsus husi setores polítikus Timór-nian tomak no avansa ho despartidarizasaun estruturas Rezistênsia, no transforma CRRN (Conselho Revolucionário de Resistência Nasionál) ba CNRM (Conselhu Nacional de Resistência Maubere), i ikus fali mai ba CNRT (Conselho Nacional de Resistência Timórense), ne’ebé lidera prosesu to’o independênsia Timór-Leste, maibé ho ona auspísius ka patrosíniu Nasoens Unidas nian. (Informasoens seluktán kona-ba Rezistênsia Timór-nian, konsulta Website AMRT nian – Arkivu & Museu Rezistênsia Timorense - amrtimor.org).
Besik 1/3 populasaun Paíz, ka ema liu 250 mil, mak mate iha funu. Governu Indonézia bandu uza lian Portugêz, no mós halo ema ta’uk koalia Subdistritu, liuhusi sensura maka’as ba imprensa no limita tebes observadores internasionais atu tama mai iha territóriu ne’e, to’o Soeharto monu iha 1998.

Konsulta Populár – “Sim” ba Independênsia

Iha 1996 José Ramos Horta ho bispu Díli, D. Ximenes Belo simu prémiu Nobel ba Páz tanba defende Direitus Umanus no independênsia Timór-Leste. Iha 1998, ho Soeharto monu, depois "milagre ekonómiku indonézia nian" mós besik ona to’o nia fin, B. J. Habibie simu sai prezidente paíz ne’e nian, foin mak konkorda atu hala’o referendu ida ne’ebé populasaun sei vota "sim" karik hakarak nafatin integrasaun iha Indonézia no "não" se hili independênsia. Referendu realiza iha 30/08/1999 i, ho partisipasaun tomak liu 90% iha referendu no 78,5% votus, mak Povu Timór rejeita ka la simu autonomia ne’ebé Indonézia propoin, hakarak hili mak independênsia formál.
Maski nune’e, milisias pró-Indonézia sira atua nafatin iha Territóriu laran tomak, hodi ataka mós sede UNAMET ( observadores Nasoens Unidas nian) no provoka Bispu D. Ximenes Belo sai ba Austrália, Kay Rala Xanana Gusmão simu azilu iha embaixada ingleza iha Jakarta. Milisias anti-independênsia sira sei kontinua oho ema barabarak, simu kilat no kro’at husi membrus ezêrsitu Indonézia, tanba la simu rezultadu referendu..

Solidariedade Internasionál

Imajens ne’ebé fó sai hamosu protestus iha paízes barak hasoru embaixadas Indonézia, norte-amerikanus no britânikas, no mós hasoru Nasoens Unidas, hodi ezije atu halo kedas intervensaun hodi hapara asasinatus ka oho ema. Iha Portugál dezde 25 Abril 1974, ita nunka haré manifestasoens populares ne’ebé barak hanesan ne’e, husi norte to’o sul paíz. Ba primeira vez utiliza maka’as tebes Internet halo divulgasaun kampanhas pro intervensaun rápida ONU nian.

Intervensaun Nasoens Unidas

Finalmente iha 18 Setembru 1999 kontinjente "capacetes azuis" Nasoens Unidas nian ida haruka mai, hahú ho forsa militár internasionál hamutuk ema na’in 2500, hafoin hasa’e ba 8 mil, inklui australianus, britânikus, fransezes, italianus, malaius, norte-amerikanus, kanadianus no seluktán, aleinde brazileirus no arjentinus. Misaun forsa páz ne’e nian, ne’ebé brazileiru ida naran Sérgio Vieira de Mello mak xefia, mak atu mai dezarma ka hasai tiha milísianus sira nia kilat no tulun prosesu tranzisaun ho rekonstrusaun paíz.

Restaurasaun Independênsia

Iha Portugál ho iha paízes barak ema organiza kampanhas atu bele halibur donativus, ai-hán no livrus. Neineik situasaun bele kontrola fali, dezarma dadaun milisias sira no hahú hadi’a fali uma, eskolas no infra-estruturas seluktán. Xanana Gusmão fila fali mai paíz, nune’e mós ho timór-oan sira seluk iha ezíliu, barak mak ho formasaun universitária. Hala’o eleisoens ba Asembleia Konstituinte ne’ebé mak elabora ka halo Konstituisaun Timór-Leste nian, no komesa vigora iha dia 20 Maiu 2002, wainhira fó ihkas fali soberania paíz nian, i loron ida ne’e duni, asinala ka marka hanesan Loron Restaurasaun Independênsia.

Istória Governus, eleisaun jeral no legislaturas

A) Misaun Nasoens Unidas no Administradór Tranzitóriu
Liu husi konsulta populár ne’ebé mak hala’o, iha loron 30 fulan Agostu tinan 1999, ho protesaun Organizasaun Nasoens Unidas (ONU) nian no tuir akordu ne’ebé mak selebra entre Portugal no Indonézia iha Nova Iorque, ho mediasaun Sekretáriu-Jerál Nasoens Unidas nian, iha loron 5 fulan Maiu tinan ne’e dunik, povu Timor-Leste hili, husi maioria esmagadora hodi hasés -an husi Indonézia no restaura fali independénsia ne’ebé mak hetan liu husi proklamasaun unilaterál iha loron 28 fulan Novembru tinan 1975, molok forsa okupante halo invazaun. Iha tempu ne’ebá votu hirak a favór ba independénsia inkondisionál sura hamutuk 78,5%. Konsulta populár ne’e organiza no hetan supervizaun husi misaun espesiál ne’ebé harí liu husi Rezolusaun Konsellu Seguransa ONU nº 1246, ne’ebé ho naran United Nations Mission in East Timor (UNAMET) no lidera husi Ian Martin hodi reprezenta Sekretáriu-Jerál Nasoens Unidas nian.
Anúnsiu ofisiál rezultadu konsulta ne’e nian, iha loron 4 fulan Setembru tinan 1999, hafoin mosu tuir kedas violénsia iha fatin hotu-hotu ne’ebé halo husi milisia sira tanba dei’t hakarak defende integrasaun Timor-Leste ba Repúblika Indonézia no husi violénsia hirak ne’e mak hamosu violasaun ba Direitus Umanus, inklui homisídiu rihun ida resin no krime sexuál ( nu’udar rejista no fó sai tiha ona iha dokumentu balun, mak hanesan iha relatóriu “ Chega” prodús husi Komisaun Akollimentu, Verdade no Rekonsiliasaun – CAVR 1). Tanba dei’t situasaun ne’ebé halo tauk iha teritóriu nia laran, Konsellu Seguransa Nasoens Unidas nian aprova kedas forsa multinasionál ida, ne’ebé responsabiliza husi komandu Austrália, ho misaun prinsipál halakon tiha eskala violénsia iha fatin hotu-hotu no tau fali orden no trankuilidade públika. Kontinjente ne’e, militar deit, ne’ebé kria husi Rezolusaun Konsellu Seguransa ONU nian nº 1246 no ema hotu koñese ho naran International Force in East Timor (INTERFET), hahú tama iha teritóriu nia laran iha loron 20 fulan Setembru tinan 1999.
Sucedeu-lhe uma missão especial da ONU mandatada para administrar o território até à criação de condições para a governação do País por órgãos de soberania nacionais eleitos pelos timorenses, aceite que estava por Portugal e pela Indonésia a transferência da soberania sobre o território para a ONU.
Akontese katak misaun ida espesiál ONU nian hetan mandatu atu administra teritóriu to’o ba kria kondisaun ba governasaun País nian husi órgaun soberania nasionál ne’ebé Timór-oan mak sei eleje, konkorda katak Portugal no Indonézia mak sei halo tranferénsia soberania kona-ba teritóriu ba ONU.
Misaun globál ne’ebé kria liu husi Rezolusaun Konsellu Seguransa ONU nº 1272, hanaran United Nations Transitional Administration in East Timor (UNTAET), iha misaun global ne’e, iha prosesu úniku ida iha história Nasoens Unidas nian, hahú funsiona ona ba dahuluk Administrasaun Tranzitória ida, hahú iha loron 25 fulan Setembru tinan 1999, ne’ebé sentraliza hotu iha Administradór Tranzitóriu nia pesóa hanesan Reprezentante Espesiál Sekretáriu-Jerál Nasoens Unidas (Dr.Sérgio Vieira de Mello), ne’ebé hetan tulun liu husi ekipa tékniku no asesór sira no ho obrigasaun atu konsulta beibeik ho povu Timór-oan sira, maibé nia akumula podér tomak hanesan lejislativu ( ho forma regulamentu), podér regulamentár (liu husi diretiva sira) no podér administrativu ka ezekutivu (liu husi orden ezekutiva) ne’ebé presiza atu hala’o objetivu administrasaun ne’e nian.2
Administrasaun Tranzitória ne’e hanaran mós liu husi liafuan badak ETTA (East Timor Transitional Administration), koresponde iha liafuan badak , iha lian portugés, ATTL (Administrasaun Tranzitória Timor-Leste).
Fofoun períodu Administrasaun Tranzitória ne’e hala’o husi ema ida de’it, hafoin sei ajuda liu husi governu provizóriu ida ne’ebé koresponde ho gabinete ida ho naran “Gabinete Governu Trazisaun nian iha Timor-Leste”3. Laiha membru husi gabinete ne’e ida mak bele iha kompeténsia atu deside, vinkula ba Administradór Tranzitóriu.
Notas:
(1) Kria husi Regulamentu UNTAET n.º 10/2001, loron 13 fulan Jullu.
(2) Poder Administradór Tranzitóriu nian kontempladu iha Regulamentu UNTAET n.º 1/1999, 27-Novembru.
(3) Kria husi Regulamentu UNTAET n.º 23/2000, loron 14 fulan Jullu.
B) Konsellu Konsultivu Nasionál no Konsellu Nasionál
Iha loron 2 fulan Dezembru tinan 1999, harii mós, husi Regulamentu UNTAET n0 2/1999, hanesan orden kolejiál konsultivu Administradór Tranzitóriu hanaran Konsellu Konsultivu Nasionál, ne’ebé ikus mai prezide hosi líder karismátiku Kay Rala Xanana Gusmão. Iha funsaun asesoria no rekomendasaun iha matéria ezersísiu kompeténsia lejislativa no ezekutiva Administradór Tranzitóriu nian, funsiona mós atu kumpri di’ak liu nia misaun nu’udar akonsellamentu, iha komité setoriál konjuntu, tanba razaun matéria. Kompostu husi membru 15, nomeadu husi Administradór Tranzitóriu rasik, 11 nu’udar reprezentante husi prinsipál korente ba opiniaun, grupu polítiku no konfisaun relijioza sira sosiedade timór timorense nian, hodi hetan asentu: membru 7 reprezenta Konsellu Nasionál Rezisténsia Timorense (CNRT), 3 hodi grupu polítiku sira seluk nia naran ne’ebé eziste tiha ona molok loron 30 fulan Agostu tinan 1999 no ida hanesan reprezentante Igreja Katólika Romana. Kompleta órgaun elementu nain tolu husi UNTAET no Administradór Tranzitóriu rasik, ne’ebé nia rasik mak prezide órgaun ne’e.
Prosessu hanaran “timorizasaun”, ne’ebé rezulta husi revindikasaun timorense iha sentidu atu halo barak liu tan númeru líder nasionál sira iha Administrasaun Tranzitória, determina liu-liu hanesan:
o   Inkluzaun sidadaun timorense iha Administrasaun Tranzitória
o   Reforsu ba kompozisaun no podér konsultivu nian, ne’ebé dezenvolve tiha ona, atu aumenta partisipasaun Timór-oan sira nian iha prosesu atu hola desizaun, ba órgaun proparlamentar ida ho karakterístika oin-oin.
Nune’e mak hala’o substituisaun husi Konsellu Konsultivu Nasionál, ba Konsellu Nasionál, ne’ebé harii husi Regulamentu UNTAET n0 24/2000, iha loron 14 fulan Jullu. Órgaun kolejiál foun ida ne’e, hahú kompostu uluk liu hosi reprezentante 33 husi organizasaun sira relevante sosiedade sivil timorense hanesan: reprezentante na’in hitu husi CNRT; na’in tolu husi forsa polítika seluk ne’ebé la’ós CNRT; ida husi Igreja Katólika Romana; ida husi igreja protestante; ida husi komunidade islámika; ida husi organizasaun feto sira nian; ida husi organizasaun estudantil no foin sa’e sira; ida husi Foru Organizasaun Naun-Governamentál Timorense; ida husi Asosiasaun Profisionál; ida husi Agrikultór sira; ida husi komunidade emprezariál; ida husi organizasaun traballadór sira; ida ida husi distritu 13 Timor-Leste nian.
Númeru membru sira neneik-neneik hahú aumenta daudaun ba 36, na’in tolu ne’ebé aumenta mak selesionadu, tuir kritériu Administradór Tranzitóriu, entre membru CNRT ka husi partidu polítiku ne’ebé la tama iha CNRT ka husi membru CNRT nune’e mós partidu polítiku ne’ebé la tama iha CNRT.4
Konsellu Nasionál detém nia kompeténsia sira ne’ebé luan liu tan, maibé sei la iha kbiirt atu hola deliberasann sira vinkulativas ba Administradór Tranzitóriu, ne’ebé inklui:
o   podér hodi hahú regulamentus UNTAET;
o   kompeténsia atu aprova projetus regulamentus UNTAET;
o   kompeténsia atu hala’o no hato’o alterasaun no emenda ba projetus regulamentus UNTAET ne’ebé submete ba nia apresisasaun.
Maske Administradór Tranzitóriu la’ós obrigadu atu kumpri ba proposta alterasaun ka emenda mai husi Konsellu Nasionál, maibé iha prátika, nia nafatin respeita no aseita durante ezersísiu ba ninia mandatu.
Sesaun ba dahuluk Konsellu Nasionál hala’o, iha prezidénsia Kay Rala Xanana Gusmão, iha loron 23 fulan Outubru tinan 2000.
Diverjénsia hirak ne’ebé la hotu de’it entre prezidente no nia kompañeiru sira kona-ba Konsellu Nasionál, halo Kay Rala Xanana Gusmão abandona nia lideransa, iha loron 28 fulan Marsu tinan 2001, hodi renunsia ba nia mandate ne’e.
Nune’e, eleje Manuel Viegas Carrascalão atu prezide Konsellu Nasionál.
Konsellu Nasionál sei hakotu ninia mandatu, hodi disolve tiha iha loron 14 fulan Jullu tinan 2001.5
Notas:
(4) Regulamentu UNTAET no 33/2000, loron 26 fulan Outubru, ne’ebé altera Regulamentu UNTAET n0 24/2000, loron 14 fulan Jullu;maibé iha prátika, husi membru 36 ne’e, membru 34 de’it mak hala’o ezersísiu efetivu iha sira nia funsaun.
(5) Diretiva UNTAET n0 8/2001, loron 14 fulan Jullu.
C) Governu Tranzitóriu
Fó nafatin orientasaun atu delega ba oin podér soberania maka’as liu tan iha povu timorense no hodi observa nafatin rezultadu eleisaun ba Asembleia Konstituinte, Regulamentu UNTAET n0 28/2001, loron 19 fulan Setembru, harii tiha Segundu Governu Tranzitóriu, hodi estabelese ho efeitu iha fulan Setembru tinan ne’e, Konsellu Ministru ida ho membrus Timór-oan de’it. Nia estrutura orgánika sei hala’o fali nia redifinisaun husi Regulamentu UNTAET n0 7/2002, iha loron 18 fulan Maiu. Konstitui husi Ministru-Xefe ida (ekivalente ho Primeiru-Ministru, Xefe Ezekutivu), Ministru, Vise-Ministru no Sekretáriu Estadu, hotu-hotu sei hetan hela nomeasaun husi Administradór Tranzitóriu no hodi fó konta responsabilidade ba nia.
Nune’e, bele konsidera katak Administradór Tranzitóriu ukun tiha teritóriu, ho podér eskluzivu, hahú husi loron 25 fulan Outubru tinan 1999 (data harii UNTAET) to’o harii Gabineti Governu Tranzisaun (liu husi via Regulamentu UNTAET n0 23/2000, loron 14 fulan Jullu), ne’ebé tenki konsidera loron ne’e hanesan nota istórika, Primeiru Governu Tranzitóriu. Iha prátika konsidera hanesan, governu ida mistu tranzisaun nian, kompostu hosi element ONU no líder Timór-oan.
Nune’e I Governu Tranzitróriu iha ninia mandatu ida ne’ebé hahú iha loron 14 fulan Jullu tinan 2000 to’o loron 13 fulan Setembru tinan 2001;II Governu Tranzitóriu hala’o administrasaun iha territóriu entre loron 20 fulan Setembru tinan 2001 no loron 19 fulan Maiu tinan 2002, ne’ebé lidera husi Dr. Mari Alkatiri hanesan Ministru-Xefe, maske sei iha dependénsia ba podér lejislativu Administradór Tranzitóriu nian.
D) Komisaun Konstitusionál no Asembleia Konstituinte
Liu husi Diretiva UNTAET n0 3/2001, loron 31 fulan Marsu, harii tiha ona komisaun konstitusionál (ida ba distritu administrativu idak-idak), komposta husi ema Timór-oan de’it (na’in 5 to’o na’in 7) ho nia asesoria hosi peritu nasionál no internasionál sira, hodi funsiona entre loron 1 fulan Abril no loron 15 fulan Jullu tinan 2001, atu rekolla opiniaun povu nian ba kestaun esensiál ba futura Konstituisaun País nian, hodi elabora no aprezenta relatóriu eskritu, ne’ebé la’ós vinkulativu, ba Administradór Tranzitóriu no ba Asembleia Konstituinte.
Asembleia Konstituinte, kompostu hosi Deputadu 88, eleitu hosi sufrájiu diretu no universál, iha loron 30 fulan Agostu tinan 2001. Frente Revolusionáriu Timor-Leste (FRETILIN) hetan fatin 55, no hirak seluk, fahe ba partidu seluk husi lista oi-oin hanesan tuir mai:
o   Partidu Demokrátiku (PD), ho mandatu 7;
o   Partidu Sosiál Demokráta, ho 6;
o   Asosiasaun Sosiál-Demokrata (ASDT), ho 6;
o   Uniaun Demokrátika Timorense, ho 2;
o   Partidu Nasinalista Timorense (PNT), hetan númeru 2;
o   Klibur Oan Timor Asuwain (KOTA), hetan mós númeru 2;
o   Partidu Povu Timor (PPT), hetan mós númeru 2;
o   Partidu Demokrata Kristaun (PDC), hetan mós númeru 2;
o   Partidu Sosialista Timor (PST), ho númeru 1;
o   Partidu Liberál (PL), hetan mós númeru 1;
o   Uniaun Demokrátika Kristán (UDC), hetan mós númeru 1;
o   Deputadu Distritál Independente sira, iha númeru 1.
Lei eleitorál ne’ebé bazeia ba designasaun ba ninia membru sira (Regulamentu UNTAET nº 2/2001, loron 26 fulan Fevereiru) hanoin hodi hili sistema ida mistu, ne’ebé kombina ho sírkulu eleitorál nasionál ho deputadu 75, ne’ebé eleitu hosi métodu reprezentasaun proporsionál ida bazeadu iha forma espesífika (hanaran “reprezentante nasionál sira ”) no sírkulu distritál 13, ho naran ida de’it, hodi hili Deputadu ida hosi Distritu adminstrativu ida-idak tuir sistema maioritáriu the first past the post (hanaran tiha ona “reprezentante distritál sira”. Maibé, kandidatu hotu-hotu, konkore, iha kualkér tipu sírkulu rua ne’e, ka tama iha lista partidária nian ka nu’udar independente, maibé “Deputadu distritál sira”, tanba sira eleitu ona ho naran ida de’it, sira sujeitu, bainhira fatin kargu mamuk, iba iha sistema ida substitusaun espesiál nian.
Iha intervalu ne’ebé mosu entre disolusaun Konsellu Nasionál no eleisaun Asembleia Konstituinte nian, komisaun konstitusionál hakotu ona sira nia servisu, hodi konklui sira nia Relatóriu eskritu. Dokumentu sira ne’ebé prodús tiha ona koliga no enkaderna tiha ona, hodi aprezenta tiha ona ba entidade sira bar-barak, nune’e mós, hanesan hein, ba Administradór Tranzitóriu no ba Asembleia Konstituinte.6.
Ida ne’e hanesan xamada ida atu ezerse dupla kompeténsia, hodi akumula ona funsaun ba dahuluk ba asembleia ida husi karís ida ne’e, ho podér ne’ebé hala’o tiha ona hosi Konsellu Nasionál to’o nia mandatu hotu:
o   Atu elabora no aprova Konstituisaun ba Nasaun ne’ebé sei moris ba oin, tenki hola konsiderasaun ba relatóriu komisaun konstitusinál;
o   Ezerse podér análize, modifikasaun no aprovasaun projetu regulamentu UNTAET ne’ebé submete ba apresiasaun, husi II Governu Tranzitóriu (ne’ebé permanese iha funsaun nia laran to’o loron 19 fulan Maiu tinan 2002.
Asembleia Konstituinte hahú nia servisu iha loron 15 fulan Setembru tinan 2001, atu remata, afoin liu tiha fulan neen, iha loron 22 fulan Marsu tinan 2002, ho aprovasaun no asinatura testu finál Konstituisaun Repúblika Demokrátika Timor-Leste nian.
Notas:
(6) Fatin hala’o serimóriu ofisiál entrega relatóriu komissaun konstitusinál nian, hala’o iha Díli, iha loron 16 fulan Agostu tinan 2001.

Iha sistema lójika governu nian ne’ebé prevee Lei Fundamentál, bele eleitu hosi sufrájiu diretu , universál, sekretu no periódiku:
o   Parlamentu Nasionál;
o   Prezidente Repúblika.
Governu moris hosi Parlamentu Nasionál no hetan baze apoiu hosi nia, maioritáriu ka minoritáriu, maibé formadu, ho Deputadu sira ne’ebé mak eleitu ka individualidade seluk, indikasaun hosi Primeiru-Ministru, ne’ebé xamadu atu reprezenta Prezidente Repúblika.
Tribunál sira, maski nu’udar órgaun soberania, kompostu mós hosi juís kareira ne’ebé la’ós eleitu husi eleisaun jerál.
A) Prezidente Repúblika
Primeiru Prezidente Repúblika eleitu demokrátikamente mak Kay Rala Xanana Gusmão, ho votus pursentu 82%, tuir sistema eleitorál ida ho maioritáriu simples (wainhira empata, kandidatu tenki eleitu fali hosi Asemleia Konstituinte liu hosi sufrájiu pesoál no sekretu) harée iha Regulamentu UNTAET nº 1/2002. Kandidatu úniku ne’ebé opoen, iha aktu eleitorál ne’ebé hala’o tiha ona iha loron 14 fulan Fevereiru tinan 2002, mak líder istóriku ASDT nian Franscisco Xavier do Amaral, ne’ebé hetan votus pursentu 17%.7.
Maski, Konstituisaun seidauk tama iha vigór, Prezidente Repúblika ne’ebé mak eleitu sei hahú nia funsaun sira no simu pose, ba mandatu ida tinan lima nian, iha loron 20 fulan Maiu tinan 2002.
Kompleta tiha primeiru mandatu Prezidente Repúblika, eleisaun prezidensiál sira tuir mai hala’o iha tinan 2007, hodi vigora tiha lei eleitorál foun ne’ebé kompleta sistema ida maioritáriu ba volta rua. Primeira volta, hala’o iha loron 9 fulan Abril, kandidatu ne’ebé konkore mak hanesan: Francisco Guteres “Lu Olo” (apoiadu husi FRETILIN), José Ramos Horta (konokore hanesan independente), João Viegas Carrascalão (UDT), Francisco Xavier do Amaral (ASDT), Avelino Coelho (PST), Manuel Tilman (KOTA), Lúcia Lobato (PSD) no Fernando Lasama de Araújo (PD)8. Tanba sira ida la hetan númeru mínimu ba votu sira ne’ebé ezije husi lei eleitorál (votu válidus liu husi metade), hala’o tan segunda volta (iha loron 9 fulan Maiu) entre kandidatus rua ne’ebé hetan votus liu: Francisco Guterres “Lu Olo” no José Ramos Horta. Kandidatu Dr. José Ramos Horta mak manan, ho votus liu 69% husi votus ne’ebé mak válidu iha entrada iha urnas. Simu tiha posse no hala’o tiha juramentu, iha Parlamentu Nasionál, iha loron 20 fulan Maiu tinan 2007, hodi hala’o nia ezersísiu mandatu hanesan segundu Prezidenti Repúblika.
Notas:
(7) Data eleisaun nian no períodu kampaña eleitorál fixa tiha ona iha Diretiva UNTAET nº 1/2002, loron 5 fulan Marsu.
(8) Data eleisaun marka tiha ona husi Dekretu Prezidenti Repúblika n0 1/2007, loron 2 fulan Fevereiru.
B) Parlamentu Nasionál
Asembleia Konstituinte transforma automatikamente, tanba forsa husi Konstituisaun rasik no tama vigór, iha Parlamentu Nasion’al, hahú hala’o iha I Lejislatura tinan lima nia laran (ne’ebé dura liu uitoan de’it tanba falla iha tempu tranzitóriu maski nune’e hala’o entre siklu rua) ho Deputado 88 ne’ebé konstitui iha Asembleia Konstituinte. Deputadu “distritál” ida mate tiha (kandidatu mesak de’it mak la iha suplente atu substitui nia) nune’e Parlamentu Nasionál hala’o nia funsionamentu, durante parte husi nia mandatu, ho membru na’in 87 de’it, tanba lahalo tan ona substituisaun ba Deputado ida ne’ebé mak mate.
Prezide iha Parlamentu Nasionál durante I Lejislatura, eleitu iha termu rejimentál, antigu kombatente no veteranu Rezisténsia Francisco Guterres “Lu Olo”, prezidente FRETILIN.
Eleisaun ba lejislatura tuir mai, iha loron 30 fulan Juñu tinan 2007, hala’o tuir lei foun, ne’ebé mak sei iha vigor, ne’ebé prevee eleisaun, husi métodu proporsionál HONDT iha sírkulu nasion’al ida de’it, Deputadus 65, integradu iha lista partidária9.
Asentu ne’ebé hetan iha II Lejislatura hosi forsa polítika ida-idak ne’ebé submete tiha ona ba sufrájiu no hetan reprezentasaun parlamentár fahe ba forma hanesan tuir mai:
o   Fretilin, ho fatin 21;
o   Konsellu Nasionál ba Rekonstrusaun Timor-Leste (CNRT), ho 18;
o   Koligasaun ASDT/PSD, ho 11 (5 husi ASDT no 6 husi PSD);
o   PD, ho 8;
o   Partidu Nidade Nasionál (PUN), ho 3 10;
o   Koligasaun Aliansa Demokrátika (KOTA/PPT), ho 2 (1 ba KOTA no 1 ba PPT);
o   Uniaun Nasionál Demokrátika Rezisténsia Timorense (UNDERTIM), ho 211.
Reuniaun plenária ba dahuluk Parlamentu Nasionál, hafoin eleisaun, hala’o iha loron 30 fulan Jullu tinan 200712.
Eleitu hanesan Prezidente no daudaun ne’e hala’o ezersísiu ba ninia funsaun Sr. Deputadu Fernando Lasama de Araújo, prezidente PD.
CNRT, PD no partidu polítiku rua seluk ne’ebé halo koligasaun pré-eleitorál (ASDT no PSD), hafoin hala’o liu tiha aktu eleitorál, deklara iha konstituisaun ba koligasaun ida ne’ebé hanaran Aliansa ida ba Maioria Parlamentar (AMP), ho reprezentasaun hamutuk Deputadu 37 (18 husi bankada Parlamentar CNRT, 8 husi bankada PD, 6 husi PSD no 5 husi ASDT).
Prezidente Repúblika deside tiha ona, atu uza ninia podér konstitusionál no husi interpretasaun ne’ebé kona-bá dispozisaun Lei Fundamentál, konvida kabesa-lista CNRT nian atu forma governu, tanba razaun sira seluk, ne’ebé sei hanaran maioritária baze apoiu parlamentár no estabilidade governativa ne’ebé faktu ida ne’e, sei bele signifika.
Parlamentu Nasionál rasik, tuir inisiativa husi PUN, aprova iha loron 21 fulan Agostu tinan 2007, votu kongratulasaun ida “ba nomeasaun konstitusionál Primeiru- Ministru indijitadu husi aliansa partidu sira hó maioria parlamentar”.
Bankada parlamentár UNDERTIM liu tiha loron hirak nia laran hafoin deklara nia apoiu bá Governu (IV Governu Konstitusionál), nune’e adere bá AMP liu husi deklarasaun ne’ebé fó sai ba fatin hotu-hotu13.
Notas:
(9) Data eleisaun marka tiha ona husi Dekretu Prezidenti repúblika n0 12/2007, loron 11 fulan Abril.
(10) Deputadu Mateus de Jesus, eleitu diretamente, hetan espulsu husi partidu polítiku, ne’ebé iha lista (PUN) mak eleje, maibé nia fatin nu’udar Deputadu mantén nafatin tanba natureza livre no reprezentativa mandatu parlamentar iha Timor-Leste (bainhira eleitu ona, titular mandatu passa ba Deputadu ne’e rasik; fatin ne’e pretense ba nia no labele ba fali partidu ne’ebe nia militante, bele lakon bainhira nia inskreve iha partidu seluk ne’ebé mak eleje nia).
(11) 11 Rezultadu ofisiál no konversaun ba votus iha mandatu formalizadu tiha ona, tuir termu lei eleitorál aplikável, hosi Acórdaun Tribunál Rekursu tuir hakerek iha Prosessu ho n0 02/PE.PN/GERAL/2007 no publikadu iha Série I, n0 18, loron 16 fulan Jullu tinan 2007, Jornál Repúblika.
(12) Dala ida tan ho desfazamentu lijeiru iha relasaun ho siklu lejislativu anual normal (sesaun lejislativa), ne’ebé, tuir hakerek iha Rejimentu Parlamentu Nasionál, ne’ebé mak artigu 990 husi Konstituisaun remete, tenki hala’o iha loron 15 fulan Setembru tinan ida nian to’o loron 14 fulan Setembru tinan tuir mai, atu iha loron 15 fulan Setembru tinan ikus ne’e bele hala’o fali sessaun lejislativa foun.
(13) 13Atu nota katak apoiu ne’ebé iha kauza ne’e tenke reporta ba pozisaun sira ne’ebé asume husi bankada parlamentar sira, ne’ebé dala barak la han malu, iha momentu balu, hó diresaun huis partidu ka forsa polítika sira (exemplo: iha konjuntura atuál, akontese ona diresaun ASDT deklara tiha , maske hó forma fofoun ho dúvida, retita nia apoiu ba Governu ne’ebé iha funsaun, maibe nia bankada parlamentar sei mantein nafatin , ne’ebé lejítimu, tanba tuir lei mandatu parlamentar nian ne’ebé fó ba Deputadu nia titularidade no liberdade rasik atu hanoin la tuir hanesan nia partidu ka forsa polítika nian, sein prejuizu, husi sansaun disiplinár ne’ebé bele sofre iha estrutura partidária nia laran rasik; maske nune’e,liu tiha diresaun ASDT selebra ho hakerek iha surat hó FRETELIN plataforma polítika ba aliansa estratéjika ida atu regula sira nia aksaun husi forsa polítika rua ne’e).
I Governu Konstitusionál, lidera husi Dr Mari Hamud Alkatiri, tama ona iha funsaun no hetan pose iha loron 20 fulam Maiu tinan 2002, iha data ne’e duni maka proklama independénsia Timor-Leste nian no hala’o reuniaun plenária ba dahuluk ba I Lejislatura Parlamentu Nasionál.
Tanba krize politiku-militár tinan iha 2006, Primeiru-Ministru hato’o nia demisaun, ne’ebé Presidente Repúblika bainhira aseita, determina ona, tuir Konstituisaun, Governu ne’ebé nia kaer monu, hó efeitu iha loron 26 fulan Juñu tinan 2006.15
Bainhira norma konstitusionál kona-ba organizasaun podér polítiku nian no formasaun governu, liu-liu iha alínea f) husi artigu 86º, la obriga atu disolove Parlamentu no konvoka eleisaun antesipada, maibé Presidente Repúblika hili opsaun atu buka solusaun governativa ne’ebé sei iha kuadru parlamentár nia laran ne’ebé iha, rona partidu polítiku sira ne’ebé reprezenta iha Parlamentu Nasionál, mak a kaer estabilidade governativa no funsionamentu instituissaun demokrátika sira hanesan baibain, hodi iha posibilidade katak lejislatura ne’ebé la’o dadaun termina la iha kebra kontinuidade16.
II no III Governu Konstitusionál ne’ebé sai Governu hó durasaun ho tempu badak no tuir inisiativa presidente nian.
Ba Primeiru- Ministru II Governu Konstitusionál, indijita Dr. José Ramos Horta no nia membru sira hetan nomeasaun no simu pose iha loron 18 fulan Jullu tinan 2006.17 II Governu Konstitusionál hotu nia mandatu iha loron 17 fulan Maiu tinan 2007, tanba Primeiru- Ministru nia demisaun, maibé eleitu husi Presidente Repúblika18.
III Governu Konstitusional, ulun husi Enjineiru Estanislau da Silva hanesan Primeiru- Ministru, hahú nia funsaun no simu pose iha loron 18 fulan Maiu 2007 19 . Maibé Governu ida dura dei’t to’o IV Governu Konstitusioná hetan pose iha loron 8 fulan Agostu tinan 2007. Hahú husi publikasun rezultadu eleisaun parlamentar iha loron 30 fulan Juñu tinan 2007 to’o data ida ne’ebá, hetan konsiderasaun iha doutrina konstitusionalista, hanesan governu jestaun nian.
IV Goveru Konstitusionál, bainhira hala’o nia funsaun tomak konstitusionál nian hahú husi loron 8 fulan Agostu tinan 2007, lidera husi Kay Rala Xanana Gusmão.
Governus Timor-Leste
II Governu Tranzisaun UNTAET

Hahú funsoens iha 20 Setembru 2001
Administradór Governu Tranzitóriu
Sérgio Vieira de Mello
Asesór Dezenvolvimentu Komisaun Planeamentu Governu Tranzitóriu
António da Conceição
Asesora Promosaun Igualdade
Maria Domingas Fernandes Alves
Asesora Direitus Umanus
Isabel da Costa Ferreira
Sekretária Komisaun Planeamentu Governu Tranzitóriu
Emília Pires
Inspetór-Jerál Governu Tranzitóriu
Mariano José Lopes da Cruz
Sekretáriu Estadu Rekursus Naturais i Minerais
Egídio de Jesus
Sekretáriu Estadu Konselhu Ministrus
Gregório de Sousa
Vise-Ministru Edukasaun Kultura i Juventude
Roque Félix Rodrigues
Vise-Ministru Saúde
João Soares Martins
Vise-Ministra Administrasaun Interna
Ilda Maria da Conceição
Vise-Ministru Finansas
Arlindo Rangel da Cruz
Vise-Ministru Justisa
Domingos Maria Sarmento
Vise-Ministru Negósius Estranjeirus i Kooperasaun
Jorge da Conceição Teme
Vise-Ministru Negósius Estranjeirus i Kooperasaun
Fernando de Araújo
Sekretáriu Estadu Trabalhu i Solidariedade
Arsénio Paixão Bano
Ministru Agrikultura i Peskas
Estanislau Aleixo da Silva
Ministru Edukasaun Kultura i Juventude
Armindo Maia
Ministru Transportes i Komunikasoens
Ovídio de Jesus Amaral
Ministru Água i Trabalhus Públikus
César Vital Moreira
Ministru Saúde
Rui Maria de Araújo
Ministru Administrasaun Interna
Antonino Bianco
Ministra Finansas
Fernanda Mesquita Borges
Ministra Justisa
Ana Maria Pessoa
Ministru Negósius Estranjeirus i Kooperasaun
José Ramos-Horta
Ministru-Xefe i Ministru Ekonomia iDezenvolvimentu
Mari Alkatiri
30 Abril 2002
Sekretáriu Estadu Defeza
Roque Félix Rodrigues
Ministra Finansas
Maria Madalena Brites Boavida (depois-de pedidu demisaun husi Ministra Finansas).

I Governu Konstitusionál

Hahú funsoens iha 20 Maiu 2002
Primeiru-Ministru i Ministru Dezenvolvimentu i Ambiente
Mari Bin Amude Alkatiri
Ministru Estadu i Ministru Negósius Estranjeirus i Kooperasaun
José Ramos-Horta
Ministra Justisa
Ana Maria Pessoa
Ministra Planu i Finansas
Maria Madalena Brites Boavida
Ministru Transportes, Komunikasoens i Obras Públikas
Ovídio Amaral
Ministru Administrasaun Interna
Rogério Tiago Lobato
Ministru Agrikultura, Peskas i Florestas
Estanislau da Silva
Ministru Edukasaun, Kultura, Juventude i Desportu
Armindo Maia
Ministru Saúde
Rui Araújo
Sekretáriu Estadu Defeza
Roque Félix Rodrigues
Sekretáriu  Estadu Trabalhu i Solidariedade
Arsénio Bano
Sekretáriu Estadu Komérsiu i Indústria
Arlindo Rangel
Sekretáriu Estadu Konselhu Ministrus
Gregório Sousa
Sekretáriu Estadu Asuntus Parlamentares juntu PM
Antoninho Bianco
Vise-Ministru Negósius Estranjeirus i Kooperasaun
José Luís Guterres
Vise-Ministru Negósius Estranjeirus i Kooperasaun
Jorge Teme
Vise-Ministru Transportes, Komunikasoens i Obras Públikas
César Vital Moreira
Vise-Ministru Justisa
Manuel Abrantes
Vise-Ministru  Justisa
Domingos Sarmento
Vise-Ministra  Planu i Finansas
Aicha Bassarewan
Vise-Ministra Administrasaun Interna
Ilda Conceição
Vise-Ministru Saúde
Luís Lobato
Sekretáriu Estadu Eletrisidade i Águas iha Ministériu Transportes, Komunikasoens i Obras Públikas
Egídio de Jesus
Sekretáriu Estadu Turizmu, Ambiente i Investimentu iha Ministériu Dezenvolvimentu i Ambiente
José Teixeira
Sekretáriu Estadu Edukasaun, Kultura, Juventude i Desportu
Virgílio Simith.

I Governu Konstitusionál
6 Marsu 2003
Iha 4 Marsu 2003 ezonera ka hasai membrus Governu sira ne'e:
Ministra Justisa
Ana Pessoa
Ministru Administrasaun Interna
Rogério Lobato
Vise-Ministru Justisa
Domingos Sarmento
Vise-Ministru Administrasaun Interna
Alcino Araújo Barris
Vise-Ministra Administrasaun Interna
Ilda Conceição

Loron 6 Marsu 2003 simu pose:
Ministra Estadu iha Prezidênsia Konselhu  Ministrus
Ana Pessoa
Ministru Interiór
Rogério Lobato
Ministru Justisa
Domingos Sarmento
Vise-Ministru Interiór
Alcino Barris
Vise-Ministra Administrasaun Estatál
Ilda Conceição
Vise-Ministru Dezenvolvimentu i Ambiente
Abel Ximenes
Sekretáriu Estadu  Obras Públikas
João Baptista Alves

I Governo Konstitusionál Reestrutura fali ona
26 Julhu 2005

Primeiru-Ministru i Ministru Rekursus Naturais, Minerais no Polítika Enerjétika
Mari Bin Amude Alkatiri
Ministru Estadu i Ministru  Negósius Estranjeirus no Kooperasaun
José Ramos-Horta
Ministra Planu i Finansas
Madalena Boavida
Ministra Administrasaun Estatál
Ana Pessoa
Ministru Transportes i Komunikasoens
Ovídio Amaral
Ministru  Interiór
Rogério Tiago Lobato
Ministru  Defeza
Roque Rodrigues
Ministru Prezidênsia Konselhu Ministrus
Antoninho Bianco
Ministru Agrikultura, Florestas i Peskas
Estanislau da Silva
Ministru Edukasaun i Kultura
Armindo Maia
Ministru Saúde
Rui Araújo
Ministru Justisa
Domingos Sarmento
Ministru Dezenvolvimentu
Abel Ximenes
Ministra Obras Públikas
Odete Vítor
Ministru Trabalhu i Reinsersaun Komunitária
Arsénio Bano
Sekretáriu Estadu Konselhu Ministrus
Gregório Sousa
Sekretáriu Estadu Juventude i Desportu
José Manuel Fernandes
Sekretáriu Estadu  Koordenasaun Ambientál, Ordenamentu Territóriu i Dezenvolvimentu Fíziku
João Alves
Sekretáriu Estadu Koordenasaun Rejiaun I (Lautém, Vikeke no Baukau)
José Maria dos Reis
Sekretáriu Estadu Koordenasaun Rejiaun II (Manatutu, Manufahi no Ainaru)
Virgílio Simith
Sekretáriu Estadu  Koordenasaun Rejiaun III (Díli, Aileu no Ermera)
Egídio de Jesus
Sekretáriu Estadu Koordenasaun Rejiaun IV (Likisá, Bobonaru no Kova-Lima)
César da Cruz
Sekretáriu Estadu rezidente iha Oekusi
Albano Salem
Vise-Ministru Negósius Estranjeirus i Kooperasaun
Olímpio Branco
Vise-Ministra Planu i Finansas
Aicha Bassarewan
Vise-Ministru Administrasaun Estatál
Valentim Ximenes
Vise-Ministru Rekursus Naturais, Minerais i Polítika Enerjétika
José Teixeira
Vise-Ministru Interiór
Alcino Baris
Vise-Ministru Kafé i Florestas
Francisco Sá Benevides
Vise-Ministra Edukasaun Ensinu Primáriu i Sekundáriu
Rosária Corte-Real
Vise-Ministra Saúde
Luís Maria Lobato
Vise-Ministru Justisa
Manuel Abrantes
Vise-Ministru Dezenvolvimentu
Arcanjo da Silva
Vise-Ministru Obras Públikas
Raúl da Cunha Mousaco
Sekretáriu Estadu Asuntus Veteranus i Antigus Kombatentes
David Ximenes

II Governu Konstitusionál

Hahú funsoens iha 10 Julhu 2006
Primeiru-Ministru i Ministru Defeza
José Ramos-Horta
Vise Primeiru-Ministru i Ministru  Agrikultura, Florestas i Peskas
Estanislau A. da Silva
Vise Primeiru-Ministru i Ministru Saúde
Rui Araújo
Ministra Administrasaun Estatál
Ana Pessoa Pinto
Ministra Planu i Finansas
Maria Madalena Brites Boavida
Ministru Negósius Estranjeirus i Kooperasaun
José Luís Guterres
Ministru Interiór
Alcino Baris
Ministru Prezidênsia Konselhu de Ministrus
Antoninho Bianco
Ministru  Justisa
Domingos Sarmento
Ministra Edukasaun i Kultura
Rosária Corte-Real
Ministru Trabalhu i Reinsersaun Komunitária
Arsénio Paixão Bano
Ministru Dezenvolvimentu
Arcanjo da Silva
Ministra Obras Públikas
Odete Víctor
Ministru Rekursus Naturais, Minerais i Polítika Enerjétika
José Teixeira
Ministru Transportes i Komunikasoens
Inácio Moreira
Sekretáriu Estadu Konselhu Ministrus
Gregório de Sousa
Sekretáriu Estadu Juventude i Desportu
José Manuel Fernandes
Sekretáriu Estadu Koordenasaun Ambientál, Ordenamentu Territóriu i Dezenvolvimentu Fíziku
João Batista Alves
Vise-Ministru Administrasaun Estatál
Valentim Ximenes
Vise-Ministru Administrasaun Estatál
Filomeno Aleixo
Vise-Ministra Negósius Estranjeirus i Kooperasaun
Adalgiza Magno
Vise-Ministra Planu i Finansas
Aicha Bassarewa
Vise-Ministru Agrikultura, Florestas i Peskas
Francisco Tilman de Sá Benevides
Vise-Ministru Saúde
Luís Lobato
Vise-Ministru Interiór
José Agostinho Sequeira
Vise-Ministru Edukasaun Ensinu Tékniku i Superiór
Víctor da Conceição Soares
Vise-Ministra Ensinu Primáriu i Sekundáriu
Ilda da Conceição
Vise-Ministra Justisa
Isabel da Costa Ferreira
Vise-Ministru Dezenvolvimentu
António Cepeda
Vise-Ministru Obras Públikas
Raúl Mousaco
Sekretáriu Estadu Asuntus  Veteranus i Antigus Kombatentes
David Ximenes
Sekretáriu  Estadu  Koordenasaun Rejiaun I
José Reis
Sekretáriu Estadu Koordenasaun  Rejiaun II
Adriano Corte Real
Sekretáriu Estadu Koordenasaun Rejiaun III
Carlos da Conceição de Deus
Sekretáriu Estadu Koordenasaun Rejiaun IV
Lino de Jesus Torrezão
Sekretáriu Estadu rezidente iha Oekusi
Albano Salem

III Governu Konstitusionál

Hahú funsoens iha 18 Maiu  2007
Primeiru-Ministru i Ministru Defeza
Estanislau A. da Silva
Vise Primeiru-Ministru i Ministru Saúde
Rui Maria Araújo
Ministra Administrasaun Estatál
Ana Pessoa
Ministra Planu i Finansas
Maria Madalena Brites Boavida
Ministru Interiór
Alcino Barris
Ministru Justisa
Domingos Sarmento
Ministru Prezidênsia Konselhu Ministrus
Antoninho Bianco
Ministra Edukasaun i Kultura
Rosária Corte-Real
Ministru Trabalhu i Reinsersaun Komunitária
Arsénio Paixão Bano
Ministru Agrikultura, Florestas i Peskas
Francisco Benevides
Ministru Dezenvolvimentu
Arcanjo da Silva
Ministra  Obras Públikas
Odete Víctor da Costa
Ministru Transportes i Komunikasoens
Inácio Moreira
Ministru  Rekursus Naturais, Minerais i Polítika Enerjétika
José Teixeira
Vise-Ministru Administrasaun Estatál
Valentim Ximenes
Vise-Ministru Administrasaun Estatál
Filomeno Aleixo
Vise-Ministra Planu i Finansas
Aicha Bassarewa
Vise-Ministra Negósius Estranjeirus i Kooperasaun
Adaljiza Magno
Vise-Ministru Interiór
José A. Sequeira
Vise-Ministru Ensinu Tékniku i Superiór
Víctor da C. Soares
Vise-Ministra Ensinu Primáriu i Sekundáriu
Ilda da Conceição
Vise-Ministru Saúde
Luís Lobato
Vise-Ministru Dezenvolvimentu
António Cepeda
Vise-Ministru Obras Públikas
Raúl Mousaco
Sekretáriu Estadu Konselhu Ministrus
Gregório de Sousa
Sekretáriu Estadu  Asuntus Veteranus i Antigus Kombatentes
David Ximenes
Sekretáriu  Estadu Juventude i Desportu
José M. Fernandes
Sekretáriu Estadu Koordenasaun Ambientál, Ordenamentu Territóriu i Dezenvolvimentu Fíziku
João Alves
Sekretáriu Estadu Koordenasaun Rejiaun I (Lautém, Vikeke no Baukau)
José Reis
Sekretáriu Estadu Koordenasaun Rejiaun II (Mantatuto, Manufahi no Ainaru)
Adriano Corte-Real
Sekretáriu Estadu Koordenasaun Rejiaun III (Díli, Aileu no Ermera)
Carlos da C. de Deus
Sekretáriu Estadu  Koordenasaun Rejiaun IV (Likisá, Bobonaru no Kova-Lima)
Lino Torrezão

IV Governu Konstitusionál


Primeiru-Ministru no Ministru Defeza i Seguransa
Kay Rala Xanana Gusmão
Primeiru-Ministru mak Xefe Governu no prezide Konselhu Ministrus. Nia mós responsável hodi xefia Ministériu Defeza i Seguransa ne’ebé Sekretáriu Estadu Defeza no Sekretáriu Estadu Seguransa mak koadjuva ka asisti nia. Iha Vise-Primeiru-Ministru (rua) mak koordena áreas espesífikas tuir idaidak nia kompetênsia no buat seluseluk ne’ebé Primeiru-Ministru ka Konselhu Ministrus hatudu ba sira. Iha mós Sekretárius Estadu autónomus hitu mak asisti Primeiru-Ministru, hanesan S.E Konselhu Ministrus, S.E. Asuntus Parlamentares, S.E. Rekursus Naturais, S.E. Formasaun Profisionál no Empregu, S.E. Polítika Enerjétika, S.E. Juventude, S.E. Promosaun Igualdade. Entre organizmus sira seluk, halo parte nia tutela ka protesaun mak Komisaun Verdade no Amizade, Gabinete Inspetór-Jerál, no Servisu Nasionál Seguransa Estadu.

Vise-Primeiru-Ministru Koordenadór Asuntus Sosiais
José Luís Guterres
Vise-Primeiru-Ministru Koordenadór Asuntus Sosiais koadjuva ka asisti Primeiru-Ministru halo supervizaun ba polítika jerál áreas governasaun nian liu-liu husi aspetu sosiál, hodi simu responsabilidade espesífika ka ketak ida kona-ba trabalhus no atividades Sekretaria Estadu Juventude i Desportu; Sekretaria Estadu Formasaun Profisionál i Empregu ho Sekretaria Estadu Promosaun Igualdade sira hotu nian. Iha kazus dezastres naturais, kabe ba Vise-Primeiru-Ministru Koordenadór Asuntus Sosiais simu responsabilidade atu halo koordenasaun interministeriál. Vise-Primeiru-Ministru Koordenadór Asuntus Sosiais koordena Governu, durante Primeiru-Ministru nia auzênsias i impedimentus, bainhira Primeiru-Ministru hatudu nia no partisipa iha reunioens koordenasaun kinzenais, ne’ebé Primeiru-Ministru mak organiza i xefia.

Vise-Primeiru-Ministru Koordenadór Asuntus Jestaun Administrasaun Estadu
Mário Viegas Carrascalão
Vise-Primeiru-Ministru Koordenadór Asuntus Jestaun Administrasaun Estadu, nia funsaun prinsipál mak asisti Primeiru-Ministru iha Jestaun Administrasaun Estadu, ho responsabilidade espesífika ba atividades Inspesaun-Jerál i Auditoria Governu. Kabe mós ba nia atu superviziona Jestaun halo renovasaun kontínua ba Ministérius sira, kona-ba aprovizionamentu ho kontratus; asegura fiskalizasaun ba prosesu ezekusaun projetus estruturas fízikas Estadu nian; asegura koordenasaun ministeriál ne’ebé di’ak; koordena Sekretariadu ba estabelesimentu Komisaun Funsaun Públika; koordena Prosesu Desentralizasaun; asegura kooperasaun ho Komisaun Anti-Korrupsaun. Vise-Primeiru-Ministru Koordenadór Asuntus Jestaun Administrasaun Estadu koordena Governu durante Primeiru-Ministru nia auzênsias i impedimentus, bainhira Primeiru-Ministru hatudu nia no partisipa iha reunioens koordenasaun kinzenais, ne’ebé Primeiru-Ministru mak organiza i xefia.

Ministru Negósiu Estranjeirus no Kooperasaun
Zacarias da Costa
Responsável ba dezenvolvimentu no ezekusaun polítikas ne’ebé Konselhu Ministrus mak define iha matéria diplomasia Internasionál, relasoens externas no kooperasaun. Ministériu simu mós responsabilidade hanesan funsoens konsulares no promosaun i defeza ba intereses Timór ho sidadauns Timór-oan sira hotu nian iha estranjeiru. Orgânika Ministériu nian integra Sekretarias Estadu rua (S.E. Kooperasaun Internasionál no S.E. Migrasoens no Komunidades iha Estranjeiru) maibé seidauk funsiona tanba sei hein nomeasaun Sekretárius Estadu idaidak nian.

Ministru Finansas
Emília Pires
Responsável ba dezenvolvimentu no ezekusaun polítikas ne’ebé Konselhu Ministrus mak define iha matéria orsamentu no finansas, planeamentu anuál no monitorizasaun. Nia iha nia tutela ka protesaun Diresaun Nasionál Tezouru, Servisu Impostus Timór-Leste, Unidade Polítika Tributária no Makro Ekonomia, Diresaun Planu no Koordenasaun Asistênsia Externa, Diresaun Nasionál Alfândegas, Diresaun Nasionál Patrimóniu no Fornesimentu, Diresaun Aprovizionamentu, no Diresaun Nasionál Estatístika.
Website: www.mof.gov.tl

Ministru Justisa
Lúcia Lobato
Responsável ba dezenvolvimentu no ezekusaun polítikas ne’ebé Konselhu Ministrus mak define iha matéria justisa no direitus umanus. Nia iha nia tutela organizmus hanesan Diresaun Nasionál Terras no Propriedades, Diresaun Rejistus no Notariadu, Defensoria Públika no Sentru Formasaun Jurídika, ho Diresaun Servisus Prizionais i Reinsersaun Sosiál.
Website: www.mj.gov.tl

Ministru Saúde
Nelson Martins
Responsável ba dezenvolvimentu no ezekusaun polítikas ne’ebé Konselhu Ministrus mak define iha matéria Saúde no atividades farmásia nian. Vise-Ministru Saúde mak koadjuva ka asisti nia. Nia iha nia tutela Servisus Sentrais Saúde, Laboratóriu Nasionál, Institutu Siênsias Saúde, Ospitais Nasionais ho Servisus Distritais Saúde nian.

Ministru Edukasaun
João Câncio Freitas
Responsável ba dezenvolvimentu no ezekusaun polítikas ne’ebé Konselhu Ministrus mak define iha matéria edukasaun no kultura, siênsia i teknolojia.Vise-Ministru Edukasaun ho Sekretáriu Estadu Kultura mak koadjuva ka asisti Ministru. Tama iha tutela Ministériu nian mak Inspetór-Jerál, Diresaun Polítika, Planu no Dezenvolvimentu, Diresaun Ensinu Tékniku Superiór, Universidade Nasionál, Diresaun Akreditasaun no Administrasaun Eskolár, Unidade Infra-estruturas, Diresaun Edukasaun Adultus no Ensinu Naun Formál, Diresaun Formasaun Profisionál, no Biblioteka Nasionál.

Ministru Administrasaun Estatál no Ordenamentu Territoriál
Arcângelo Leite
Responsável ba dezenvolvimentu no ezekusaun polítikas ne’ebé Konselhu Ministrus mak define iha matéria administrasaun públika, podér lokál no rejionál, ho ordenamentu administrativu territóriu. Sekretárius Estadu rua mak koadjuva Ministru, hanesan S.E. Rejiaun Oekusi ho S.E. Reforma Administrativa. Entre organizmus sira seluk, iha mós iha nia tutela Institutu Nasionál Administrasaun Públika, Diresaun Nasionál Funsaun Públika, Arkivu Nasionál, Gráfika Nasionál, Sekretariadu Tékniku Administrasaun Eleitorál, Diresaun Nasionál Dezenvolvimentu Lokál i Ordenamentu Territóriu.
Website: estatal.gov.tl

Ministru Ekonomia no Dezenvolvimentu
João Gonçalves
Responsável ba dezenvolvimentu no ezekusaun polítikas ne’ebé Konselhu Ministrus mak define iha matéria dezenvolvimentu mikrofinansas, kooperativas no ambiente. Vise-Ministru Ekonomia i Dezenvolvimentu ho Sekretárius Estadu rua, hanesan S.E Dezenvolvimentu Rurál no Kooperativu i S.E. Ambiente, mak koadjuva Ministru. Entre organizmus sira seluk, iha mós iha nia tutela Institutu Apoiu Dezenvolvimentu Emprezariál, Institutu Promosaun Investimentu i Dezenvolvimentu, ho Diresaun Nasionál ba Peskiza Dezenvolvimentu Nasionál.

Ministru Solidariedade Sosiál
Maria Domingas Alves
Responsável ba dezenvolvimentu no ezekusaun polítikas ne’ebé Konselhu Ministrus mak define iha matéra asistênsia sosiál, seguransa sosiál no reinsersaun komunitária. Sekretárius Estadu tolu mak koadjuva Ministru, hanesan, S.E. Asuntus Antigus Kombatentes Libertasaun Nasionál, S.E. Asistênsia Sosiál i Dezastres Naturais ho S.E Seguransa Sosiál. Ministériu iha mós iha nia tutela Komisaun Omenajens.

Ministru Infraestrutura
Pedro Lay
Responsável ba dezenvolvimentu no ezekusaun polítikas ne’ebé Konselhu Ministrus mak define iha matéria konstrusaun sivíl, polítika urbanístika, águas i saneamentu, rede enerjia, transportes terrestres, marítimus no aéreus, servisus komunikasoens auxiliares, espasu rádiu-elétriku, servisus metereolójikus no jestaun ba idaidak nia ekipamentus Estadu. Sekretárius Estadu tolu mak koadjuva Ministru, hanesan S.E. Obras Públikas, S.E. Transportes, Ekipamentus no Komunikasoens ho S.E. Eletrisidade, Águas i Urbanizasaun. Iha mós iha nia tutela Autoridade Reguladora Transportes i Komunikasoens, Diresaun Informátika i Teknolojia, Autoridade Aviasaun Sivíl, ho Diresaun Servisus Estradas, Pontes i Kontrolu Xeias.

Ministru Turizmu Komersiu no Indústria
Gil Alves
Responsável ba dezenvolvimentu no ezekusaun polítikas ne’ebé Konselhu Ministrus mak define iha matéria turizmu no atividades ekonómikas, komersiais i industriais, no mós iha área seguransa alimentár. Sekretáriu Estadu Turizmu mak koadjuva Ministru. Entre organizmus sira seluk, nia iha nia tutela Diresaun Nasionál Peskiza no Dezenvolvimentu, Diresaun Nasionál Komérsiu Externu, Diresaun Nasionál Komérsiu Doméstiku no Diresaun Nasionál Indústria.

Ministru Agrikultura no Peska
Mariano Assanami Sabino
Responsável ba dezenvolvimentu no ezekusaun polítikas ne’ebé Konselhu Ministrus mak define iha matéria agrikultura, peskas no florestas. Sekretárius Estadu tolu mak koadjuva Ministru, hanesan S.E. Agrikultura no Arborikultura, S.E. Peskas no S.E. Pekuária. Nia tutela ka tau matan mós ba organizmus hirak tuir mai ne’e: Diresaun Agro-Komérsiu, Diresaun Peskiza i Servisus Espesiais, Diresaun Kuarentena i Bio-seguransa, Diresaun Edukasaun i Treinamentu Agríkola, Servisu Dezenvolvimentu Komunitáriu Agríkola, Diresaun Polítika Planeamentu, no mós Diresaun Nasionál Florestas.

Vise-Ministru Finansas
Rui Manuel Hajam
Koadjuva Ministru tutela iha matérias ne’ebé delega ba nia, ba dezenvolvimentu ho ezekusaun polítikas ne’ebé Konselhu Ministrus mak define, ba áreas planeamentu ho monitorizasaun anuál, orsamentu no finansas nian.
Website: www.mof.gov.tl

Vice-Ministru Saúde
Madalena Hajam Soares
Koadjuva ka asisti Ministru tutela iha matérias ne’ebé Ministru delega, ba dezenvolvimentu no ezekusaun polítikas ne’ebé Konselhu Ministrus mak define iha matéria Saúde no atividades farmasêutikas.

Vice-Ministru Edukasaun
Paulo Assis Belo
Koadjuva ka asisti Ministru tutela iha matérias ne’ebé Ministru delega, hodi dezenvolve no hala’o polítikas ne’ebé Konselhu Ministrus mak define iha matéria edukasaun no kultura, siênsia i teknolojia.

Vise-Ministru Ekonomia i Dezenvolvimentu
Cristiano da Costa
Koadjuva Ministru tutela iha matérias ne’ebé Ministru delega, hodi dezenvolve no hala’o polítikas ne’ebé Konselhu Ministrus mak define iha matéria dezenvolvimentu mikrofinansas, kooperativas no ambiente. Sekretárius Estadu Dezenvolvimentu Rurál i Kooperativu, no Ambiente mak koadjuva nia.

Vise-Ministru Infraestruturas
José Manuel Carrascalão
Koadjuva Ministru tutela iha matérias ne’ebé delega ba nia, ba dezenvolvimentu ho ezekusaun polítikas ne’ebé Konselhu Ministrus mak define ba áreas obras públikas, urbanizasaun, distribuisaun bee ho eletrisidade, transportes terrestres, marítimus no aéreus sivíl nian i servisus auxiliares, komunikasoens nian, inklui servisus postais, telegráfikus, telefónikus no komunikasoens sira seluk, utilizasaun espasu radiu-elétriku, servisus metereolójikus no informátika nune’e mós ho Jestaun ekipamentus, makinaria pezada ka todan ho veíkulus Estadu nian tomak.

Sekretáriu Estadu Konselhu Ministrus
Agio Pereira
Gabinete Sekretáriu Estadu Konselhu Ministrus mak responsável atu providensia ka fó apoiu legál no konsultivu tomak ba Konselhu Ministrus, no mós koordena i armoniza atus lejislativus Konselhu nian. Entre atribuisoens sira seluk kabe ka kompete mós ba Sekretaria Estadu Konselhu Ministrus asegura prosedimentus verifikasaun ba Konstitusionálidade leis ne’ebé prudúz tiha ona liuhusi artikulasaun ka koordenasaun ho Ministériu proponente; kabe mós ba nia tau matan ba meius komunikasaun sosiál Estadu nian. Sekretáriu Estadu Konselhu Ministrus hanesan mós Porta-Vóz Konselhu Ministrus nian.

Sekretáriu Estadu Defeza
Júlio Tomás Pinto
Sekretáriu Estadu Defeza mak koadjuva Ministru tutela iha matérias ne’ebé delega ba nia, hodi dezenvolve no hala’o polítikas ne’ebé Konselhu Ministrus mak define kona-ba áreas defeza nasionál no kooperasaun militár; nia mós responsável ba propostas kona-ba polítika no elaborasaun projetus regulamentasaun ne’ebé presiza ba nia áreas tutela; fiskaliza navegasaun marítima no aérea ho fins militares no estabelese mekanizmus kolaborasaun i koordenasaun ho órgauns Governu sira seluk ne’ebé tutela áreas koneksas ka ligadas.

Sekretáriu Estadu Seguransa
Francisco Guterres
Sekretáriu Estadu Seguransa koadjuva Ministru tutela iha matérias ne’ebé delega ba nia, hodi dezenvolve no hala’o polítikas ne’ebé Konselhu Ministrus mak define kona-ba áreas seguransa públika, investigasaun kriminál no imigrasaun; nia mós responsável ba propostas kona-ba polítika no elaborasaun projetus regulamentasaun ne’ebé presiza ba nia áreas tutela; tau matan mós ba forsas polisia Timór-Leste tomak no estabelese mekanizmus kolaborasaun i koordenasaun ho órgauns Governu sira seluk ne’ebé tutela áreas koneksas ka ligadas.

Sekretáriu de Estadu Juventude no Desportu
Miguel Manetelo
Sekretáriu Estadu Juventude i Desportu mak responsável ba konsepsaun, ezekusaun, koordenasaun ho avaliasaun ba polítika, ne’ebé Konselhu Ministrus mak define no aprova, ba áreas Promosaun bein-estár ho dezenvolvimentu juventude. Kabe ba nia atu propoin polítika no elabora projetus regulamentasaun ne’ebé presiza ba áreas juventude i desportu, asegura implementasaun i ezekusaun kuadru legál no regulamentadór kona-ba atividades ne’ebé relasiona ho juventude i desportu no promove atividades ba jovens sira, liu-liu iha kampus desportu, arte no kultura.

Sekretáriu Estadu Rekursus Naturais
Alfredo Pires
Sekretáriu Estadu Rekursus Naturais mak responsável ba área rekursus minerais no naturais, inklui petróleu no gáz, nune’e mós ba atividades mineiras ho industriais kímika i petrolífera nian. Entre funsoens sira seluk, garante jestaun ida ke transparente ba rekursus ne’ebé iha, tuir prátikas internasionais no tuir lejislasaun nasionál; estabelese ka halo kontratus ho investidores internasionais potensiais iha nia áreas tutela; superviziona implementasaun no kumprimentu kontratus explorasaun, autorizasoens no aprovasoens; nia mós responsável ba promosaun explorasoens foun no ba dezenvolvimentu explorasoens ne’ebé iha tiha ona.
Website: www.anp-tl.org

Sekretáriu Estadu Polítika Enerjétika
Avelino Coelho
Sekretáriu Estadu Polítika Enerjétika mak responsável ba konsepsaun, ezekusaun, koordenasaun i avaliasaun polítika ne’ebé Konselhu Ministrus mak define no aprova, ba áreas rekursus enerjétikus. Nia tenke aprova no propoin ba Governu linhas polítika enerjétika nian. Kumpri ka kompete ba nia atu dezenvolve kuadru legál no regulamenta atividades ne’ebé relasiona ho rekursus enerjétikus; regula, liuhusi koordenasaun ho ministérius sira seluk, operadores sira iha área produsaun eletresidade; halo estudus kona-ba kapasidade rekursus enerjétikus no enerjias alternativas; koordena i promove Jestaun ho modernizasaun infra-estruturas iha áreas produsaun eletrisidade no asegura koordenasaun setór enerjétiku hodi estimula komplementaridade entre modus oioin,no mós nia kompetitividade.

Sekretáriu Estadu Formasaun Profisionál i Empregu
Bendito Freitas
Sekretáriu Estadu Formasaun Profisionál mak responsável ba konsepsaun, ezekusaun, koordenasaun no avaliasaun polítika ne’ebé Konselhu Ministrus mak define no aprova, ba áreas trabalhu, formasaun profisionál i empregu. Kabe ba nia atu propoin polítika no elabora projetus regulamentasaun iha áreas trabalhu, formasaun profisionál no empregu; promove i regula formasaun profisionál; insentiva kontratasaun timór-oan iha rai li’ur;regulamenta no fiskaliza ema estranjeirus sira nia trabalhu iha Timor-Leste; fiskaliza kumprimentu dispozisoens legais iha matéria Trabalhu no promove ho fiskaliza Saúde, Seguransa i Ijiene iha Trabalhu.

Sekretáriu Estadu Promosaun Igualdade
Idelta Maria Rodrigues
Sekretária Estadu Promosaun Igualdade mak responsável ba konsepsaun, ezekusaun, koordenasaun ho avaliasaun politika, ne’ebé Konselhu Ministrus mak define no aprova, ba áreas Promosaun i defeza kona-ba igualdade jéneru. Kabe ba nia tulun halo elaborasaun polítika globál no sektoriál ne’ebé foka liu ba Promosaun igualdade ho hametin liután feto timór-oan sira nia papél iha sosiedade.

Sekretáriu Estadu Kultura
Virgílio Simith
Koadjuva Ministru tutela iha matérias ne’ebé delega ba nia, ba dezenvolvimentu i ezekusaun polítikas ne’ebé Konselhu Ministrus mak define,iha matéria kultura.

Sekretáriu Estadu Rejiaun Oekusi
Jorge Teme
Koadjuva Ministru tutela iha matérias ne’ebé delega ba nia, ba dezenvolvimentu ho ezekusaun polítikas ne’ebé Konselhu Ministrus mak define, ba matéria Administrasaun pública, podér lokál i rejionál ho ordenamentu territóriu rejiaun Oekusi nian.

Sekretáriu Estadu Reforma Administrativa
Florindo Pereira
Koadjuva Ministru tutela iha matérias ne’ebé delega ba nian, ba dezenvolvimentu ho ezekusaun polítikas ne’ebé Konselhu Ministrus mak define, ba áreas Administrasaun públika.

Sekretáriu Estadu Ambiente
Abílio de Jesus Lima
Koadjuva Ministru tutela iha matérias ne’ebé delega ba nian, ba dezenvolvimentu ho ezekusaun polítikas ne’ebé Konselhu Ministrus mak define, ba áreas ambiente.

Sekretáriu Estadu Asuntus Antigus Kombatentes Libertasaun Nasionál
Mário Nicolau dos Reis
Koadjuva Ministru tutela iha matérias ne’ebé delega ba nia, ba dezenvolvimentu ho ezekusaun polítikas ne’ebé Konselhu Ministrus mak define, ba áreas Kombatentes no Mártires Libertasaun Nasionál, hanesan Komisaun Omenajen, Supervizaun Rejistu i Rekursus.

Sekretáriu Estadu Asistênsia Sosiál i Dezastres Naturais
Jacinto Gomes de Deus
Koadjuva Ministru tutela iha matérias ne’ebé delega ba nian, ba dezenvolvimentu ho ezekusaun polítikas ne’ebé Konselhu Ministrus mak define, ba áreas asistênsia no reinsersaun sosiál ho dezastres desastres naturais.

Sekretáriu Estadu Seguransa Sosiál
Vitor da Costa
Koadjuva Ministru tutela iha matérias ne’ebé delega ba nia, ba dezenvolvimentu ho ezekusaun polítikas ne’ebé Konselhu Ministrus mak define, ba áreas Seguransa Sosiál.

Sekretáriu Estadu Obras Públikas
Domingos Caeiro
Koadjuva Ministru tutela iha matérias ne’ebé delega ba nian, ba dezenvolvimentu ho ezekusaun polítikas ne’ebé Konselhu Ministrus mak define, ba áreas obras públikas.

Sekretáriu Estadu Electrisidade, Água i Urbanizasaun
Januário Pereira
Koadjuva Ministru tutela iha matérias ne’ebé delega ba nia, ba dezenvolvimentu ho ezekusaun polítikas ne’ebé Konselhu Ministrus mak define, ba áreas urbanizasaun, distribuisaun bee no eletrisidade.

Sekretáriu Estadu Agrikultura i Arborikultura
Marcos da Cruz
Koadjuva Ministru tutela iha matérias ne’ebé delega ba nian, ba dezenvolvimentu ho ezekusaun polítikas ne’ebé Konselhu Ministrus mak define, ba áreas agrikultura i florestas.

Sekretáriu Estadu Peskas

Koadjuva Ministru tutela iha matérias ne’ebé delega ba nia, ba dezenvolvimentu ho ezekusaun polítikas ne’ebé Konselhu Ministrus mak define, ba áreas peskas.

Sekretáriu Estadu Pekuária
Valentino Varela
Koadjuva Ministru tutela iha matérias ne’ebé delega ba nia, ba dezenvolvimentu ho ezekusaun polítikas ne’ebé Konselhu Ministrus mak define, ba áreas pekuária.

V Governu Konstitusionál


Primeiru-Ministru
Kay Rala Xanana Gusmão
Primeiru-Ministru iha kompeténsia rasik no kompeténsia ne’ebé delega ba nia tuir Konstituisaun no Lei.
Kompete liu-liu ba Primeiru-Ministru: atu xefia Governu no prezide Konsellu Ministru; diriji no orienta polítka jerál Governu nian no asaun hirak kona-ba governasaun; reprezenta Governu no Konsellu Ministru iha ninia relasaun ho Prezidente Repúblika no Parlamentu Nasional; koordena atu hametin instituisaun Estadu nian sira, apoiu ba dezenvolvimentu empreza nasionál no desentralizasaun administrativa.
Servisu no organizmu hirak tuir mai sai dependente ba Primeiru-Ministru maka: Ajénsia Dezenvolvimentu Nasionál; Komisaun Nasionál Aprovizionamentu; Ajénsia Planeamentu Ekonomiku no Investimentu; Inspeksaun-Jerál Estadu no Servisu Nasionál Intelijénsia nian.
Primeiru-Ministru hetan tulun husi Vise-Primeiru-Ministru Koordenadór Asuntu Sosiál no Ministru Estadu no Prezidénsia Konsellu Ministru nian, bainhira hala’o sira nia funsaun.


Vise-Primeiru-Ministru Koordenadór Asuntu Sosiál nian
Fernando La Sama de Araújo
Vise-Primeiru-Ministru Koordenadór Asuntu Sosiál nian fó tulun ba Primeiru-Ministru hodi superviziona polítika jerál iha área governasaun nian liu-liu kona-ba aspetu sosiál, hodi hala’o responsabilidade espesífika ba servisu no atividade hosi Sekretaria Estadu Juventude no Desporto; Sekretaria Estadu ba Polítika Formasaun Profisionál no Empregu no Sekretaria Estadu Promosaun Igualdade, hirak pretense ba Prezidénsia Konsellu Ministru nian.
Delega ba Vise-Primeiru-Ministru Koordenadór Asuntu Sosiál, podér Primeiru-Ministru nian atu koordena Ministru Saúde, Ministru Edukasaun no Ministru Solidariedade Sosiál buat botu ne’ebé refere ba prestasaun servisu:
Bainhira mosu dezastre naturál, maka Vise-Primeiru-Ministru Koordenador Asuntu Sosiál maka kaer responsabilidde atu hala’o koordenasaun interministeriál.


Ministru Estadu no Prezidénsia Konsellu Ministru
Agio Pereira
Ministru Estadu no Prezidénsia Konsellu Ministru fó tulun ba Primeiru-Ministru atu Prezide Konsellu Ministru no Koordena Governu no sai nu’udar Portavós Governu nian.
Ministru Estadu Prezidénsia Konsellu Ministru iha mós kompeténsia hirak hanesan tuir mai: koordena preparasaun no organizasaun servisu governu nian, nune’e mós atu haree tuir no avaliasaun ba desizaun hirak ne’ebé foti hosi Konsellu Ministru no Primeiru-Ministru; koordena divulgasaun ba aksaun no medida hirak Governu nian no atu organiza forma no modu intervensaun públika husi Governu; koordena apoiu no konsulta jurídika ba Konsellu Ministru, Primeiru-Ministru no membru Governu nian hirak seluk ne’ebé integra iha Prezidénsia Konsellu Ministru; koordena no sentraliza prosesu lejislativu no regulamentu sira hosi Governu, iha aspetu formál, uniformizasaun no armonizasaun lejislativa no, nune’e mós, iha avaliasaun ba nesesidade intervensaun Governu nian; promove modernizasaun iha prosedimentu lejislativu, mak hanesan liu husi rekursu ba instrumentu sira e-government; analiza no prepara projetu diploma legál no regulamentu sira husi Governu, iha koordenasaun ho minitériu ne’ebé mak propoin; asegura servisu kontensiozu iha Prezidénsia Konsellu Ministru; reprezenta Estadu, iha prosesu ne’ebé mak Estadu hola parte, liuhusi ninia servisu jurídiku sira; hatan, iha kolaborasaun ho ministériu responsabilidade jurídika ba, ba prosesu fiskalizasaun konstitusionalidade no legalidade nian; tradús ka akompaña tradusaun ba diploma legál sira ka dokumentu hirak seluk ne’ebé presiza ba asaun Konsellu Ministru ka Primeiru-Ministru nian; reprezenta Konsellu Ministru no Primeiru-Ministru, bainhira sira rasik deside, iha komisaun espesiál sira ne’ebé harii tiha ona; promove no superviziona entidade responsável sira ba formasaun no valorizasaun funsionáriu públiku sira nian no nu’udar Portavós Konsellu Ministru nian.
Delega ba Ministru Estadu no Prezidénsia Konsellu Ministru responsabilidade jurídika ba Sekretáriu Estadu sira ne’ebé halo parte iha Prezidénsia Konsellu Ministru: Sekretáriu Estadu Konsellu Ministru; Sekretáriu Estadu Asuntu Parlamentár; Sekretáriu Estadu Komunikasaun Sosiál; Sekretáriu Estadu Ba Fortalesimentu Institusionál no Sekretáriu Estadu ba Apoiu no Promosaun Setór Privadu.
Delega ba Ministru Estadu no Prezidénsia Konsellu Ministru responsabilidade jurídika ba servisu no órgaun sira, ne’ebé halo parte iha Prezidénsia Konsellu Ministu: Sentru Formasaun Téknika iha Komunikasaun (SEFTEK) no Komisaun Funsaun Públika, ne’ebé mak Institutu Nasionál Administrasaun Públika halo parte.


Ministru Estadu no Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun
José Luís Guterres
Ministériu Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun hanesan órgaun sentrál Governu nian ne’ebé iha responsabilidade atu halo konsepsaun, ezekusaun, koordenasaun no avaliasaun kona-ba polítika, ne’ebé Konsellu Ministru define no aprova, ba área sira kona-ba diplomasia no kooperasaun internasionál, kona-ba funsaun konsulár no promosaun interese timoroan sira nian ne’ebé hela iha rai-liur.
Kompeténsia Ministru Estadu no Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun nian maka hanesan tuir mai: planifika, propoin no ezekuta polítika esterna Timor-Leste nian no garante ninia unidade no koerénsia; elabora projetu lejizlativu no regulamentasaun nian sira iha área hirak ne’ebé nia iha responsabilidade jurídika; negosia no propoin halo tratadu no akordu internasionál sira tuir prioridade husi polítika esterna Timor-Leste nian; promove interese Timor-Leste nian iha rai-li’ur no asegura protesaun sidadaun Timor nian iha rai-liur; asegura reprezentasaun Timor-Leste nian iha Estadu no Organizasaun Internasionál sira seluk no jere rede embaixada, misaun, reprezentasaun permanente no temporál no postu konsulár sira, tuir prioridade polítika esterna nian; planea no ezekuta preparasaun kona-ba adezaun Timor-Leste nian ba Oraganizasaun Nasaun sira Sudeste Ázia nian (ASEAN) no asegura reprezentasaun nasaun nian iha sorumutu no atividade sira organisaun ne’e nian; planeia no ezekuta polítika kona-ba kooperasaun internasionál, ho koordenasaun ho Ministériu Finansa no mós instituisaun kompetente Governu nian sira seluk; hamutuk ho Ministériu Finansa no departamentu kompetente Governu nian sira seluk, halo koordenasaun kona-ba relasaun Timor-Leste nian ho parseiru dezenvolvimentu nian sira; ezerse funsaun sira ne’ebé nia simu kona-ba asuntu diplomasia ekonómika; estabelese mekanizmu kolaborasaun no koordenasaun nian ho órgaun governu nian sira seluk ne’ebé fó mós tutela ba área hirak ne’ebé iha ligasaun.
Ministru Estadu no Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun hetan tulun husi Vise-Ministru Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun no Sekretáriu Estadu ba Asuntu ASEAN.


Ministru Defeza no Seguransa
Kay Rala Xanana Gusmão
Ministériu Defeza no Seguransa hanesan órgaun sentrál Governu nian ne’ebé iha responsabilidade atu halo konsepsaun, ezekusaun, koordenasaun, no avaliasaun kona-ba polítika ne’ebé Konsellu Ministru define no aprova, ba área sira defeza nasionál, kooperasaun militár, seguransa públika, investigasaun kriminál no imigrasaun.
Ministru Defeza no Seguransa iha kompeténsia maka hanesan tuir mai ne’e: propoin polítika no elabora projetu regulamentasaun nian sira ne’ebé importante ba área hirak ne’ebé nia iha responsabilidade jurídika; ho koordenasaun ho Ministériu Negósiu Estranjeiru, halo akordu internasionál sira iha matéria defeza no kooperasaun militár; administra no fiskaliza Forsa Armada Timor-Leste nian; promove adekuasaun meiu militár nian sira; fiskaliza navegasaun iha tasi no lalehan ho fin militár nian; ezerse tutela ba forsa polisiál Timor-Leste nian; promove adekuasaun meiu polisiál nian sira; fó seguransa ne’ebé di’ak ba patrimóniu imobiliáriu Estadu nian; fiskaliza no kontrola ezersísiu atividade seguransa privada sira nian; promove dezenvolvimentu estratéjia prevensaun, mediasaun nian no rezolusaun konflitu iha komunidade; ezerse tutela ba servisu imigrasaun nian sira; fiskaliza servisu navegasaun nian iha tasi no lalehan ho fin sivíl nian; tau matan ba seguransa ema no sasán sira nian iha tempu ahi-han, bee-sa’e, rai-monu, rai-nakdoko no iha situsaun hotu-hotu ne’ebé tau sira iha risku; dezenvolve, ho koordenasaun ho entidade kompetente sira seluk, programa kona-ba edukasaun sívika atu bele hasoru dezastre natural sira no dezastre sira seluk ne’ebé mosu tanba ema nia hahalok hodi hametin solidariedade sosiál no estabelese mekanizmu kolaborasaun no koordenasaun nian ho órgaun Governu nian sira seluk ne’ebé fó tutela ba área hirak ne’ebé iha ligasaun.
Ministru Defeza no Seguransa helan tulun husi Sekretáriu Estadu Defeza no Sekretáriu Estadu Seguransa.


Ministra Finansa
Emília Pires
Ministériu Finansa hanesan órgaun sentrál Governu nian ne’ebé iha responsabilidade atu halo konsepsaun, ezekusaun, koordenasaun, no avaliasaun kona-ba polítika ne’ebé Konsellu Ministru define no aprova, ba área sira planeamentu no monitorizasaun anuál nian, kona-ba orsamentu no finansa.
Ministra Finansa iha kompeténsia hanesan tuir mai: propoin polítika monetária no kona-ba valór osan nian ho kolaborasaun ho Banku Sentrál; propoin polítika no elabora projetu regulamentasaun nian sira ne’ebé importante iha matéria makroekonomia, reseita tributária no la’ós tributária, enkuadramentu orsamentál, aprovizionamentu, kontabilidade públika, finansa públika, auditoria no kontrolu ba tezouraria Estadu nian, emisaun no jestaun kona-ba dívida públika; administra fundu mina-rai Timor-Leste nian; koordena projetu no programa sira entre Timor-Leste no parseiru dezenvolvimentu nian sira, iha ligasaun ho Ministériu Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun; jere dívida públika esterna, partisipasaun sira Estadu nian no parseria ba dezenvolvimentu, hodi simu kompeténsia atu halo koordenasaun kona-ba parte finanseira no fiskál ninian; jere patrimóniu Estadu nian, sein prejudika knaar Ministériu Justisa iha matéria kona-ba patrimóniu imobiliáriu; promove polítika kona-ba jestaun bein imóvel sira Estadu nian, liuhusi kolaborasaun ho entidade kompetente públika sira seluk; jere fornesimentu bens ne’ebé aproviziona ona ba Ministériu hotu-hotu; negosia, asina no jere implementasaun kontratu kona-ba parseria públiku-privada, hodi tau-matan didi’ak ba ninia avaliasaun finanseira ho objetivu atu bele partilla risku ne’ebé adekuadu entre Estadu no parseiru privadu sira no ba sustentabilidade husi kada projetu; elabora no publika estatístika ofisiál sira; promove regulamentasaun ne’ebé importante no ezerse kontrolu finanseiru kona-ba despeza sira husi Orsamentu Jerál Estadu nian ne’ebé fó ba Ministériu sira, iha ámbitu prosekusaun polítika ida ho autonomia finanseira ne’ebé boot liután ba servisu sira; tau matan ba jestaun di’ak kona-ba finansiamentu ne’ebé efetua liuhusi Orsamentu Jerál Estadu nian, husi parte órgaun administrasaun indireta sira Estadu nian no órgaun governasaun lokál, liuhusi auditoria no akompañamentu; koordena asisténsia téknika nasionál no intenasionál kona-ba asesoria téknika ba órgaun Governu nian sira la inklui área sira rekursu umanu nian; dezenvolve sistema informasaun nian kona-ba jestaun finanseira iha servisu no organizmu Administrasaun Públika nian hotu-hotu iha artikulasaun ho dezenvolvimentu prosesu kona-ba e-government nian; estabelese mekanizmu kolaborasaun no koordenasaun nian ho órgaun governu nian sira seluk ne’ebé iha responsabilidade jurídika área sira ne’ebé iha ligasaun.
Ministra Finansa helan tulun husi Vise-Ministra Finansa.


Ministru Justisa
Dionísio Babo Soares
Ministériu Justisa mak órgaun sentrál Governu nian ne’ebé iha responsabilidade atu halo konsepsaun, ezekusaun, koordenasaun no avaliasaun kona-ba polítika ne’ebé Konsellu Ministru define no aprova, ba área sira justisa, direitu no direitu umanu nian sira.
Ministru Justisa iha kompeténsia hanesan tuir mai: propoin polítika no elabora projetu lejizlasaun no regulamentsaun nian ne’ebé importante ba área hirak ne’ebé nia fó tutela; regula no jere Sentru Formasaun Jurídika no formasaun ba investigadór kriminál sira, ba área atuasaun nian oinoin; regula no jere sistema iha kadeia sira, ezekusaun pena no servisu reinsersaun sosiál; asegura mekanizmu ne’ebé adekuadu kona-ba asesu ba direitu no tribunál sira, liu-liu sidadaun sira ne’ebé la favoresidu liu, iha kontestu informasaun jurídika no konsulta jurídika no apoiu judisiáriu, liu-liu liuhusi Defensoria Públika no entidade ho estrutura Justisa nian sira seluk; kria no garante mekanizmu hirak ne’ebé adekuadu ne’ebé asegura direitu sira sidadania nian no promve divulgasaun lei sira ne’ebé vigora hela; organiza rejistu kona-ba prédiu rústiku no urbanu sira no rejistu beins la book-an sira; jere no fiskaliza sistema servisu rejistu no notariadu nian; administra no halo jestaun ne’ebé koerente kona-ba patriomóniu imobiliáriu Estadu nian; promove no orienta formasaun jurídika ba karreira jurídika no ba funsionáriu públiku sira seluk; asegura relasaun sira iha planu internasionál kona-ba polítika Justisa nian, liu-liu ho Governu no organizasaun internasionál sira seluk, sein prejudika kompeténsia Ministériu Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun nian rasik; estabelese mekanizmu kolaborasaun no koordenasaun nian ho órgaun Governu nian sira seluk ne’ebé iha responsabilidade jurídika ba área sira ne’ebé iha ligasaun.
Ministru Justisa helan tulun husi Vise-Ministru Justisa no Sekretáriu Estadu Rai no Propriedade.


Ministru Saúde
Sérgio Lobo
Ministériu Saúde hanesan órgaun sentrál Governu nian ne’ebé iha responsabilidade atu halo konsepsaun, ezekusaun, koordenasaun no avaliasaun kona-ba polítika ne’ebé Konsellu Ministru define no aprova, ba área saúde nian no kona-ba atividade farmaseútika.
Ministru Saúde iha kompeténsia sira hanesan tuir mai: propoin polítika no elabora projetu regulamentasaun nian sira ne’ebé importante ba área hirak ne’ebé nia fó tutela; garante sidadaun hotu-hotu nia asesu ba kuidadu saúde nian; koordena atividade hirak ne’ebé iha relasaun ho kontrolu epidemolójiku; halo kontrolu sanitáriu ba produtu hirak ne’ebé bele influensia saúde ema nian; promove formasaun ba profisionál saúde nian sira; kontribui ba susesu iha asisténsia umanitária, promosaun dame nian, seguransa no dezenvolvimentu sosioekonómiku, liuhusi mekanizmu koordenasaun no kolaborasun nian sira ho órgaun Governu nian sira seluk ne’ebé iha responsabilidade jurídika ba área sira ne’ebé iha ligasaun.
Ministru Saúde nian fó tutela ba Institutu Nasionál Saúde nian, Servisu Autónomu Medikamentu no Ekipamentu Médiku, EP (SAMES) no Laboratóriu Nasionál.
Ministru Saúde helan tulun husi Vise-Ministra Étika no Prestasaun Servisu no Vise-Ministra Jestaun, Apoiu no Rekursu.


Ministru Edukasaun
Bendito Freitas
Ministériu Edukasaun hanesan órgaun sentrál governu nian ne’ebé iha responsabilidade atu halo konsepsaun, ezekusaun, koordenasaun no avaliasaun kona-ba polítika ne’ebé Konsellu Ministru define no aprova, ba área sira kona-ba ensinu no kualifikasaun, nune’e mós ba área sira siénsia no teknolojia nian.
Ministru Edukasaun iha kompeténsia sira hanesan: propoin no asegura polítika hirak ne’ebé iha relasaun ho edukasaun pré-eskolár no eskolár, hahú husi ensinu báziku sira no sekundáriu no integra modalidade espesiál edukasaun nian, to’o ba promosaun ensinu rekorente no aprendizajen iha moris tomak; partisipa iha definisaun no ezekusaun polítika kona-ba kualifikasaun no formasaun profisionál; garante direitu ba edukasaun no asegura eskolaridade obrigatória, atubele promove inkluzaun no igualdade oportunidade nian; reforsa kondisaun sira ensinu no aprendizajen nian, hodi kontribui ba kualifikasaun populasaun nian no melloria iha susesu eskolár no empregu; define kurríkulu nasionál iha nivel ensinu oinoin no rejime avaliasaun alunu sira nian no aprova programa ensinu nian sira, nune’e mós ho orientasaun no ninia konkretizasun; promove no jere dezenvolvimentu no rekualifikasaun parke eskolár estabelesimentu públiku ensinu la’ós superior, nune’e mós ho apoia inisiativa sira iha ámbitu ensinu partikulár no kooperativu; planeia no administra rekursu umanu, liuhusi koordenasaun ho Komisaun Funsaun Públika, no mós rekursu materiál no finanseiru hirak ne’ebé afeta ba sistema edukativu; dezenvolve medida polítika nian iha área ensinu superiór, siénsia no teknolojia, nune’e mós ho nia organizasaun, finansiamentu, ezekusaun no avaliasaun; promove igualdade kona-ba oportunidade iha asesu ba ensinu superiór; promove dezenvolvimentu, modernizasaun, kualidade, kompetitividade no rekoñesimentu internasionál kona-ba sistema ensinu superiór no sientífiku no teknolójiku; promove ligasaun entre instituisaun ensinu superiór nian sira ho siénsia no teknolojia, no entre sira ho sistema produtivu sira; dezenvolve no implementa polítika ida kona-ba fó bolsa-estudu liuhusi kompetisaun no transparénsia; promove avaliasaun no inspesaun permanente ba estabelesimentu ensinu superiór, sientífiku no teknolójiku; promove avaliasaun ba profisionál edukasaun nian sira no planeia sistema análize no monitorizasaun nian ida, atubele avalia rezultadu sira no impaktu husi polítika edukasaun no formasaun nian.
Servisu no organízmu ne’ebé Ministériu Edukasaun nian iha responsabilidade jurídika maka hanesan tuir mai ne’e: Institutu Nasionál Formasaun Dosente no Profisionál Edukasaun nian (INFORDEPE) no Ajénsia Nasionál ba Avaliasaun no Akreditasaun Akadémika (ANAAA).
Ministru Edukasaun helan tulun husi Vise-Ministra Ensinu Báziku, Vise-Ministru Ensinu Sekundáriu no Vise-Ministru Ensinu Superiór.


Ministru Administrasaun Estatál
Jorge Teme
Ministériu Administrasaun Estatál mak órgaun sentrál Governu nian ne’ebé iha responsabilidade atu halo konsepsaun, ezekusaun, koordenasaun no avaliasaun kona-ba polítika ne’ebé Konsellu Ministru define no aprova, ba área sira hanesan podér lokál, desentralizasaun administrativa, dezenvolvimentu lokál no rurál, organizasaun no ezekusaun prosesu eleitorál no referendáriu, no prezervasaun dokumentu ofisiál sira.
Ministru Administrasaun Estatál iha kompeténsia maka hanesan: promove no ezekuta polítika kona-ba dezenvolvimentu lokál no rurál no hamenus dezigualdade ekonómika no sosiál entre rejiaun sira; koordena no fahe informasaun interna no esterna sira ba estrutura Adminitrasaun Lokál Estadu nian; koordena no fiskaliza atividade administrasaun distritu no sub-distritu nian sira, servisu no organízmu sira seluk husi administrasaun lokál; koordena no fiskaliza atividade servisu no organizmu administrasaun rejionál no lokál nian; promove no kondúz prosesu desentralizasaun administrativa no kriasaun munisipalidade; garante apoiu tékniku ne’ebé adekuadu ba prosesu eleitorál no referendáriu sira; promove rekuperasaun, prezervasaun guarda adekuadu ba dokumentu istóriku no ofisiál nasaun nian sira, inklui administrasaun públika; propoin no dezenvolve norma instrusaun kona-ba ba klasifikasaun, tratamentu no arkivamentu dokumentu istóriku no ofisiál nasaun nian sira, inklui administrasaun públika nian no estabelese mekanizmu kolaborasaun no koordenasaun nian ho órgaun Governu nian sira seluk ne’ebé fó tutela ba área sira ne’ebé iha ligasaun.
Ministru Administrasaun Estatál helan tulun husi Sekretáriu Estadu Dezenvolvimentu Lokál no Sekretáriu Estadu Dezentralizasaun Administrativa.


Ministru Komérsiu, Indústria no Ambiente
António da Conceição
Ministériu Komérsiu, Indústria no Ambiente mak órgaun sentrál Governu nian ne’ebé iha responsabilidade atu halo konsepsaun, ezekusaun, koordenasaun no avaliasaun kona-ba polítika ne’ebé Konsellu Ministru define no aprova ba área sira hanesan atividade ekonómika komersiál no indústria no setór kooperativa nian, nune’e mós ambiente.
Ministru Komérsiu, Indústria no Ambiente iha kompeténsia maka hanesan: propoin polítika no elabora projetu regulamentasaun nian ne’ebé importante ba área sira ne’ebé sira fó tutela; dezenvolve, ezekuta no avalia polítika kona-bakomérsiu, indústria no ambiente; kontribui ba dinamizasaun atividade ekonómika nian, inklui ho sira ne’ebé iha relasaun ho kompetividade nasionál no internasionál; apoiu atividade ajente ekonómiku sira nian, no promove dilijénsia ne’ebé importante ba valorizasaun solusaun hirak ne’ebé maka halo tramitasaun prosesuál sai simples no lais liután; apresia no fó lisensa ba projetu instalasaun no funsionamentu empriendimentu komersiál no industriál nian; halo inspesaun no fiskalizasaun ba atividade empriendimentu komersiál no industriál sira tuir lei; mantein no administra sentru informasaun no dokumentasaun nian ida kona-ba empreza sira; propoin kualifikasaun no klasifikasaun empriendimentu industrial sira nian tuir buat ne’ebé bele aplika ho lei; promove dezenvolvimentu setór kooperativu nian, liu-liu iha área rurál sira no iha setór agrikultura nian, ho koordenasaun ho Ministériu Agrikultura no Peska; habelar importánsia setór ekonómiku kooperativu no mikro no empreza mikro no kiik sira no promove formasaun kona-ba oainsá harii, organiza, jere no halo kontabilidade kooperativa no empreza kiik sira nian; organiza no administra rejistu ida kona-ba kooperativa sira; organiza no administra rejistu kona-ba propriedade industriál; promove regra interna no internasionál kona-ba normalizasaun, metrolojía no kontrolu kualidade nian, padraun medida unidade nian no magnitude fízika nian; elabora polítika ambientál no halo avaliasaun ba rezultadu hirak ne’ebé alkansa ona; promove, akompaña no apoia estratéjia integrasaun ambiente nian iha polítika setoriál; halo avaliasaun ambientál estratéjika kona-ba polítika, planu, programa no lejizlasaun no koordena prosesu avaliasaun nian kona-ba impaktu ambientál husi projetu iha nível nasionál, inklui prosedimentu kona-ba konsulta públiku; asegura, iha termu jerál no iha sede lisensiamentu ambientál nian, adosaun no fiskalizasaun kona-ba medida prevensaun no kontrolu nian ne’ebé integradu husi poluisaun husi instalasaun ne’ebé nia abranje.
Ministru Komérsiu, Indústria no Ambiente helan tulun husi Vise-Ministru Komérsiu, Indústria no Ambiente, Sekretáriu Estadu Komérsiu, Sekretáriu Estadu Indústria no Kooperativa no Sekretáriu Estadu Ambiente.


Ministra Solidariedade Sosiál
Isabel Guterres
Ministériu Solidariedade Sosiál hanesan órgaun sentrál Governu nian, nu’udar responsável ba konsepsaun, ezekusaun, koordenasaun no avaliasaun polítika, ne’ebé define no aprova ona husi Konsellu Ministru, ba área seguransa sosiál, asisténsia sosiál, dezastre naturál no reinsersaun komunitária.
Ministra Solidariedade Sosiál iha kompeténsia maka hanesan: jere no implementa sistema seguransa sosiál ba serbisu-na’in sira no populasaun sira seluk; dezenvolve programa asisténsia sosiál no ajuda umanitária ba sira ne’ebé vulnerável liu; propoin no dezenvolve polítika estratéjia nian iha jestaun risku dezastre nian; dezenvolve no implementa programa sira iha jestaun risku dezastre nian, maka hanesan, iha edukasaun sívika, prevensaun, mitigasaun (halo kamán terus), hatan ba emerjénsia no rekuperasaun hafoin hetan tiha dezastre; promove programa desmobilizasaun, reforma no pensaun ne’ebé atribui ba Kombatente Libertasaun Nasionál nian; providénsia akompaña, no inklui fali veteranu iha sosiedade veteranu no Kombatente Libertasaun Nasionál sira nian; providénsia akompaña, fó protesaun no halo reinsersaun komunitária ba grupu vulnerável sira seluk; estabelese mekanizmu kolaborasaun no koordenasaun ho órgaun Governu sira seluk ho responsabilidade jurídika ba área ne’ebé iha ligasaun.
Sentru Nasionál Reabilitasaun iha tutela no superintendénsia Ministru Solidariedade Sosiál nian.
Ministra Solidariedade Sosiál helan tulun husi Vise-Ministru Solidariedade Sosiál, Sekretáriu Estadu Seguransa Sosiál no Sekretáriu Estadu Asuntu Kombatente Libertasaun Nasionál.


Ministru Obra Públika
Gastão Francisco de Sousa
Ministériu Obra Públika hanesan órgaun sentrál Governu nian, nu’udar responsável ba konsepsaun, ezekusaun, koordenasaun no avaliasaun polítika, ne’ebé define no aprova ona husi Konsellu Ministru, ba área obra públika sira, abitasaun, urbanizasaun, distribuisaun bee, saneamentu no eletrisidade.
Ministru Obra Públika iha kompeténsia maka hanesan: propoin no ezekuta liña polítika sira Ministériu nian iha área obra públika sira, abitasaun, urbanizmu, infra-estrutura, rede-rodoviária iha koordenasaun ho Ministériu Transporte no Komunikasaun, distribuisaun bee, saneamentu no eletrisidade; asegura implementasaun no ezekusaun kuadru legál no regulamentadór atividade sira ne’ebé iha relasaun ho atividade ministériu nian; kria no implementa kuadru legál no regulamentár atividade konstrusaun sivil no investigasaun kona-ba materiál sira konstrusaun nian; estuda no ezekuta obra sira ba protesaun, konservasaun no reparasaun ba ponte, estrada, mota ain no tasi ninin, liu-liu halo kontrolu ba bee lihun; promove estudu no ezekusaun sistema foun rede infra-estrutura nian kona-ba distribuisaun bee, nune’e mós saneamentu báziku, no fiskaliza ninia funsionamentu no esplorasaun, la hasees atribuisaun sira ne’e hosi órgaun sira seluk; propoin no dezenvolve polítika nasionál ba abitasaun no planeamentu espasiál; propoin no dezenvolve planeamentu urbanu; estabelese koordenasaun no promove kualidade projetu fíziku ne’ebé mak Estadu halo; promove realizasaun obra sira konstrusaun, konservasaun no reparasaun edifísiu públiku, monumentu no instalasaun espesiál, iha kazu obra hirak ne’ebé hala’o tuir lei; promove adopta norma téknika no regulamentu sira kona-ba materiál ne’ebé uza ba konstrusaun sivil, nune’e mós teste labotoriál sira atu garante seguransa edifikasaun nian; fó lisensa no fiskaliza edifikasaun urbana hotu-hotu, liu-liu ba partikulár sira, munisipál ka entidade autónoma sira, tuir lei aplikável; mantein no dezenvolve sistema nasionál ida ba informasaun no vijilánsia kona-ba estadu obra sira nian no kona-ba materiál konstrusaun sivil, inklui infra-estrutura ne’ebé hetan bee nalihun; asegura koordenasaun setór enerjétiku renovável no fó aten brani atu komplementa entre ninia modu oinoin nune’e mós ba ninia kompetisaun, iha ordem atu bele satisfás di’ak liu utente sira; dezenvolve kuadru legál no regulamentár ba atividade sira ne’ebé iha relasaun ho rekursu enerjétiku renovável; regula iha koordenasau ho ministériu sira seluk, operadór sira iha área produsaun eletrisidade nian; dezenvolve estudu sira kona-ba kapasidade rekursu enerjétiku renovável no enerjia alternativa sira; mantein arkivu informasaun ida kona-ba operasaun no rekursu enerjétiku renovável sira no estabelese mekanizmu kolaborasaun no koordenasaun ho órgaun Governu sira seluk ho responsabilidade jurídika ba área ne’ebé iha ligasaun.
Halo parte iha tutela no superintendénsia Ministru Obra Públika nian Institutu Jestaun Ekipamentu.
Ministru Obra Públika helan tulun husi Sekretáriu Estadu Obra Públika, Sekretáriu Estadu Eletrisidade no Sekretáriu Estadu Água, Saneamentu no Urbanizasaun.


Ministru Transporte no Komunikasaun
Pedro Lay
Ministériu Transporte no Komunikasaun hanesan órgaun sentrál Governu nian, nu’udar responsável ba konsepsaun, ezekusaun, koordenasaun no avaliasaun polítika, ne’ebé define no aprova ona husi Konsellu Ministru, ba área transporte terrestre, marítimu no aéreu karáter sivil nian no servisu sira ne’ebé tulun, iha komunikasaun sira, inklui mós, servisu postál, telegráfiku, telefóniku no telekomunikasaun sira seluk tan, servisu metereolójiku no informátika sira.
Ministru Transporte no Komunikasaun iha kompeténsia maka hanesan: propoin polítika no hala’o projetu regulamentasaun nesesária iha ninia área tutela nian; asegura implementasaun no ezekusaun kuadru legál no regulamentadór atividade sira nian ne’ebé iha relasaun ho ministériu; prepara no dezenvolve, iha kooperasaun ho servisu públiku sira seluk, implementasaun planu rodoviáriu territóriu nasionál nian; dezenvolve no regula atividade komunikasaun nian nune’e mós kria kondisaun di’ak liu ba meiu komunikasaun sira; asegura koordenasaun setór transporte no fó aten-barani atu komplementa iha ninia modu oinoin nune’e mós ba ninia kompetisaun, iha órden atu bele satisfás di’ak-liu utente sira; promove jestaun, nune’e mós atu adopta norma téknika no regulamentasaun kona-ba uzu públiku servisu komunikasaun sira nian; garante atu hala’o servisu públiku telekomunikasaun sira, no utilizasaun ba espasu radiuelétriku liuhusi empreza públika ka fó servisu públiku ba entidade privada sira; mantein no dezenvolve sistema nasionál ba informasaun no vijilánsia metereolójika no sismolójika, inklui mós konstrusaun no manutensaun ba infra-estrutura hirak ne’e; gere sistema teknolojia informasaun Governu nian no fó garantia ba prestasaun servisu sira ne’e, nune’e mós implementa sistema informátika iha territóriu nasionál; promove no koordena investigasaun sientífika no dezenvolvimentu teknolójiku kona-ba transporte terrestre, aéreu no marítimu karáter sivil nian no koordena no promove jestaun, manutensaun no modernizasaun infra-estrutura aeroportuáriu sira, navegasaun aérea, rodoviária, viária, portuária no servisu sira ne’ebé iha ligasaun.
Halo parte iha tutela no superintendénsia Ministru Transporte no Komunikasaun nian mak: Administrasaun Portu Timor-Leste nian; Autoridade Aviasaun Civil Timor-Leste nian; Aeroportu no Navegasaun Aérea Timor-Leste, E.P. no Autoridade Nasionál Komunikasaun sira.
Ministru Transporte no Komunikasaun helan tulun husi Vise-Ministru Transporte no Komunikasaun.


Ministru Agrikultura no Peska
Mariano Assanami Sabino
Ministériu Agrikultura no Peska hanesan órgaun sentrál Governu nian, nu’udar responsável ba konsepsaun, ezekusaun, koordenasaun no avaliasaun polítika, ne’ebé define no aprova ona husi Konsellu Ministru, ba área sira agrikultura, floresta, peska no pekuária.
Ministru Agrikultura no Peska iha kompeténsia maka hanesan: propoin polítika no hala’o projetu projetu regulamentasaun nesesária iha ninia área tutela; asegura implementasaun no kontinua hala’o programa dezenvolvimentu rurál nian, iha koordenasaun ho Ministériu Komérsiu, Indústria no Ambiente; kria sentru apoiu tékniku ba to’os-na’in sira; gere ensinu tékniku-agríkola; promove investigasaun agrária; kontrola uza rai ba fin produsaun agro-pekuária; promove no fiskaliza animál sira nia saúde; promove indústria agro-pekuária no peskeira; fiskaliza produsaun alimentár; gere Servisu Kuarentena; promove, iha koordenasaun ho Ministériu Komérsiu, Indústria no Ambiente iha dezenvolvimentu rurál, hodi implementa sistema kooperativu ida ba produsaun no komersializasaun produsaun agríkola; halo estudu viabilidade ba instalasaun sistema irrigação; jere, liuhusi koordenasaun ho Ministériu Komérsiu, Indústria no Ambiente, rekursu florestál no basia hidrográfika; jere bee hodi hala’o servisu agrikultura nian; kontrola, fiskaliza setór peska no akikultura; estabelese mekanizmu kolaborasaun no koordenasaun ho órgaun Governu sira seluk ne’ebé iha responsabilidade jurídika ba área ne’ebé iha ligasaun; jere Parke Nasionál no Área Protejida sira no garante protesaun no konservasaun natureza no biodiversidade, hodi kontrola implementasaun polítika no fiskaliza atividade sira ne’ebé viola kualidade tomak fauna no flora nasionál nian, liuhusi kolaborasaun ho entidade ne’ebé mak iha relasaun.
Ministru Agrikultura no Peska helan tulun husi Vise-Ministru Agrikultura no Peska, Sekretáriu Estadu Floresta no Konservasaun Natureza, Sekretáriu Estadu Peska no Sekretáriu Estadu Pekuária.


Ministru Turizmu
Francisco Kalbuadi Lay
Ministériu Turizmu hanesan órgaun sentrál Governu nian, nu’udar responsável ba konsepsaun, ezekusaun, koordenasaun no avaliasaun polítika, ne’ebé define no aprova ona husi Konsellu Ministru, ba área sira turizmu no kultura.
Ministru Turizmu iha kompeténsia maka hanesan: propoin polítika no elabora projetu regulamentasaun ne’ebé presiza ba área ne’ebé iha ninia responsabilidade jurídika; gere, ezekuta no halo avaliasaun polítika turizmu nian; kontribui haburas sektór turizmu no hato’o medida no polítika públika sira ne’ebé kona loos ba ninia dezenvolvimentu; apoia atividade ajente ekonómiku sektór turístiku nian hodi promove kuidadu nesesáriu liuhosi solusaun ne’ebé simples liu no lalais ba prosedimentu lisensiamentu ne’e nian; fó pareser kona-ba pedidu informasaun molok atu harii empreza turístika sira; apresia no fó lisensa ba projetu instalasaun no funsionamentu ba empreza turístiku; dirije, halo inspesaun no fiskalizasaun ba jogu rekreativu no empreza turístiku sira, tuir lei; mantein no organiza sentru informasaun ida no dokumentasaun kona-ba empreza atividade sira sektór turístiku nian; suspende no revoga lisensa ezersísiu atividade turístika nian, tuir lei; kualifika no klasifika empreza turístiku, tuir lei aplikável; halo planu tinan-tinan kona-ba atividade promosaun ba dezenvolvimentu turizmu ho kálkulu ba ninia despeza sira; implementa no ezekuta lei sira kona-ba instalasaun, lisensiamentu no verifikasaun ba kondisaun funsionamentu ekipamentu turístiku nian; estabelese mekanizmu kolaborasaun ho servisu seluk no órgaun governu sira ho tutela kona-ba área sira ne’ebé iha ligasaun, liu-liu ba servisu kompetente sira husi ordenamentu no dezenvolvimentu fíziku ba territóriu, ho hanoin atu promove zona estratéjika dezenvolvimentu turístiku nasionál nian; kolabora, ho órgaun no institutu públiku kompetente sira, iha promosaun no divulgasaun Timor-Leste nian, hamutuk ho investidór no operadór turístiku sira, hodi garante divulgasaun no informasaun ne’ebé nesesária; dirije iha eventu turístiku no kulturál; halo polítika no regulamentu ba konservasaun, protesaun no prezervasaun ba patrimóniu istóriku kulturál sira; propoin polítika ba definisaun no dezenvolvimentu kultura; estabelese polítika kooperasaun no troka kulturál ho país sira KPLP nian no organizasaun kulturál no país sira rejiaun nian; estabelese polítika kooperasaun ho UNESKU; promove kriasaun Biblioteka Nasionál no Muzeu Nasionál; dezenvolve programa sira, iha koordenasaun ho Ministériu Edukasaun atu hatama kultura iha ensinu Timor-Leste nian; garante prezervasaun ida adekuada ba dokumentu ofisiál no istóriku sira; promove kriasaun Akademia Arte no Indústria Kreativa Kulturál Timor-Leste nian no proteje direitu sira kona-ba kriasaun artistíka no literária.
Ministru Turizmu helan tulun husi Sekretária Estadu Arte no Kultura.


Ministru Petróleu no Rekursu Minerál
Alfredo Pires
Ministériu Petróleu no Rekursu Minerál hanesan órgaun sentrál Governu nian, nu’udar responsável ba konsepsaun, ezekusaun, polítika enerjétika no jestaun rekursu minerál sira, inklui mós minarai no minériu estratéjiku selukseluk, ne’ebé aprova ona husi Konsellu Ministru, nune’e mós husi lisensiamentu no regulasaun atividade estrativa, atividade industriál benefisiasaun minarai no minerál sira, inklui petrokímia no refinasaun.
Ministru Petróleu no Rekursu Minerál iha kompeténsia maka hanesan: elabora no propin polítika no projetu lei sektór nian; estabelese sistema administrasaun no jestaun sektoriál no regulamentár atividade sektór nian; garante partisipasaun másima Timor-Leste nian iha atividade sektór minarai no rekursu minerál sira liuhusi instrumentu jurídiku, administrativu no tékniku ne’ebé adekuadu; promove oportunidade nasionál iha sektór atu bele dada no hametin investimentu hosi rai li’ur; monitoriza implementasaun ba Tratadu sira no akompaña ezekusaun setoriál instrumentu sira ne’ebé maka relevante; liuhusi orientasun direta Primeiru-Ministru nian, hala’o prosesu negósiasaun kona-ba modelu dezenvolvimentu kampu Greater SunRise ka matéria sira seluk ne’ebé relasiona ho ezersísiu jurisdisaun iha Tasi Timor; koordena ezekusaun projetu Tasi Mane no fó lisensa no monitoriza atividade sira ne’ebé dezenvolve ona iha zona territoriál ne’ebé maka dedika ba projetu Tasi Mane; determina, tuir kondisaun jerál ne’ebé prevee iha lei, termu kontratu espesífiku ba prospesaun no aproveitamentu rekursu minarai no lisensa ba esplorasaun mina nian; asegura rezerva mínima obrigatória iha kombustível sira no ninia fornesimentu regulár ba unidade públika produsaun enerjia nian; regula, autoriza no fiskaliza atividade sira downstream, maka hanesan esportasaun, transporte, armazenamentu, distribuisaun no komersializasaun, grosu ka retallu inklui mós importasaun, petróleu brutu, no ninia komponente no minerál sira, maka hanesan refinaria, unidade likefasaun, gás ka petrokímika sira; autoriza no fó lisensa jusante ba estrasaun projetu indústria tranformadora kona-ba prosesamentu, benefisiasaun, tratamentu, konversaun ka transformasaun petróleu brutu no ninia komponente no minerál sira, maka hanesan refinaria, unidade likefasaun, gás ka petrokímika sira; konsidera kompleksidade no espesialidade téknika sektór minarai no rekursu minerál sira, atu aprova lisensa ambientál iha sektór ida ne’e, iha koordenasaun ho na’i-ulun sira ne’ebé kompetente iha área Ambiente nian; ezerse podér atu dirije no iha responsabilidade jurídika ba administrasaun indireta setór, institusionál no emprezariál Estadu nian no dezenvolve koñesimentu no investigasaun estrutura jeolójika solu no subsolu no rekursu idrojeolójiku nasionál sira.


Vise-Ministru Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun
Constâncio da Conceição Pinto
Kompeténsia Vise-Ministru Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun nian maka hanesan tuir mai ne’e: fó tulun ba Ministru; superviziona servisu sira kona-ba administrasaun no jestaun finanseira; aprezenta no implementa planu ida kona-ba formasaun no fortalesimentu rekursu umanu, iha área diplomasia no relasaun internasionál; koopera no koordena ho Ministériu sira, liu-liu Ministériu Finansa nian, iha asuntu hotu-hotu ne’ebé relasiona ho kooperasaun internasionál.


Vise-Ministra Finansa
Santina Cardoso
Kompeténsia Vise-Ministra Finansa maka halo operasionalizasaun kona-ba estratéjia no polítika ne’ebé Ministru define.
Vise-Ministra Finansa tulun Ministra Finansa.


Vise-Ministru Justisa
Ivo Jorge Valente
Kompeténsia Vise-Ministru Justisa nian maka hanesan tuir mai ne’e: jestaun no administrasaun rekursu umanu iha Ministériu no Organizmu hirak ne’ebé nia iha responsabilidade jurídika; autorizasaun kona-ba despeza, inklui aprovasaun CPV, to’o ba limite ne’ebé tuir Lei Ministru bele halo, iha limite orsamentu ne’ebé aprovadu ba Ministériu no órgaun servisu nian sira seluk; autorizasaun kona-ba atu loke prosesu aprovizionamentu nian, adjudikasaun no asinatura kontratu, to’o valór ne’ebé tuir Lei, Ministru bele autoriza; autorizasun kona-ba transferénsia verba (alterasaun orsamentál) to’o ba limite máximu ne’ebé lei permite; asuntu hirak ne’ebé iha relasaun ho lojístika ekipamentu no viatura Ministériu sira nian no ida ne’ebé iha relasaun ho jestaun korente informátika nian no sistema informasaun nian.
Vise-Ministru Justisa tulun Ministru Justisa.


Vise-Ministra Étika no Prestasaun Servisu
Natália de Araújo
Kompeténsia Vise-Ministra Étika no Prestasaun Servisu nian maka kompeténsia sira ministru nian ne’ebé temi kona-ba formasaun profisionál no karreira médika no pesoál sira seluk, liu-liu ne’ebé ko’alia kona-ba atendimentu ba utente sira.
Vise-Ministra Étika no Prestasaun Servisu tulun Ministru Saúde.



Vise-Ministra Jestaun, Apoiu no Rekursu
Maria do Céu da Costa
Kompeténsia Vise-Ministra Jestaun, Apoiu no Rekursu nian maka kompeténsia sira Ministru nian ne’ebé ko’alia kona-ba jestaun finanseira no administrativa no kona-ba patrimóniu ministériu nian.
Vise-Ministra Jestaun, Apoiu no Rekursu tulun Ministru Saúde.


Vise-Ministra Ensinu Báziku
Dulce de Jesus Soares
Kompeténsia Vise-Ministra Ensinu Báziku nian maka hirak ne’ebé: propoin no asegura polítika hirak ne’ebé iha relasaun ho edukasaun pré-eskolár no eskolár, hahú husi ensinu báziku no integra modalidade espesiál edukasaun nian, to’o ba promosaun ensinu rekorente no aprendizajen iha moris tomak; garante direitu ba edukasaun no asegura eskolaridade obrigatória, atubele promove inkluzaun no igualdade oportunidade nian; reforsa kondisaun sira ensinu no aprendizajen nian, hodi kontribui ba kualifikasaun populasaun nian no melloria iha susesu eskolár no empregu no define kurríkulu nasionál iha nivel ensinu oinoin no rejime avaliasaun alunu sira nian no aprova programa ensinu nian sira, nune’e mós ho orientasaun no ninia konkretizasun.
Vise-Ministra Ensinu Báziku tulun Ministru Edukasaun.


Vise-Ministru Ensinu Sekundáriu
Virgílio Simith
Kompeténsia Vise-Ministru Ensinu Sekundáriu maka hirak ne’ebé: propoin no asegura polítika hirak ne’ebé iha relasaun ho ensinu sekundáriu no integra modalidade espesiál edukasaun nian, to’o ba promosaun ensinu rekorente no aprendizajen iha moris tomak; partisipa iha definisaun no ezekusaun polítika kona-ba kualifikasaun no formasaun profisionál; define kurríkulu nasionál iha nivel ensinu oinoin no rejime avaliasaun alunu sira nian no aprova programa ensinu nian sira, nune’e mós ho orientasaun no ninia konkretizasun no promove no jere dezenvolvimentu no rekualifikasaun parke eskolár estabelesimentu públiku ensinu la’ós superior, nune’e mós ho apoia inisiativa sira iha ámbitu ensinu partikulár no kooperativu.
Vise-Ministru Ensinu Sekundáriu tulun Ministru Edukasaun.


Vise-Ministru Ensinu Superiór
Marçal Avelino Ximenes
Kompeténsia Vise-Ministru Ensinu Superiór nian maka hirak ne’ebé: promove igualdade kona-ba oportunidade iha asesu ba ensinu superiór; promove dezenvolvimentu, modernizasaun, kualidade, kompetitividade no rekoñesimentu internasionál kona-ba sistema ensinu superiór no sientífiku no teknolójiku; promove ligasaun entre instituisaun ensinu superiór nian sira ho siénsia no teknolojia, no entre sira ho sistema produtivu sira no promove avaliasaun no inspesaun permanente ba estabelesimentu ensinu superiór, sientífiku no teknolójiku.
Vise-Ministru Ensinu Superiór tulun Ministru Edukasaun.


Vise-Ministru Komérsiu, Indústria no Ambiente
Abel da Costa Ximenes
Kompeténsia Vise-Ministru Komérsiu, Indústria no Ambiente nian maka hirak ne’ebé: kontribui ba dinamizasaun atividade ekonómika nian, inklui ho sira ne’ebé iha relasaun ho kompetividade nasionál no internasionál; apoiu atividade ajente ekonómiku sira nian, no promove dilijénsia ne’ebé importante ba valorizasaun solusaun hirak ne’ebé maka halo tramitasaun prosesuál sai simples no lais liután; promove dezenvolvimentu setór kooperativu nian, liu-liu iha área rurál sira no iha setór agrikultura nian, ho koordenasaun ho Ministériu Agrikultura no Peska; habelar importánsia setór ekonómiku kooperativu no mikro no empreza mikro no kiik sira no promove formasaun kona-ba oainsá harii, organiza, jere no halo kontabilidade kooperativa no empreza kiik sira nian; organiza no administra rejistu ida kona-ba kooperativa sira.
Vise-Ministru Komérsiu, Indústria no Ambiente tulun Ministru Komérsiu, Indústria no Ambiente.


Vise-Ministru Solidariedade Sosiál
Jacinto Rigoberto de Deus
Delega ba Vise-Ministru Solidariedade Sosiál, kompeténsia hirak ne’ebé: dezenvolve programa asisténsia sosiál no ajuda umanitária ba sira ne’ebé vulnerável liu; propoin no dezenvolve polítika estratéjia nian iha jestaun risku dezastre nian; dezenvolve no implementa programa sira iha jestaun risku dezastre nian, maka hanesan, iha edukasaun sívika, prevensaun, mitigasaun (halo kamán terus), hatan ba emerjénsia no rekuperasaun hafoin hetan tiha dezastre no providénsia akompaña, fó protesaun no halo reinsersaun komunitária ba grupu vulnerável sira seluk.
Vise-Ministru Solidariedade Sosiál tulun Ministra Solidariedade Sosiál.



Vise-Ministru Transporte no Komunikasaun
Flávio Cardoso Neves
Delega ba Vise-Ministru Transporte no Komunikasaun kompeténsia sira ne’ebé: dezenvolve no regula atividade komunikasaun nian nune’e mós kria kondisaun di’ak liu ba meiu komunikasaun sira; asegura koordenasaun setór transporte no fó aten-barani atu komplementa iha ninia modu oinoin nune’e mós ba ninia kompetisaun, iha órden atu bele satisfás di’ak-liu utente sira; promove jestaun, nune’e mós atu adopta norma téknika no regulamentasaun kona-ba uzu públiku servisu komunikasaun sira nian; garante atu hala’o servisu públiku telekomunikasaun sira, no utilizasaun ba espasu radiuelétriku liuhusi empreza públika ka fó servisu públiku ba entidade privada sira no gere sistema teknolojia informasaun Governu nian no fó garantia ba prestasaun servisu sira ne’e, nune’e mós implementa sistema informátika iha territóriu nasionál.
Vise-Ministru Transporte no Komunikasaun tulun Ministru Transporte no Komunikasaun.


Vise-Ministru Agrikultura no Peska
Marcos da Cruz
Delega ba Vise-Ministru Agrikultura no Peska kompeténsia hirak ne’ebé: asegura implementasaun no kontinua hala’o programa dezenvolvimentu rurál nian, iha koordenasaun ho Ministériu Komérsiu, Indústria no Ambiente; kria sentru apoiu tékniku ba to’os-na’in sira; gere ensinu tékniku-agríkola; promove investigasaun agrária; kontrola uza rai ba fin produsaun agro-pekuária no promove, iha koordenasaun ho Ministériu Komérsiu, Indústria no Ambiente iha dezenvolvimentu rurál, hodi implementa sistema kooperativu ida ba produsaun no komersializasaun produsaun agríkola.
Vise-Ministru Agrikultura no Peska tulun Ministru Agrikultura no Peska.


Sekretáriu Estadu Konsellu Ministru
Avelino Coelho
Sekretáriu Estadu Konsellu Ministru fó apoiu ba Primeiru-Ministru no Ministru Estadu no Prezidénsia Konsellu Ministru, iha ámbitu koordenasaun ba prosesu lejislativu Governu nian.
Delega ba Sekretáriu Konsellu Ministru kompeténsia hirak tuir mai: fó apoiu tékniku-administrativu no lojístiku ba sorumutu Konsellu Ministru nian; asegura publikasaun lei Governu nian iha Jornál Repúblika; promove publikasaun loloos ba diploma lejislativa Governu no órgaun sira seluk Estadu nian; garante kumpri regra prosedimentu Konsellu Ministru nian.
Delega ba Sekretáriu Estadu Konsellu Ministru responsabilidade jurídika ba Gráfika Nasionál.


Sekretáriu Estadu Asuntu Parlamentár
Maria Terezinha Viegas
Sekretáriu Estadu Asuntu Parlamentár fó tulun ba Primeiru-Ministru kona-ba relasaun Governu nian ho Parlamentu Nasionál no ho bankada parlamentár sira.
Delega ba Sekretáriu Estadu Asuntu Parlamentár responsabilidade jurídika ba Gabinete Apoiu Parlamentár.


Sekretáriu Estadu Komunikasaun Sosiál
Nélio Isaac Sarmento
Sekretáriu Estadu Komunikasaun Sosiál fó tulun ba Primeiru-Ministru no Ministru Prezidénsia Konsellu Ministru iha área Komunikasaun Sosiál nian.
Delega ba Sekretáriu Estadu Komunikasaun Sosiál kompeténsia hirak tuir mai: propoin polítika no elabora projetu regulamentasaun ne’ebé presiza iha área hotu-hotu komunikasaun sosiál nian; tau matan ba órgaun sira komunikisaun sosiál Estadu nian; garante atu fahe informasaun iha nível nasionál no internasionál.
Delega ba Sekretáriu Estadu Komunikasaun Sosiál responsabilidade jurídika ba servisu no organizmu hirak hanesan tuir mai: Diresaun Nasionál Diseminasaun ba Informasaun no Sentru Rádiu Komunidade.


Sekretáriu Estadu ba Fortalesimentu Institusionál
Francisco Soares
Sekretáriu Estadu ba Fortalesimentu Institusionál fó tulun ba Primeiru-Ministru iha área Fortalesimentu Institusionál.
Delega ba Sekretáriu Estadu ba Fortalesimentu Institusionál kompeténsia hirak tuir mai: propoin planu no polítika desburokratizasaun administrasaun públika nian no fó apoiu ba implementasaun ba planu hirak ne’e iha instituisaun hotu-hotu Estadu nian atu hodi hadi’a kna’ar servisu públiku nian; koordena ho Instituisaun sira Estadu nian kona-ba implementasaun ba prosedimentu komunikasaun institusionál, atuhodi garante efisiénsia, komunikasaun no hadi’a imájen instituisaun sira nian; garante katak instituisaun sira hotu iha planu operasionál ba funsionamentu instituisaun ne’e rasik no formasaun ba funsionáriu sira; apoia dezenvolvimentu ba kapasidade planeamentu no reporte Governu tomak nian; propoin ba entidade relevante sira kona-ba planu formasaun kontínua ba tékniku sira hotu-hotu iha área ida-idak nian, iha instituisaun oin-oin Estadu nian, hodi garante efisiénsia ba prestasaun servisu; koordena ho instituisaun Estadu nian hodi halo abordajen ne’ebé fó rezultadu di’ak liu ba kapasitasaun; propoin ba entidade kompetente sira, bainhira presiza, aktu fiskalizasaun no auditoria, atu nune’e bele halakon burokratizasaun iha administrasaun públika, hodi garante rezultadu servisu nian ne’ebé loos; garante formasaun no fó nafatin asisténsia ba futura komisaun preparatória munisípiu nian liuhusi koordenasaun ho Ministériu Administrasaun Estatál, Ministériu Finansa no instituisaun hirak seluk ne’ebé relevante.


Sekretáriu Estadu ba Apoiu no Promosaun Setór Privadu
Veneranda Martins
Sekretáriu Estadu ba Apoiu no Promosaun Setór Privadu fó tulun ba Primeiru-Ministru iha área relasaun Estadu nian ho setór ekonómiku privadu.
Delega ba Sekretáriu Estadu ba Apoiu no Promosaun Setór Privadu kompeténsia hirak tuir mai: propoin polítika lejislasaun no estabelese mekanizmu ne’ebé iha relasaun ho promosaun investimentu privadu no apoiu ba Estadu ho investimentu privadu iha koordenasaun ho entidade sira seluk ne’ebé relevante; propoin no implementa planu apoiu ba dezenvolvimentu setór privadu nasionál; promove sorumutu ho setór privadu nasionál, kona-ba ninia partisipasaun iha dezenvolvimentu nasaun nian hodi buka fó solusaun ba problema dezempregu no étika traballu; promove diálogu ho setór privadu hodi buka métodu atuasaun ida di’ak, kona-ba difikuldade no obstákulu ne’ebé hasoru, iha nia relasaun ho instituisaun finanseira Estadu nian; aprezenta proposta, hafoin rona tiha setór privadu, kona-ba formulasaun polítika no mekanizmu apoiu no insentivu, iha nia relasaun ho instituisaun finanseira no bankária sira; gere orsamentu kona-ba promosaun dezenvolvimentu setór privadu emprezariál no promove kriasaun Banku Dezenvolvimentu Nasionál, iha koordenasaun ho Ministériu Finansa no Banku Sentrál.
Delega ba Sekretáriu Estadu ba Apoiu no Promosaun Setór Privadu ba ninia responsabilidade Jurídika ba organizmu sira tuir mai: Institutu Apoiu Dezenvolvimentu Emprezariál; Ajénsia Espesializada Investimentu nian; Banku Nasionál Komersiál Timor-Leste no Sentru Bambu.


Sekretáriu Estadu Promosaun Igualdade
Idelta Maria Rodrigues
Sekretária Estadu Promosaun Igualdade fó tulun, tuir termu da-1, artigu da-10 Vise-Primeiru-Ministru iha konsepsaun, ezekusaun no avaliasaun polítika, ne’ebé define no aprova ona iha Konsellu Ministru, iha área sira promosaun igualdade nian ba feto no mane.
Delega ba Sekretária Estadu Promosaun Igualdade kompeténsia hirak tuir mai: apoia elaborasaun polítika globál no setoriál ne’ebé reflete iha promosaun igualdade no habiit feto timoroan nia knar iha sosiedade; elabora proposta normativa, hato’o pareser no intervein, tuir lei, iha domíniu tranversál iha área hotu-hotu ne’ebé relevante ba promosaun igualdade, hodi estabelese mekanizmu revizaun lei, polítika, orsamentu no programa sira Governu nian iha área sira ne’ebé mak iha ninia responsabilidade jurídika; koordena ho ministériu seluk-seluk, asaun ne’ebé loloos ba promosaun igualdade no habiit feto timoroan nia knar; dezenvolve parseria no fó apoiu ba iha organizasaun feto sira ne’ebé partisipa iha promosaun igualdade ba feto no mane, hodi asegura mekanizmu konsulta ho sosiedade sivil, instituisaun sira seluk husi Governu no organizasaun internasionál sira; promove asaun sensibilizasaun opiniaun públika no tuir prátika di’ak kona-ba igualdade ba feto no mane, partisipasaun feto no mane nian hotu iha vida ekonómika, sosiál, polítika no familiar no luta hasoru diskriminasaun no violénsia kontra feto; mantein opiniaun públika iha informasaun no sensibilizasaun kona-ba problema hirak ne’ebé iha relasaun ho igualdade no direitu feto nian ho rekursu ba meiu sira husi komunikasaun sosiál, fó sai publikasaun ka meiu sira seluk ne’ebé adekuadu; asegura modalidade partisipasaun institusaun sira nian no organizasaun não-governamentál ne’ebé kontribui hala’o polítika igualdade ba feto no mane, nune’e mós atu konfere kompeténsia téknika no haree loloos kualidade ema no entidade ne’ebé partisipa iha promosaun igualdade ba feto no mane; koopera ho organizasaun iha ámbitu komunitáriu no internasionál no organizmu estranjeiru sira ne’ebé mak hala’o knar hanesan, hodi partisipa iha orientasaun internasionál boboot sira kona-ba igualdade ba feto no mane no prmove ninia implementasaun iha nível nasionál.


Sekretáriu Estadu Juventude no Desportu
Miguel Manetelo
Sekretáriu Estadu Juventude no Desportu, tuir termu da-1, artigu da-10, fó tulun ba Vise Primeiru Ministru atu halo konsepsaun, ezekusaun, koordenasaun no avaliasaun kona-ba polítika, ne’ebé Konsellu Ministru define no aprova, ba área sira kona-ba promosaun moris-di’ak no dezenvolvimentu juventude no desportu nian.
Kompeténsia Sekretáriu Estadu Juventude no Desportu maka hanesan tuir mai ne’e: propoin polítika no elabora projetu regulamentasaun nian sira ne’ebé importante ba área sira juventude no desportu nian; asegura implementasaun no ezekusaun kuadru legál no regulamentadór kona-ba atividade hirak ne’ebé iha relasaun ho juventude no desportu; promove atividade hirak ne’ebé destina ba foin-sa’e sira, liu-liu iha kampu sira hanesan desportu, arte no kultura; estabelese mekanizmu sira kolaborasaun no koordenasaun nian ho órgaun Governu nian sira seluk ne’ebé maka tau matan ba área sira ne’ebé iha ligasaun ho kompeténsia hirak ne’e.
Sekretáriu Estadu Juventude no Desportu hetan responsabilidade atu tau matan ba entidade sira hanesan tuir mai ne’e: Komisaun Nasionál Desportu (KND) no Komisaun Reguladora Arte Marsiál (KRAM).


Sekretáriu Estadu ba Polítika kona-ba Formasaun Profisionál no Empregu
Ilídio Ximenes da Costa
Sekretáriu Estadu ba Polítika kona-ba Formasaun Profisionál no Empregu, tuir termu da-1, husi artigu da-10, fó tulun ba Vise-Primeiru-Ministru atu halo konsepsaun, koordenasaun no avaliasaun kona-ba polítika, ne’ebé Konsellu Ministru define no aprova, ba área sira kona-ba servisu, formasaun profisionál no empregu.
Kompeténsia Sekretáriu Estadu ba Polítika kona-ba Formasaun Profisionál no Empregu nian maka hanesan tuir mai ne’e: propoin polítika no elabora projetu regulamentasaun nian sira iha área servisu, formasaun profisionál no empregu nian; promove programa no atividade sira iha área servisu, formasaun profisionál no empregu, hamutuk ho instituisaun relevante sira seluk; promove relasaun tripartida entre Governu, servisu-na’in no empregadór sira, ho objetivu atu bele previne konflitu ne’ebé iha relasaun ho servisu; promove knaar mediasaun, konsiliasaun no arbitrajen iha ámbitu relasaun servisu nian; insentiva atu timoroan sira bele hetan kontratu iha rai-li’ur; regulamenta no fiskaliza servisu ema estranjeiru sira nian iha Timor-Leste; halo fiskalizasaun kona-ba kumprimentu dispozisaun legál sira iha matéria servisu nian; promove no fiskaliza Saúde, Seguransa no Ijiene iha servisu no estabelese mekanizmu kona-ba kolaborasaun no koordenasaun ho órgaun Governu nian sira seluk ne’ebé fó mós tutela ba área hirak ne’ebé iha ligasaun.
Sekretáriu Estadu ba Polítika kona-ba Formasaun Profisionál no Empregu iha responsabilidade jurídika atu tau matan ba organizmu sira hanesan tuir mai ne’e: Sentru Nasionál Formasaun Profisionál no Empregu Tibar; Sentru Nasionál Formasaun Profisionál Bekora; Institutu Nasionál Dezenvolvimentu Maundeobra no Inspesaun Jerál Servisu nian.


Sekretáriu Estadu ba Asuntu ASEAN
Roberto Soares
Sekretáriu Estadu ba Asuntu ASEAN nian ninia kompeténsia maka hanesan tuir mai ne’e: planea no ezekuta preparasaun kona-ba adezaun Timor-Leste nian ba Oraganizasaun Nasaun sira Sudeste Ázia nian (ASEAN) no asegura reprezentasaun nasaun nian iha sorumutu no atividade sira organisaun ne’e nian.
Sekretáriu Estadu ba Asuntu ASEAN tulun Ministru Estadu no Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun.



Sekretáriu Estadu Defeza
Júlio Tomás Pinto
Kompeténsia Sekretáriu Estadu Defeza nian maka hanesan tuir mai ne’e: propoin polítika no elabora projetu regulamentasaun nian sira ne’ebé importante ba área hirak ne’ebé nia iha responsabilidade jurídika; ho koordenasaun ho Ministériu Negósiu Estranjeiru, halo akordu internasionál sira iha matéria defeza no kooperasaun militár; administra no fiskaliza Forsa Armada Timor-Leste nian; promove adekuasaun meiu militár nian sira; fiskaliza navegasaun iha tasi no lalehan ho fin militár nian no estabelese mekanizmu kolaborasaun no koordenasaun nian ho órgaun Governu nian sira seluk ne’ebé fó tutela ba área hirak ne’ebé iha ligasaun.
Sekretáriu Estadu Defeza tulun Ministru Defeza no Seguransa.


Sekretáriu Estadu Seguransa
Francisco Guterres
Kompeténsia Sekretáriu Estadu Seguransa nian maka hanesan tuir mai ne’e: propoin polítika no elabora projetu regulamentasaun nian sira ne’ebé importante ba área hirak ne’ebé nia iha responsabilidade jurídika; ezerse tutela ba forsa polisiál Timor-Leste nian; promove adekuasaun meiu polisiál nian sira; fó seguransa ne’ebé di’ak ba patrimóniu imobiliáriu Estadu nian; fiskaliza no kontrola ezersísiu atividade seguransa privada sira nian; promove dezenvolvimentu estratéjia prevensaun, mediasaun nian no rezolusaun konflitu iha komunidade; ezerse tutela ba servisu imigrasaun nian sira; fiskaliza servisu navegasaun nian iha tasi no lalehan ho fin sivíl nian; tau matan ba seguransa ema no sasán sira nian iha tempu ahi-han, bee-sa’e, rai-monu, rai-nakdoko no iha situsaun hotu-hotu ne’ebé tau sira iha risku; dezenvolve, ho koordenasaun ho entidade kompetente sira seluk, programa kona-ba edukasaun sívika atu bele hasoru dezastre natural sira no dezastre sira seluk ne’ebé mosu tanba ema nia hahalok hodi hametin solidariedade sosiál no estabelese mekanizmu kolaborasaun no koordenasaun nian ho órgaun Governu nian sira seluk ne’ebé fó tutela ba área hirak ne’ebé iha ligasaun.
Sekretáriu Estadu Seguransa tulun Ministru Defeza no Seguransa.


Sekretáriu Estadu Rai no Propriedade
Jaime Xavier Lopes
Kompeténsia Sekretáriu Estadu Rai no Propriedade nian maka hanesan tuir mai ne’e: organiza rejistu kona-ba prédiu rústiku no urbanu sira no rejistu beins la book-an sira no administra no halo jestaun ne’ebé koerente kona-ba patriomóniu imobiliáriu Estadu nian.
Sekretáriu Estadu Rai no Propriedade tulun Ministru Justisa.


Sekretáriu Estadu Dezenvolvimentu Lokál
Samuel Mendonça
Kompeténsia Sekretáriu Estadu Dezenvolvimentu Lokál nian maka hirak ne’ebé: promove no ezekuta polítika kona-ba dezenvolvimentu lokál no rurál no hamenus dezigualdade ekonómika no sosiál entre rejiaun sira; koordena no fahe informasaun interna no esterna sira ba estrutura Adminitrasaun Lokál Estadu nian no mós koordenasaun programa dezenvolvimentu Suku sira, Planu Dezenvolvimentu Integradu Distritál no Programa ba Uma Hela-fatin “MDG’s”.
Sekretáriu Estadu Dezenvolvimentu Lokál tulun Ministru Administrasaun Estatál.


Sekretáriu Estadu Dezentralizasaun Administrativa
Tomás Cabral
Kompeténsia Sekretáriu Estadu Dezentralizasaun Administrativa nian maka hirak ne’ebé: koordena no fiskaliza atividade administrasaun distritu no sub-distritu nian sira, servisu no organízmu sira seluk husi administrasaun lokál; promove no kondúz prosesu desentralizasaun administrativa no kriasaun munisipalidade no mós ho jestaun kona-ba Programa Dezenvolvimentu Desentralizadu.
Sekretáriu Estadu Dezentralizasaun Administrativa tulun Ministru Administrasaun Estatál.


Sekretáriu Estadu Komérsiu
Ricardo Cardoso Nheu
Kompeténsia Sekretáriu Estadu Komérsiu nian maka hirak ne’ebé: apresia no fó lisensa ba projetu instalasaun no funsionamentu empriendimentu komersiál nian; halo inspesaun no fiskalizasaun ba atividade empriendimentu komersiál sira tuir lei; mantein no administra sentru informasaun no dokumentasaun nian ida kona-ba empreza sira no promove regra interna no internasionál kona-ba normalizasaun, metrolojía no kontrolu kualidade nian, padraun medida unidade nian no magnitude fízika nian.
Sekretáriu Estadu Komérsiu tulun Ministru Komérsiu, Indústria no Ambiente.


Sekretáriu Estadu Indústria no Kooperativa
Filipus ‘Nino’ Pereira
Kompeténsia Sekretáriu Estadu Indústria no Kooperativa nian maka hirak ne’ebé: apresia no fó lisensa ba projetu instalasaun no funsionamentu empriendimentu industriál nian; halo inspesaun no fiskalizasaun ba atividade empriendimentu industriál sira tuir lei; mantein no administra sentru informasaun no dokumentasaun nian ida kona-ba empreza sira; propoin kualifikasaun no klasifikasaun empriendimentu industrial sira nian tuir buat ne’ebé bele aplika ho lei; habelar importánsia setór ekonómiku kooperativu no mikro no empreza mikro no kiik sira, promove formasaun kona-ba oainsá harii, organiza, jere no halo kontabilidade kooperativa no empreza kiik sira nian no organiza no administra rejistu kona-ba propriedade industriál.
Sekretáriu Estadu Indústria no Kooperativa tulun Ministru Komérsiu, Indústria no Ambiente.


Sekretáriu Estadu Estadu Ambiente
Nominando Soares Martins ‘Buras’
Kompeténsia Sekretáriu Estadu Ambiente nian maka hirak ne’ebé: elabora polítika ambientál no halo avaliasaun ba rezultadu hirak ne’ebé alkansa ona; promove, akompaña no apoia estratéjia integrasaun ambiente nian iha polítika setoriál; halo avaliasaun ambientál estratéjika kona-ba polítika, planu, programa no lejizlasaun no koordena prosesu avaliasaun nian kona-ba impaktu ambientál husi projetu iha nível nasionál, inklui prosedimentu kona-ba konsulta públiku; asegura, iha termu jerál no iha sede lisensiamentu ambientál nian, adosaun no fiskalizasaun kona-ba medida prevensaun no kontrolu nian ne’ebé integradu husi poluisaun husi instalasaun ne’ebé nia abranje.
Sekretáriu Estadu Ambiente tulun Ministru Komérsiu, Indústria no Ambiente.


Sekretáriu Estadu Seguransa Sosiál
Vítor da Costa
Delega ba Sekretáriu Estadu Seguransa Sosiál, kompeténsia hirak ne’ebé: jere no implementa sistema seguransa sosiál ba serbisu-na’in sira no populasaun sira seluk.
Sekretáriu Estadu Seguransa Sosiál tulun Ministra Solidariedade Sosiál.


Sekretáriu Estadu Asuntu Kombatente Libertasaun Nasionál
Júlio Sarmento da Costa
Delega ba Sekretáriu Estadu Asuntu Kombatente Libertasaun Nasionál, kompeténsia hirak ne’ebé: promove programa desmobilizasaun, reforma no pensaun ne’ebé atribui ba Kombatente Libertasaun Nasionál nian; providénsia akompaña, no inklui fali veteranu iha sosiedade veteranu no Kombatente Libertasaun Nasionál sira nian.
Sekretáriu Estadu Asuntu Kombatente Libertasaun Nasionál tulun Ministra Solidariedade Sosiál.


Sekretáriu Estadu Obra Públika
Luís Vaz Rodrigues
Delega ba Sekretáriu Estadu Obra Públika kompeténsia hirak ne’ebé: kria no implementa kuadru legál no regulamentár atividade konstrusaun sivil no investigasaun kona-ba materiál sira konstrusaun nian; estuda no ezekuta obra sira ba protesaun, konservasaun no reparasaun ba ponte, estrada, mota ain no tasi ninin, liu-liu halo kontrolu ba bee lihun; propoin no dezenvolve polítika nasionál ba abitasaun no planeamentu espasiál; propoin no dezenvolve planeamentu urbanu; estabelese koordenasaun no promove kualidade projetu fíziku ne’ebé mak Estadu halo; promove realizasaun obra sira konstrusaun, konservasaun no reparasaun edifísiu públiku, monumentu no instalasaun espesiál, iha kazu obra hirak ne’ebé hala’o tuir lei.
Sekretáriu Estadu Obra Públika tulun Ministru Obra Públika.


Sekretáriu Estadu Eletrisidade
Januário Pereira
Delega ba Sekretáriu Estadu Eletrisidade, kompeténsia hirak ne’ebé prevee: asegura koordenasaun setór enerjétiku renovável no fó aten brani atu komplementa entre ninia modu oinoin nune’e mós ba ninia kompetisaun, iha ordem atu bele satisfás di’ak liu utente sira; dezenvolve kuadru legál no regulamentár ba atividade sira ne’ebé iha relasaun ho rekursu enerjétiku renovável; regula iha koordenasau ho ministériu sira seluk, operadór sira iha área produsaun eletrisidade nian; dezenvolve estudu sira kona-ba kapasidade rekursu enerjétiku renovável no enerjia alternativa sira.
Sekretáriu Estadu Eletrisidade tulun Ministru Obra Públika.


Sekretáriu Estadu Água, Saneamentu no Urbanizasaun
Elias Pereira Moniz
Delega ba Sekretáriu Estadu Água, Saneamentu no Urbanizasaun, kompeténsia hirak ne’ebé: promove estudu no ezekusaun sistema foun rede infra-estrutura nian kona-ba distribuisaun bee, nune’e mós saneamentu báziku, no fiskaliza ninia funsionamentu no esplorasaun, la hasees atribuisaun sira ne’e hosi órgaun sira seluk.
Sekretáriu Estadu Água, Saneamentu no Urbanizasaun tulun Ministru Obra Públika.


Sekretáriu Estadu Floresta no Konservasaun Natureza
João Fernandes
Delega ba Sekretáriu Estadu Floresta no Konservasaun Natureza kompeténsia hirak ne’ebé: jere Parke Nasionál no Área Protejida sira no garante protesaun no konservasaun natureza no biodiversidade, hodi kontrola implementasaun polítika no fiskaliza atividade sira ne’ebé viola kualidade tomak fauna no flora nasionál nian, liuhusi kolaborasaun ho entidade ne’ebé mak iha relasaun.
Sekretáriu Estadu Floresta no Konservasaun Natureza tulun Ministru Agrikultura no Peska.


Sekretáriu Estadu Peska
Rafael Pereira Gonçalves
Delega ba Sekretáriu Estadu Peska kompeténsia Ministériu Agrikultura no Peska kona-ba atividade peska nian.
Sekretáriu Estadu Peska tulun Ministru Agrikultura no Peska.


Sekretáriu Estadu Pekuária
Valentino Varela
Delega ba Sekretáriu Estadu Pekuária kompeténsia Ministériu Agrikultura no Peska nian kona-ba atividade pekuária.
Sekretáriu Estadu Pekuária tulun Ministru Agrikultura no Peska.


Sekretáriu Estadu Arte no Kultura
Maria Isabel Ximenes
Delega ba Sekretária Estadu Arte no Kultura kompeténsia hirak ne’ebé: halo polítika no regulamentu ba konservasaun, protesaun no prezervasaun ba patrimóniu istóriku kulturál sira; propoin polítika ba definisaun no dezenvolvimentu kultura; estabelese polítika kooperasaun no troka kulturál ho país sira KPLP nian no organizasaun kulturál no país sira rejiaun nian; estabelese polítika kooperasaun ho UNESKU; promove kriasaun Biblioteka Nasionál no Muzeu Nasionál; dezenvolve programa sira, iha koordenasaun ho Ministériu Edukasaun atu hatama kultura iha ensinu Timor-Leste nian; garante prezervasaun ida adekuada ba dokumentu ofisiál no istóriku sira; promove kriasaun Akademia Arte no Indústria Kreativa Kulturál Timor-Leste nian.
Sekretária Estadu Arte no Kultura nune’e mós nu’udar tutela kona-ba servisu no organizmu hirak tuir mai ne’ebé pasa ba Ministériu Turizmu: Diresaun Jerál Kultura; Unidade Implementasaun ba Akademia Arte no Indústria Kulturál sira Timor-Leste nian; Komisaun Akompañamentu Akademia Arte no Indústria Kulturál sira Timor-Leste nian.

Sekretária Estadu Arte no Kultura tulun Ministru Turizmu.


Fontes: Governu Timor-Leste, asesu husi: http://timor-leste.gov.tl/?p=135&lang=tp, asesu iha loson Sexta-feira 01-09-2017.

  • Digg
  • Del.icio.us
  • StumbleUpon
  • Reddit
  • RSS