Territóriu Timor-Leste konstituidu/kompostu husi parte loromonu tomak ilha Timor nian, ilha Ataúru ne’ebé hamriik iha parte norte kosta Díli nian, ilhéu ka ilha kiik Jako, iha liu ponta leste, no enklave Oekusi-Ambenu, iha kosta norte, parte Timór Indonézia. Territóriu ne’e nia área totál mak besik 15 mil km2, ho populasaun serka de 1,066,409 (Sensus 2010), i nia kapitál mak sidade Díli.
Iha 1908, Portugal fahe territóriu Timor-nian ba komandus miltares 15,
ne’ebé hola konta mós Administrasaun Sivíl, hodi desentraliza tiha. Dékada ka
tinan sanulu liutiha metrópole (governu Lisboa) kria primeiras sirkunskrisoens
sivís, hodi sobu-fahe tiha monopóliu podér militár, tanba la presiza ona
depois-de halo asinatura Sentensa Arbitrál 1914 ho Olanda. Iha 1940 kria Primeiru
Koncelhu – Koncelhu Dili – hahú husi ne’ebá koncelhus ho sirkunskrisoens sei
la’o hamutuk to’o ikus liu foti sirkunskrisaun (Oekusi-Ambeno) ba koncelhu, iha
Agostu 1973.
Iha meadus dékada 60, Administrasaun portugál kaer koncelhus 11,
Bobonaru, Kova-Lima, Likisá, Ermera, Díli, Ainaru, Same, Manatutu, Baukau,
Vikeke no Lautém; no sirkunskrisaun mesak ida mak, enklave Oekusi-Ambenu.
Divizoens hirak ne’e nia fronteiras kuaze hanesan ho Distritus nian agora, ho
diferensas tolu: koncelhu Aileu, iha tinan hirak ne’ebé Administrasaun
portugeza besik ona atu naksobu, haketak tiha husi Díli; no, iha tempu
Administrasaun indonézia, sub Distritu Turiskai muda husi Distritu Ainaru bá
fali Manufahi, troka ho Hatudu. Entre Distritus Timor-Leste nian tomak, Vikeke
nia rain mak luan liu (884 km2) i Díli mak ki’ik liuhotu (364 km2).
Distritus
Subdistritus
Kada Subdistritu husi totál 67 ne’ebé tama iha Distritus 13 laran, iha
mós nia kapitál rasik no subdivizoens administrativas hanesan Sukus, ne’ebé
varia entre 2 to’o 18 ba kada Subdistritu. Subdistritu boot liu mak Lospalus,
iha Lautém, ho 635 km2, ki’ik liuhotu mak Na’in-Feto, iha Díli, ho 6 km2. Fatu
Lulik, Sub-Distritu ida hotu ne’ebé ki’ik i ema mós uitoan, 2 mili de’it. Naturalmente,
Sub-Distritus ne’ebé populasaun boot liu mak sira ne’ebé pertense ba Distritu
Dili, liu-liu sira ne’ebé iha kedas sidade kapitál paíz laran.
Sukus
Divizaun adminsitrativa ki’ik liuhotu iha Timor-Leste mak Suku, ne’ebé
bele kompostu husi Aldeia ida ka lubun ida. Iha Sukus 498 iha Territóriu tomak,
ho média suku 7 ba Subdistritu ida. Distritu Baukau mak iha Sukus barak
liuhotu, 63, no Distritu Ainaru mak aprezenta divizoens ki’ik liu, 21 Sukus.
Analiza média distritál kona-ba númeru Sukus ba kada Subditritu, Distritus iha
parte sentrál mak segmentadus ka fahe barak liu. Aileu ho Ermera iha média aas
liuhotu, Sukus 11 ba Distritu ida, Ainaru ho Oekusi-Ambenu uitoan liu, Sukus 5
ba kada Subdistritu. Subdistritus iha sentru ne’ebé mesak rai foho, sira nia
Sukus barak liuhotu: Aileu, Distritu Aileu, no Bobonaru, Distritu Bobonaru,
kada ida kompostus husi divizoens 18; kontráriu fali, Subdistritus Hatudu, iha
Ainaru, no Tutuala, iha Lautém, rua ne’e besik tasi no rai ladún aas, ida-ida
iha de’it sukus rua.
Kona-ba dimensoens ka rai-luan, maioria sukus ne’ebé boot liu,
lokalizadus iha Distritus Timor-Leste iha parte lorosa’e rohan bá, ho destake
ba Laline, iha Subdistritu Lakluta, Distritu Vikeke, ho 212 km2. Sukus 15
ne’ebé ki’ik liu, iha hotu Distritu Díli, sai hanesan bairrus, ho luan entre 2
km2 i 6 ha. Populasaun la fahe hanesan ba Sukus. Entre Sukus ne’ebé nia
populasaun menus liu 500, iha rua husi suku haat ne’ebé pertense ba Subdistritu
Fatu-Lulik, Kova-Lima, mak ho de’it ema 136, no konsidera hanesan Suku ho ema
menus liuhotu iha Timor-Leste. Hanesan ita hatene nanis ona, entre sukus ne’ebé
ho abitantes barak liu 5 mil, barak mak pertense ba Distritu Díli, liu-liu iha
Subdistritu Dom Aleixo. Maibé suku ho populasaun barak liuhotu, ema besik 10
mil mak Fuiloro, Iha Lospalus, Lautém.
Informasaun Distritus
Distritu Aileu
Distritu Ainaru
Lokalizadu iha
sudoeste paíz. Iha abitantes 59.175 mil (Sensus 2010) no área 797 km2. Nia
kapitál mak sidade Ainaru. Distritu Ainaru uluk iha tempu Timor Portugêz
hanesan koncelhu ida ho naran ne’ebé hanesan, maibé iha exepsoens balu hanesan
ne’e: durante Administrasaun Indonézia Subdistritu Turiskai pasa husi Diistritu
Ainaru ba Manufahi, troka ho Hatudu ne’ebé pertense fali ba Ainaru. Distritu
Ainaru inklui atualmente Subdistritus Ainaru, Hatudu, Hatu Builiku no Maubise.
Distritu Ainaru iha bee barak tebes no rai ne’ebé bokur i di’ak ba Agrikultura.
Nia iha mós área ida ke besik tasi, no zonas barak liu mesak foho, inklui pontu
aas lihotu iha Timor-Leste, mak Foho Ramelau (2.960 m). Tuir istória, Ainaru
iha papél boot tebes durante tempu Rezistênsia hasoru okupasaun Indonézia iha
Timor-Leste, hodi fó fatin subar ba gerrilheirus sira iha foho leten bá.
Alein-de línguas ofisiais paíz, tetun no portugêz, iha Distritu Ainaru
populasaun barak liu mak koalia mambae.
Distritu Baucau
Lokalizadu iha parte orientál paíz, hela dook 122 km husi kapitál Dili,
nia mak segunda sidade paíz , ho abitantes 111.694 mil (Sensus 2010) no área
1.494 km2. Nia kapitál mak sidade Baukau. Iha tempu kolonizasaun portugeza bolu
naran Vila Salazar. Distritu Baukau inklui Subdistritus Bagia,
Baukau,Fatumaka(?), Laga, Kelikai, Vemase no Venilale (naran Vila Viçosa
durante tempu Administrasaun Portugeza). 6 km besik sidade Baukau, iha
aeroportu Internasionál ne’ebé boot liuhotu iha Timor-Leste (kódigu IATA: NCH),
oras ne’e la utiliza ba aviasaun sivíl. Iha Subdistritu Venilale (ex-Vila
Viçosa) iha túneis ka rai ku’ak naruk no luan boot ne’ebé ema japaun sira ke’e,
halo ita hanoin fali tempu okupasaun japaun nian iha Segunda Gerra Mundiál.
Atividade ekonómika prinsipál Distritu Baukau nian mak agrikultura (batar,
háre, fore-rai, nuu no produtus to’os nian seluk). Ho hadi’a neineik
transportes no fornesimentu enerjia elétrika, bele haré katak iha ona
dezenvolvimentu ne’ebé progresivu iha Setór Privadu no pekenas i médias
emprezas. Distritu Baukau nia zona litorál ka rai besik tasi mós luan tebes, ho
praias ka tasi ninin mesak furak, di’ak tebes atu nani no halo atividades
seluktán iha bee laran. Alein-de línguas ofisiais paíz, tetun no portugêz, iha
Distritu Baukau populasaun barak liu mak koalia dialetu lokál, makasae.
Distritu Bobonaru
Lokalizadu iha zona
loromonu paíz, besik fronteira ho Indonézia. Iha abitantes 92.049 mil (Sensus
2010) no área ida ho 1.368 km2. Nia kapitál mak sidade Maliana ne’ebé hela 149
km iha sudoeste Díli, kapitál paíz. Distritu Bobonaru uluk iha tempu Timor
Portugêz hanesan koncelhu ida ho naran ne’ebé hanesan, i iha tempu ne’ebá nia
kapitál mak Vila Armindo Monteiro, agora temi naran Bobonaru. Distritu ne’e
inklui Subdistritus Atabae, Balibó, Bobonaru, Kailaku, Lolotoe no Maliana.
Distritu Kova Lima
Lokalizadu iha zona osidentál paíz , besik fronteira ho Indonézia. Iha
abitantes 59.455 mil (Sensus 2010) no área ida ho 1.226 km2. Nia kapitál mak
sidade Suai ne’ebé hela 138 km iha sudoeste Díli, kapitál paíz . Distritu Kova
Lima inklui Subdistritus Fatululik, Fatumean, Fohorén, Mape- Zumulai, Maukatar,
Suai i Tilomar.
Distritu Dili (kapitál)
Distritu Ermera
Distritu Lautém
Distritu Likisá
Lokálizada iha kosta norte paíz , besik 32 km
husi Dili. Halo fronteira ho Distritus Bobonaru no Ermera husi sul; ho Díli
husi lorosa’e; no Tasi Savu husi norte i loromonu. Iha abitantes 63.403 (Sensus
2010) no área ida ho 543 km2. Nia kapitál mak sidade Likisá. Distritu Likisá
inklui Subdistritus Bazartete, Likisá no Maubara. Áreal rai-henek metan ne’ebé
luan tebes mak hanesan atrasaun prinsipál turístika ida hotu. Alein-de línguas
ofisiais paíz, tetun ho portugêz, iha Distritu Likisá kuaze populasaun tomak
koalia tokodede.
Distritu Manatutu
Lokalizadu iha zona sentrál paíz , abarka ka
kobre kosta norte no sul ilha. Husi norte konfina ho tasi Estreitu Wetar; husi
lorosa’e ho Distritus Baukau no Vikeke; husi sul ho Tasi Timór no loromonu ho
Distritus Manufahi, Aileu i Díli. Iha abitantes 42.742 (Sensus 2010) i área ida
ho 1.706 km2. Nia kapitál mak sidade Manatutu. Mota naruk liuhotu iha
Timór-Leste, mak mota Lakló, ne’ebé suli mai to’o iha Distritu Manatutu, entre
ponta Subaun ho baía Lanesana. Distritu Manatutu inklui Subdistritus
Barike-Natarbora, Laklo, Laklubar (iha tempu portugêz bolu naran Vila de Nova
Ourique), Laleia, Manatutu no Soibada. Aleinde "lían ofisiais"
Timor-Leste nian, tetun ho portugêz, iha Manatutu populasaun barak liu mak
koalia galolen, idioma ida ke rekonhesidu ho estatutu "língua
Nasionál" tuir Konstituisaun.
Distritu Manufahi
Lokalizadu iha kosta sul ilha, konfina husi
loromonu ho Distritu Manatutu, husi norte ho Aileu, husi loromonu ho Ainaru no
husi sul ho Tasi Timor. Iha abitantes 48.628 (Sensus 2010) i área ida ho 1.325
km2. Nia kapitál mak sidade Same. Distritu Manufahi mak hanesan koncelhu Same
iha tempu Timór Portugêz ne’ebé harí iha 1945 no inklui Subdistritus Alas,
Fatuberliu, Same no Turiskai. Subdistritu ida ikus ne’e - Turiscai - uluk
pertense ba Distritu Ainaru iha iha tempu Administrasaun indonézia mak bá fali
Manufahi, troka ho Hatudu ne’ebé pertense fali ba Ainaru. Alein-de línguas
ofisiais paíz nian , tetun ho portugêz, iha Distritu Manufahi populasaun barak
liu mak koalia mambae.
Distritu Oekusi-Ambenu
Lokalizadu iha kosta norte metade osidentál ilha Timor, hanesan enklave Timor-Leste nian ida, tanba hela dook husi paíz tomak, haketak ho província indonézia Timor Oeste, ne’ebé hale’u enklave kiik-oan ne’e husi Diresaun hotu-hotu, exeptu husi norte, tanba iha Tasi Savu. Oekusi- Ambenu ne’e liafaun ida ne’ebé mai husi naran reinu rua nian iha tempu uluk, hodi forma Distritu atuál. Territóriu ne’e iha abitantes 64.025 (Sensus 2010) i área ho 815 km2. Kapitál mak sidade Pante Makasar ne’ebé, iha tempu portugêz, konhesidu ho naran Vila Taveiro. Distritu Oekusi-Ambenu hanesan ho Konselhu Oekusi iha tempu Timor Portuguêz, nia mak srikunskrisaun Timor-nian ne’ebé ikus liu ona mak foin hasa’e ba koncelhu iha Agostu 1973, no inklui Subdistritus Nitibe, Oesilu, Pante Makasar no Pasabe.
Lokalizadu iha kosta norte metade osidentál ilha Timor, hanesan enklave Timor-Leste nian ida, tanba hela dook husi paíz tomak, haketak ho província indonézia Timor Oeste, ne’ebé hale’u enklave kiik-oan ne’e husi Diresaun hotu-hotu, exeptu husi norte, tanba iha Tasi Savu. Oekusi- Ambenu ne’e liafaun ida ne’ebé mai husi naran reinu rua nian iha tempu uluk, hodi forma Distritu atuál. Territóriu ne’e iha abitantes 64.025 (Sensus 2010) i área ho 815 km2. Kapitál mak sidade Pante Makasar ne’ebé, iha tempu portugêz, konhesidu ho naran Vila Taveiro. Distritu Oekusi-Ambenu hanesan ho Konselhu Oekusi iha tempu Timor Portuguêz, nia mak srikunskrisaun Timor-nian ne’ebé ikus liu ona mak foin hasa’e ba koncelhu iha Agostu 1973, no inklui Subdistritus Nitibe, Oesilu, Pante Makasar no Pasabe.
Oekusi-Ambenu uluk hanesan fatin ida iha Timor ne’ebé uluk liu
portugezes sira mai hela bá, ne’e mak to’o ohin loron konsidera hanesan bersu
ka kama-huur Timor-Leste. Iha 1556, grupu frades dominikanus harí primeiru
Povuadu iha Lifau, kilómetrus sanulu-resin husi oeste Pante Makasar. Iha 1702,
Lifau sai hanesan kapitál kolónia hodi simu primeiru governadór ne’ebé
haruka-mai husi Lisboa, i sei ho nafatin estatutu ne’e to’o 1767, bainhira
portugezes sira deside atu transfere kapitál ba Díli, tanba forsas olanda nian
sira ataka beibeik. Só iha 1859, ho Tratatu Lisboa, mak Portugál ho Paízes
Baixus, fahe ba malu ilha ne’e: Timor Osidentál ba olandezes sira, ho sede iha
Kupang, no Timór-Leste ba portugezes, ho sede iha Díli, hodi rekonhese
Oekusi-Ambenu hanesan enklave portugál nian ida iha rai olandêz laran.
Invazaun indonézia ba Timor Portugêz hahú iha Oekusi semana ida antes,
molok tama iha rai sira seluk iha Territóriu tomak - iha 29 Novembru 1975 kinta
koluna ezêrsitu Indonézia nian okupa Pante Makasar. Maski ho okupasaun
Indonézia, Oekusi-Ambenu kontinua administra hanesan parte husi provínsia Timór
Timur (ne’e naran ba Timór-Leste ho lian indonézia), hanesan mós uluk iha
portugezes sira nia tempu. Nune’e, iha rekonhesimentu ba independênsia
Timór-Leste, iha 2002, Oekusi-Ambenu kontinua nafatin hanesan parte integrante
nasaun Timór. Alein-de línguas ofisiais paíz nian, tetun ho portugêz, iha
Distritu Oekusi-Ambenu populasaun barak liu mak koalia baikenu.
Distritu Vikeke
Lokalizadu iha kosta sul ilha nian. Husi
lorosa’e halo baliza ho Lautém, husi norte ho Baukau, husi loromonu ho Manatutu
no husi sul ka tasi mane ho Tasi Timor. Iha abitantes 70.036 (Sensus 2010) no
área ida ho 1.781 km2. Nia kapitál mak sidade Vikeke. Distritu Vikeke inklui
Subdistritus Lakluta, Osú, Uatulari (iha tempu portugês bolu naran Leça), Uato
Karabau no Vikeke. Alein-de lian ofisiais paíz nian, tetun ho portuguêz, iha
Distritu Vikeke populasaun barak liu mak koalia makasae.
0 komentar:
Posting Komentar